Home arrow Hrvatska grancica arrow Evenimente
Evenimente
HLADNO PIVO U TEMIŠVARU
miercuri, 27 iulie 2016
HLADNO PIVO U TEMIŠVARU

Danas u Hrvatskoj teško ćeš naći nekoga a da nije čuo o Hladnom pivu.

 

            Ne, ne  mislim na ono iznimno popularno, slabo alkoholizirano piće dobijeno nepotpunim vrenjem vodenog ekstrakta ječmenog slada s dodatkom hmelja. Ne mislim, dakle, na hladno pivo kao piće, čiji okus zna biti bolji na nižim temperaturama, već na jednu veoma popularnu, isto nazvanu punk-rock grupu iz Zagreba. 

            O bendu Hladno pivo mogu vam reći da je nastao u zagrebačkom kvartu Gajnice tijekom osamdesetih godina i postaje širom poznat u Hrvatskoj 1993. godine, nakon što snima te izdaje svoj prvi album – Džinovski. Duž njihove muzičke karijere stvorili su osam albuma, pjevali po raznim scenama u Hrvatskoj, Sloveniji, BIH, Makedoniji, Srbiji i Njemačkoj i prodali nešto više od 60 tisuća nosača zvuka. Privukli su pažnju ne samo svojom izuzetnom glazbom već i porukama koje izviru iz svojih pjesama.     

            4. lipnja 2016. stiglo je vrijeme oprobati i rumunjsku publiku. Nastupali su na dvodnevnom festivalu Revolution, koji se održao u Temišvaru, u lokaciji Village Museuma, a na čiju su se binu tada popeli, međuostalima, Suicidal Tendencies, Juliette Lewis&The Licks i Skunk Anansie.

            Skoknuli smo i mi (odnosno ja i Petar Hategan, čovjek koji je omogućio susret sa zagrebačkim bendom) do Temišvara uoči njihovog nastupa, s velikim oduševljenjem i nekoličinom nespretno sklokpljenim pitanjima, na kojima smo se nadali da ćemo dobiti odgovore, barem utoliko da možemo napuniti jednu stranicu našeg lista ili nekoliko minuta emisije koju uređujemo na hrvatskom jeziku na regionalnoj postaji Radio Ričica.

            U pridvoru hotela dočekao nas je Tyson, manager grupe, koji je nas dalje predao Mile Kekinu, vokalu i frontmenu grupe Hladno Pivo. Evo što je nastalo od našeg razgovora...

            Po prvi ste puta u Rumunjskoj, koji su vaši prvi dojmovi o našoj državi?

            Dosta smo dugo putovali, pa su nam prvi dojmovi o Rumunjskoj da je dosta daleko od Zagreba, naročito kad se ide, možda, pogrešnim putem (aluzija da su putovali preko Mađarske, a ne preko Srbije, gdje bi se broj kilometara znatno smanjio). Jezik mi se jako sviđa, jučer sam čak naučio da se hladno pivo kaže „bere rece“, a znam još reći i „buona siera“ (bună seara!), dovoljno da mogu navečer pozdraviti publiku.

            Odakle vam naziv Hladno pivo?

            Pa, to je još od dječjih dana kada smo tražili naziv za naš skromni sastav. Imali smo 16-17 godina, bili smo tada u izviđaćima, išli smo, moj gitarist i ja, negdje na logorovanje. Bilo je +40°...ljeto...peče, a mi razmišljamo o tome kako smo jako žedni i kako tražimo ime za bend. I kad smo stigli tamo, u izviđački kamp, u planinskom potoku dočekala je nas jedna gajba ledenog piva. Otvorili smo svaki po jednu pivu, potegnuli gutljaj i rekli sebi: nema ništa bolje od hladnog piva. I tako je to Hladno pivo na kraju i ostalo. Pokušali smo poslije to promijeniti, ali ništa nam nije pametnije palo na pamet. Mislim da je hladno pivo jedna sintagma koja odmah izaziva neke pozitivne asocijacije. To je bilo, doduše, prije ovog vremena kada su se radile ove pivske reklame u kojima se uveličava muško prijateljstvo uz nogomet i čips. Sad da smišljamo ime benda mislim da se ne bi tako zvali, jer  je ta slika previše izlizana. Ali, Bože moj, Parnji valjak, Bijelo dugme, svi ti bendovi koji su bili aktualni kada smo mi krenuli imali su bezvezna imena.

