U svetištu Lurdske Gospe u Karaševu, sretnom i omiljenom
okupljalištu karaševskih vjernika, proslavljen je u srijedu 11. veljače Blagdan
Gospe Lurdske.
Misno
slavlje je započelo u 12,00, a predvodio ga je vlč. Marijan Tjinkul, lupački
župnik, u zajedništvu s vlč. Petrom
Rebedžilom, karaševskim župnikom i vlč Petrom Dobrom, klokotičkim župnikom,
koji je održao i nadahnutu propovijed o spomendanu Blažene Djevice Marije
Lurdske i o svjetskom Danu bolenika.
Misno slavlje iz karaševske Kurjačice je uveličano i prisustvom velikog
broja vjernika, kako mještana tako i vjernika pristiglih iz drugih karaševskih
mjesta.
Sveta
Marija je dobra majka sviju nas, posrednica i najsnažnija zagovarateljica kod
Boga za milost i oproštenje naših grijeha, a mi smo kao narod dokaz da nas
Sveta Marija voli, da se svom majčinskom ljubavlju neprestano brine za nas jer
smo kao ljudi često puta slabi i skloni pogreškama, rekao je vlč. Petar Dobra
na početku propovijedi te je zatim dodao; „Sveta Marija čini u cijelom svijetu
čuda, često puta spominjem da smo i mi, karaševski narod, pravo čudo, jer više
od 600. godine nismo se izgubili, nismo u svom tom vremenu izgubili ni vjeru,
ni jezik, ni običaje Jesmo i postojimo zato što naš narod je izuzetno poštovao
Svetu Mariju. Ona je naš putokaz i dokaz Božje ljubavi. Evo, zimski je dan i u
dosta velikom broju smo se sakupili ovdje da proslavimo ovaj blagdan, da
zahvalimo Svetoj Mariji jer naša dobra mama moli i zagovara za nas“.
Kada
je riječ o čudesnim ozdravljenjima bolesnika, vlč. Petar Dobra je naglasio: “U
Lourdes hodočaste svake godine milijuni ljudi koji idu oduševljeni i, premda ne
ozdrave svi, mnogi se vraćaju duševno ojačani. Statistika govori kako do sada
ima 30000 ozdravljenih na čudesan način, medicinski je dokazano da je 6.800
slučajeva ljudski nemoguće da ozdrave, a crkva se izrazila i priznala samo 67
slučajeva. Crkva je jako stroga u proglašenju čuda, želi biti sigurna da ima nešto posebno, izvan naših
ljudskih snaga“.
Blagdan
Gospe Lurdske slavi se svake godine u
spomen na Prvo Gospino ukazanje iz 11. veljače 1858. godine (od ukupnih 18
kojih je imala do kraja te iste godine). Gospa se je tada ukazala djevojčici po
imenu Bernardica Soubirous, u Lourdesu kod špilje, mjesto koje danas posjećuje
više od milijun hodoćasnika godišnje. Tek na šesnaestom Bernardičinom susretu s
Gospom, 25. ožujka, na Blagovijest 1858. godine, Gospa se predstavlja s
riječima: “Ja sam Bezgrešno Začeće” što je potvrdilo papin autoritet i dogmu o
Marijinom bezgrešnom začeću koju je četiri godine prije Lurdskih ukazanja
proglasio papa Pio IX, a o kojoj Bernardica nije ništa znala. Mjerodavan sud
dogodio se već četiri godine nakon ukazanja, kad se Crkva izjasnila o njihovoj
istinitosti. Msgr. Laurence, biskup Tarbesa, pod koji spada i Lourdes, nakon
četverogodišnjeg ozbiljnog ispitivanja, 18. siječnja 1862. izdao je službeni
dokument kojim tvrdi da se Blažena Djevica Marija stvarno ukazala Bernardici
Soubirous i da je to ukazanje istinito, te vjernici mogu vjerovati u njegovu
vjerodostojnost i nadnaravni značaj.
Marijansko
svetište u Lourdesu je inače i veliko okupljalište bolesnika koji mole za svoje
zdravlje i poznato je po brojnim
čudesnim ozdravljenjima. Sv. papa Ivan
Pavao II. je 1992. godine blagdan Gospe Lurdske proglasio Svjetskim danom
bolesnika, a kao cilj toga Dana naznačena je želja da se društvo senzibilizira
za potrebe bolesnika, te da im se osigura bolja zdravstvena skrb.
Ivan Dobra
