Prvi seoski kirvaj Klokotičana poznat je još pod nazivom
„Mali kirvaj“.
Naziv nije stran ni mještanima
susjednih sela.
Svaki
blagdan je jedna posebna radost za čovjeka, kao vjernika, ali kad to bude
kirvaj i kada...
|
|
Drago mi je kad se bližamo slavlju nekog običaja, ali
najdrago mi kad ga čuvamo i slavimo. Naši stari karaševski običaji treba da
budu za nas kako jeno bogatstvo, koje treba čuvano.
Svaki
put mi je bilo drago da si...
|
|
Kada je prošle godine naša mlada sunarodnjakinja,
Nikoleta Mariana Vlasić iz Vodnika, osvojila titulu najljepše Hrvatice u
narodnoj nošnji izvan Republike Hrvatske,
bili smo svi veseli i ponosni.
Osim
prirodne ljepote...
|
|
Kod nas, običaj fašanka je vezan za Korizmu.
Ga
držimo u tražnjem danu prid Čistom sridom, i ne samo. Počimamo čak od nidelje.
Tad možeš da se maskiraš, da budeš opak, da se boje svi od tebe. Da...
|
|
Tradicionalni dječji bal, poznat mještanima sela
Klokotič pod nazivom „Miši“, „Mišići“ ili „Mišin ponedelnik“, odvio se ove
godine 8. veljače u novoobnovljenom Domu kulture.
...
|
|
Kao i prijašnjih godina, nekoliko dana prije blagdana
Svih Svetih,
koji se slavi 1. studenog, u našim
se krajevima najviše pohađaju i čiste groblja.
Razlika
između groblja u našim selima i onih u razvijenim...
|
|
U jesen ove
godine imala sam priliku otići na mjesto gdje se nalazi jedan kazan od rakije u
Karaševu, kazan koji pripada gospođi Ekaterini, u Karaševu poznatijoj kao Kata
Stančukonja.
Toga
dana sam bila prisutna za vrijeme...
|
|
Kirvajsko veselje Klokotičana odvilo se 12. rujna,
dana kada katolička crkva slavi blagdan Imena Marijina.
Slavljenje
imendana Blažene Djevice Marije započelo je u povijesti kršćanskog naroda davne
1513. godine kao lokalni...
|
|
“Gospa Mala - jesen prava!” s pravom se zna kazati u
puku
jer znakovi jeseni su svugdje među
nama.
Lastavice
se skupljaju za odlazak, a u puku je riječ da ih Marija odvodi u tople krajeve,
kao što ih i vraća na proljetni...
|
|
Tradicionalni kirvaj u Karaševu slavio se 15. kolovoza, na dan kada
katolička crkva slavi svetkovinu Uznesenja Blažene
Djevice Marije na nebo,
u
narodu poznatiji kao blagdan Velike Gospe.
...
|
|
O šokačkim
Hrvatima iz Rekaša pretpostavlja se da su tamo pristigli
sredinom 17. stoljeća iz istoćne
Slavonije.
Zna
se da je u to doba njihova zajednica brojala nešto više od 7oo
pripadnika. U zadnjem vremenu...
|
|
Dana 24. svibnja, na blagdan Duhova (Pedesetnice),
učenice VIII. razreda
OŠ iz
Klokotiča koje su „služile kakon Marjanske, su zafalile“.
Klokotičanjam
riječi „Marjanske su zafalile“ nisu strane, oni poznaju...
|
|
Kao i drugi običaji, i običaj otkukanja ima u Klokotiču
svoju specifičnost.
Za Đurđevdan, postojala je tradicija da se obavezno jela hrana od janjeta i domačica bi
spremala tijesto od kojega se je pravio poseban kruh, poznat mještanima kao
„kukavička“....
|
|
Mještani sela Klokotiča postali su jedinstveni u ovim
našim krajevima po tome što su uspjeli spasiti jednu dosta staru crkvenu
tradiciju koja se je sačuvala tijekom godina
i koju nije čak ni komunizam uspio smaknuti, a
to je stražarenje kod Božjeg groba.
Čuvanje Kristova...
|
|
Kada se, u
raznim prilikama, govori o Hrvatima u Rumunjskoj, mi, Karaševci, zbog toga što
smo najbrojnija skupina na ovim prostorima, navikli smo da se govori o nama te skloni smo ponekad i mišljenju
da smo jedina hrvatska zajednica vrijedna spomena.
Ima,
međutim, osim nas...
|
|
U ponedjeljak 8. rujna, na Malu Gospu, ali i sutradan, u
utorak 9. rujna, žitelji Jabalča,
malenog prelijepog mjesta iz karaševske općine, smještenog na samoj granici s Nacionalnim parkom Semenic – Cheile Caraşului, proslavili su svoj tradicionalni kirvaj.
Središnji...
|
|
U petak i subotu, 12. i 13. rujna, Klokotič,
drugo najveće selo po broju stanovnika hrvatskog življa u
Rumunjskoj, slavio je kirvaj, posvećenje mjesne katoličke
crkve.
Zapravo, ovo je već drugi put u
godini kada kirvajsko veselje zahvaća selo. Prvi kirvaj u Klokotiču, ili...
|
|
Românii au un mod deosebit și original de a întâmpina prima zi a primăverii, oferind și primind mărțișoare, tradiție veche, care încă se mai păstrează, în ciuda valului de sărbători de import care nu au nici o legătură cu tradiția,...
|
|
Buševčani!
Prvi puta u našoj povijesti pozvali smo k nama u goste naše drage iseljenike koji žive stotinama godina u susjednoj Rumunjskoj u selu Klokotič. Oni nisu zaboravili svoje porijeklo, svoj jezik, niti svoje ime. Po svojoj prilici oni će za...
|
|
Din păcate trăim într-o lume în care frumuseţea interioară, frumuseţea sufletească,
o educaţie aleasă, bunul simţ trec deseori neobservate fără un fizic frumos.
Pentru majoritatea oamenilor nu contează felul de a fi sau felul de a...
|
|
|