            Što se više pije u Hrvatskoj, pivo ili vino?

            Ja mislim da je i dalje Hrvatska dosta pivska zemlja, taj kontinentalni dio možda, ipak, preteže, premda vinarski proizvođaći kažu da se Hrvatska jako uzdigla u zadnjih par godina što se tiče standarda kvalitete vina. To je ona ljepota specifična jednoj maloj zemlji kao što je Hrvatska, da ima ta dva suprotstavljena dijela, kontinentalni dio, u kojemu se jede mesina i pije pivo i taj dalmatinski dio, gdje se više, uz ribu, pije vino. Ne mogu se baš previše zemalja pohvaliti s takvom  šarolikošću.

            Pjevate isključivo na hrvatskom...

            Volim koristiti jezik na kojem osjećam, na kojim ljubim, na kojim se svađam, na kojim se radujem, na kojemu psujem. Jednostavnije mi je tako negoli prevoditi, pušćati sve to kroz jedan dodatni filter stranog jezika. Imamo jednu pjesmu „Bačkizagre stuhpa šeja“, čiji je cijeli tekst na šatrovačkom, imamo tu i tamo korištenih slenga, ali uostalom prevladava štokavština i književni jezik, bez puno dijalektizama.

            Pjesme su vam uvelike društveno angažirane. Koje poruke prenosite putem vaših pjesama?

            Tematski smo jako široko postavljeni. Imamo teme od muške impotencije do problema u braku, nasilja u braku, imamo čak jednu pjesmu o čekanju. Nitko, osim Hladnog piva, nikad nije napisao pjesmu o čekanju, o tome kako sjediš negdje u nekoj čekaonici i vrijeme sporo prolazi, a ti čekaš, čekaš i samo čekaš. I o tome se može napraviti pjesma! Mislim da vrijednost našeg benda je da mi možemo o svemu napraviti neku pjesmu, gdje da se ljudi nađu u sitnim životnim detaljima. Ponekad  pristupamo i velikim temama kao što su sloboda, vjerska indoktrinacija, nacionalizam, ksenofobija. Sad, na zadnjem albumu imamo pjesmu Firma, koja je digla puno prašine, koja pjeva o privatizaciji 90-tih godina, kada su velike firme prodane u bescjenje raznoraznim mešetarima. Tako, da se ne klonimo ni jedne teme! Ja sam uvijek volio one bendove koje su na sceni, za vrijeme koncerta, znale me i malo nasmijati i naplakati, moraš nači tu nekaku mjeru da ljude provedeš kroz sva ta emocionalna stanja.

            Vidim da ste podržali školsku reformu u Hrvatskoj, zašto smatrate da je ona potrebna?

            U hrvatskim se školama i dalje podučava da su kompjuteri sprave u kojima se guraju diskete. To je samo jedan detalj koji karikira cijelu tu situaciju, ali, ipak, hrvatsko je školstvo odlučilo da se krene u reformu. Ta reforma je uključivala rad četiri sto ljudi, koji su na tome radili godinu i pol dana. Mnogi su od njih radili pro bono. I kad je to, konačno, dovedeno pred završno stanje, političari su odlučili mijenjati. Zbog toga smo se, zapravo, digli. Hrvatske političke stranke moraju početi razmišljati u vremenskim okvirima koje su duže od četiri godina i ako želimo stvarno nešto napraviti onda su potrebne neke velike reforme, koje će, neke od njih, potrajati, možda, i do dvanaest godina. Za to mora postojati jedan koncept, barem kada je u pitanju obrazovanje, jer je to stvar gledanja u daljinu! Ono što razlikuje sitne političare od državnika, od ljudi velikog kalibra, je da mogu gledati malo preko tih četiri godina. Zato smo se digli i s nama skupa bilo je još četrdeset tisuća ljudi... bila je to nevjerojatna atmosfera na Trgu Bana Jelačića prije nekoliko dana. Mi smo tu samo da upozorimo o tim stvarima i da dignemo frku gdjegod je to potrebno.

