U Zajedništvu Hrvata proslavljeni dani materinskog jezika i 55. Obljetnica od objave deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog jezika
Dva značajna kulturna događaja za hrvatsku manjinu u našoj zemlji obilježena su 17. ožujka u Karaševu, odnosno u amfiteatru središnjeg sjedišta Zajedništva Hrvata u Rumunjskoj.
Riječ je o proslavi Dana materinskog jezika i o obilježavanju 55. obljetnice od objave Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika. Događaj je organiziralo Zajedništvo Hrvata u Rumunjskoj u suradnji s Odjelom za međuetničke odnose Rumunjske vlade, a nazočili su brojni gosti, među kojima i Njeziva Ekselencija Marija Kapitanović, veleposlanica Republike Hrvatske u Rumunjskoj, podtajnik Odjela za međuetničke odnose Rumunjske vlade Thomas Șindilariu, glavni školski inspektor Karaš-severinske županije Lavinia Carina Pristavu, lektorica hrvatskog jezika na Sveučilištu u Bukureštu Marija Lackić, ravnatelji i nastavnici škola iz karaševske zajednice, kao i vrlo velik broj učenika ovih škola.
Predsjetnik ZHR-a Slobodan Gera je na otvaranju manifestacije poželio dobrodošlicu i zahvalio na sudjelovanju svim prisutnima, a zatim je govorio o jeziku kao Božjem daru koji svima nama služi za komunikaciju. „Danas govorimo o jeziku, o njemu raspravljamo, njega gajimo, volimo, slavimo, čuvamo i promičemo, kao što su to radili i naši stari tijekom sedam stoljeća. Drago mi je da smo se u velikom broju okupili na ovom iznimnom događaju koji želi biti proslava materinskog jezika i jezika općenito, a vi ste, dragi učenici, zajedno s vašim nastavnicima, najpozvaniji da budete istinski čuvari ovoga Božjeg dara koji svima nama služi za sporazumijevanje“.
A upravo učenici škola iz karaševske zajednice su bili glavni protagonisti manifestacije Dan materinskoga jezika. Oni su recitirali pjesme i ulomke na materinskom jeziku iz djela klasičnih hrvatskih književnika, izrazili su vlastite stavove o materinskom jeziku te naglasili važnost očuvanja jezične raznolikosti u svijetu, jedno od najvažnijih bogatstava prošlosti, kulture i identiteta čovječanstva. Materinski jezik je blago prema kojem se svaki čovjek mora odnositi s ljubavlju i poštovanjem, poručili su najmlađi sudionici kulturne manifestacije i zaključili da je Rumunjska model interkulturalnosti i skladnog suživota nacionalnih manjina s većinskim narodom.
Veleposlanica Marija Kapitanović je u svom govoru istaknula da je 1967. godina bila jako važna za hrvatski jezik, zato što je to bio politički odjek želje ne samo za samostalnost jezika nego i nacije hrvatske kao takve. 1971 bilo je Hrvatsko proljeće kada je Hrvatska tražila veću autonomiju u tadašnjoj državi, to se nije realiziralo. To javno iskazivanje želje za veću autonomiju i kasniju samostalnost je počelo s jezikom. Jezik je ogledalo političkih odnosa, jezik je ogledalo dubinskog osjećaja pripadnosti naciji. Željela bih se ovom prilikom zahvaliti predstavnicima rumunjskih institucija zato što pružaju podršku hrvatskoj zajednici u Rumunjskoj, omogućavaju joj da razvija i njeguje jezik i identitet, a hrvatska država je na tome zahvalna prijateljskoj Rumunjskoj državi. Standardi zaštite manjina u Rumunjskoj su vrlo dobri, jednako tako je i u Hrvatskoj, i mi smo na tome zahvalni kako predstavnicima na centralnoj razini tako i predstavnicima na lokalnoj razini, naglasila je veleposlanica Kapitanović.