            Vi ste, donekle, opisali, s ovim što ste rekli, školstvo u Rumunjskoj...

            Netko je napisao jedan citat da svakoj vlasti odgovara neobrazovan narod jer s njime je lakše manipulirati. Mislim da se svi moramo boriti da sva naša djeca imaju iste mogućnosti obrazovanja, da buduće generacije budu pametnije od nas!

            Ima li nade da će se u buduće vaši tekstovi, tekstovi vaših pjesama proučavati u školama?

            Prije par dana jedan je zastupnik konzervativne struje rekao: kakvo je to školstvo u kojem će vam Mile Kekin i Branimir Štulić biti u lektiri? Meni je to, s jedne strane, nevjerovatni kompliment, naročito kad me stavlja u istu rečenicu s Branimirom Štulićem, jer mislim da to ne zaslužujem. Branimir se više utkao u literarno tkivo hrvatske kulture, njegovi se tekstovi svakodnevno citiraju i sviraju. S druge strane, bez obzira da mi jako godi da neko miluje taj moj veliki ego, mislim da rock&rollu, pogotovo nekom punk-rocku, nije mjesto u lektirama za osnovne škole. U srednjoj školi možda, ali mislim da se time malo gubi cool faktor. Ti, kad si u lektiri koju moraju svi čitati, ne znam da li možeš biti cool. Kad si dio nekog programa nisi više originalan, i ja, zapravo, mislim da ne bih pristao da se bilo šta moje stavlja u bilo kakve čitanke. Neka ljudi dolaze do toga nekim svojim angažmanom. Postoji jako puno mladih dobrih pjesnika s čijim se tekstovima mladi lakše identificiraju. Imate jako puno modernih hrvatskih autora koji mogu ući u kurikularnu reformu, ja bih, recimo obvezno stavio „Osmog povjerenika“ koji je užasno zabavno štivo. Ima, dakle zaista dobrih knjiga. Naravno da treba proučavati klasike, da treba čitati stupove hrvatske književnosti, Matoša, Ujevića itd., ali ne tako duboko kao što se to dosada radilo. Prvenstveno se mora imati u vidu da klinci zavole čitanje, pa će poslije oni sami otkriti prave stvari.

            Šta biste preporučili Hrvatima iz dijaspore?

            Ja sam rođen u Njemačkoj, u ekonomskoj dijaspori. Moji su se starci tamo upoznali, tamo sam proveo svoje prve godine života, sve do četrnaestih, kada sam se odlučio vratiti. Ako je čovjek rođen u Rumunjskoj onda se mora ponašati kao pristojni rumunjski građanin, ako je rođen u Australiji, isto tako. Daleko od toga da bih ja nekoga pozivao da se vrati u Hrvatsku ukoliko on je ne osjeća kao svoju domovinu ili, naprosto, ako se osjeća doma tamo gdje je i rođen, gdje su mu obitelj, prijatelji i sve ostalo. Danas se Hrvatska suočava problemom migracije svojih mladih građana. Za razliku od eksodusa za vrijeme Jugoslavije, kada su ljudi, trbuhom za kruhom, išli van domovine, uglavnom sami, danas cijele obitelji biježe vani. Ne želim vjerovati da je cijela ideja osnivanja svoje države i ulaska u Europsku uniju bila ta da možemo lakše otići iz te svoje države! Mislim da moramo raditi više na tome da naša država bude normalnija i prosperitetnija. Za to se i mi borimo nastupajući po raznorazim protestima, svirajući i pjevajući o tome!

            A, o prvom nastupu Hladnog piva na jednoj rumunjskoj bini mogao bih reći jedino ovo – elektrizantno!

            Iako većina hrvatskog pučanstva iz Rumunjske živi udaljeno više od sto kilometara od Temišvara, te večeri, distanca nije uopće predstavljala problem za veliki broj naših mladih, koji su u velikom broju odlučili provesti do jutra u ludim ritmovima Hladnog piva i ostalih izvođaća s festivala.

Daniel Lucacela

 
ASTRA MULTICULTURAL U SIBIU
miercuri, 27 iulie 2016
ASTRA MULTICULTURAL U SIBIU
Od 13. do 19. lipnja 2016. godine održana je u Muzeju na otvorenom iz Sibiua sveobuhvatna kulturalna manifestacija „Astra Multicultural”, koja je uključivala jedan festival multi...
 
DIVERSITATE SI PATRIMONIU CULTURAL PRIN PRISMA MASS-MEDIA
miercuri, 27 iulie 2016
DIVERSITATE SI PATRIMONIU  CULTURAL PRIN PRISMA MASS-MEDIA
Vineri, 3 iunie, la sediul UCR a fost găzduită o delegație formată din reprezentanți mass-media, experți în istorie, antropologie, etnografie, patrimoniu ș...
 
DONIRANE KNJIGE U KNJIŽNICI ZAJEDNIŠTVA HRVATA U RUMUNJSKOJ
vineri, 17 iunie 2016
DONIRANE KNJIGE U KNJIŽNICI ZAJEDNIŠTVA HRVATA U RUMUNJSKOJ
Obavješćujemo čitatelje da je od prošle godine knjižnica Zajedništva Hrvata iz Karaševa bogatija sa 16 naslova.      &nbsp...
 
KARAŠEVSKA ZORA NA „ABECEDI SUŽIVOTA“
vineri, 17 iunie 2016
KARAŠEVSKA ZORA NA „ABECEDI SUŽIVOTA“
Ploieşti, glavni grad općine Prahova, bio je od 6. do 8. svibnja domaćin četvrte edicije Festivala „Abeceda suživota“.      &nbs...
 
„JEDNOSTAVNO KOMPLICIRANO“ NA RUMUNJSKOJ SCENI
joi, 07 aprilie 2016
„JEDNOSTAVNO KOMPLICIRANO“  NA RUMUNJSKOJ SCENI
Od 15. do 25. veljače scena kazališta „Teatrul de Vest“ u Ričici ugostila je svega 22  kazališne predstave u sklopu drugog izdanja festivala  „...
 
OPET O DISPANZERU IZ KARAŠEVA…
joi, 07 aprilie 2016
OPET O DISPANZERU IZ KARAŠEVA…
Nakon dugog čekanja stanovnici karaševske općine će imati, konačno, novoga obiteljskog liječnika.           &n...
 
MISS MARCIŠOR
joi, 07 aprilie 2016
MISS MARCIŠOR
U petak 04. 03. 2016. s početkom u 10:30 održan je u Domu kulture iz Klokotiča spektakl poklonjen djeci te dječjoj mladosti i ljepoti. U sklopu programa, glumac Zeno Balint i njego...
 
SARBATOARE ÎN CINSTEA LUI DON BOSCO
luni, 29 februarie 2016
SARBATOARE ÎN CINSTEA LUI DON BOSCO
Vineri, 29 ianuarie 2016, la Liceul Teoretic Bilingv Româno-Croat din Caraşova, a fost sărbătorit Don Bosco, patronul spiritual al dascălilor şi elevilor. &nbsp...
 
<< Start < Inapoi 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 Inainte > Sfarsit >>

Rezultate 37 - 45 din 245

Galeria foto

Sample image

 Pogledajte i foto galeriju koja se nalazi na našem sajtu. Stavili smo zanimljive slike koje govore o našoj prošlosti.

Link-uri interesante

Stavili smo nekoliko znimljiva linka koji vode prema stranicama na kojima se isto mogu prikupiti informacije o rumunjskim hrvatima.
www.restaurante-fastfood.com

Actualitati

 

Kandidat ZHR