Religie
“SVILEN KONAC” – VJERE
marti, 16 septembrie 2014
“SVILEN KONAC” – VJERE

Sveto pismo je knjiga života i sve što u njemu piše, svjedočanstvo je da Bog poznaje našu narav.

Abraham i njegov bratić Lot su se malko obogatili u Egiptu. Poraslo im stado, umnožile im se sluge, postavili doma pljočke od mramora i granita pod šuprom ali (na žalost) i po srcu. I tako se posvađaše jednoga dana i uviđeše da im je ogromni pašnjak na kojemu stoje zapravo premali i odlučise da jedan od njih treba da ode. “Ako ti odeš lijevo, ja ću desno” - reče stariji Abraham puno mlađemu Lotu. On pušta njega da izabere. Tada se Lot popne na ogromni kamen i izblesti oči prema plodnoj dolini Sodome i Gomore. U njoj dobra zemlja koja dva puta donosi urod. I počne izabirati: “i ovo je moje i ono...i ono drugo....i ono treće... Međutim, u toj zemlji ne bijaše vjere, ni ljubavi, ni mira, ni poštovanja prema starijima, bolesnima, onima koji su cijeli život radili za izgradnju zajednice. Psovanje, prijevara, brakolomstvo i izdaja bili su na dnevnom redu. Lota nije bilo briga. On je mislio da će se okoristiti brez da i njega dodirne grijeh koji je u Sodomi uzeo oblik dragog kamena i tjelesnoga  nagona. Na drugoj strani bratić Abraham pogleda u lijevo (na ono što mu je ostalo) i vidje samo pijesak i po koji žbunj. Na to mu glas gospodnji reče: “Ne boj se! Bit ćes otac toliko djece koliko ima pijeska u ovoj pustinji. I sve što vidiš pusto - zazelenit će jednoga dana. I zaista tako se je dogodilo. Prvi zaglavi u bezbožnom kraju i skoro izgubi glavu i obitelj, a drugi posta svima nama praotac jer ode tamo gdje ga Bog posla. Jer nije zatirao Božje staze. Jer se je uzdao u Stvoritelja da mu on svaki dan stvori mir, dobru volju, kruh, svetost, mudro i ponizno srce i na kraju sreću...koju samo On daje.

            S ovim mislima iz Svetoga Pisma želim svim našim Svećenicima Hrvatima (sad kad su promjene) snagu Duha, da požele i povjeruju u sve ono što im Gospodin pošalje kao misiju i službu. Zna se da je jedan od Papa rekao za nas Hrvate da smo mi “predziđe krščanstva” a Napoleon naglasio da bi s hrvatskom vojskom mogao osvojiti cijeli svijet. Dakle, i dobri vjernici i dobri vojnici. Izgleda da su te kvalitete jako tražene u ovo doba i da Hrvati stvarno čuvaju i vjeru i biskupiju. Jedan na granici u Žimboliji, jedan priko plota u Srbiji. Jedan čuva Dunav  u Moldovi, drugi ga pazi u Oršovi. U slučaju katastrofe na Dunavu do nedavno je pomagal i Vlč. Stojan iz Herkulane. Ne stojimo loše ni u Mađarskoj, u Szegedu, de opet jedan Hrvat pazi granicu stare Biskupije. Moje je mišljenje da stojimo dosta loše kod Făgeta ali nikad se ne zna... Možda neki od ovi naši mladi preuzme u budućnosti čuvanje granice na toj strani. Eto, to je Abrahamova baština svima koji kroz usta biskupa poslušaju Božje poslanje. Ali i jedini recept za sreću jer su naši svećenici  jako ljubljeni tamo gdje odu. Možda nas koji smo  na granica ne pohađaju biskupi iz Hrvatske dva puta godišnje, možda u Radni i Čiklovi stigneš jedanput u 10 godine da kažeš dve reči jer : “ pa de su tebi vernici??? Pita patrijarh... možda je puno teže raditi s dva tri žbunja (dvjesto, tristo starijih Mađara) koji ne šume karaševskim šumom nego mađarskim...ali je to šum zahvale i poštovanja. Jedno je da ti 50 mole za zdravlje, a drugo da ti 500 sovu Boga. Paradoks: Nekomu i u velikom varošu kažu da je pametan, a nekomu i u selu da je prost.

            Dragi i vjekovima poslušni hrvatski čitatelju: Bog ne ode u Pariz nego u mali Lurd, ne ode u Zagreb nego u malo Međugorje, ne ode u Jeruzalem nego u mali Betlehem. Samo on zna što je najbolje za Crkvu i narod. Kaže naš Bosanac : “Što je od’ Boga - slađe od’meda!” I tu nema dogovora i ugovora. Međutim, dok hrvatski svećenici prihvaćaju zahtjevne službe po granica, hrvatski narod ne smije pasti u Sodomski grijeh zaboravljanja svojih starih i bolesnih svećenika kao što je vlč. Katić. On dok je bil u snagi ne pazil Biskupa nego vas i starog pokojnog Katića. Nema ni dom u Ravniku, a ni kriptu pod oltaram u Lupaku. Nadam se če nelamo da doživimo da se “bolje stojeći” hrvatski svećenici, općina Karaševo, vjernici, ponašaju kao da vlč. netreba posebnu prostoriju bez stepenica, topli obrok i čašu vode i, što je najvažnije, karaševsku ruku da ga pozdravi poranini. Sad la da se vidi koliki smo i vjernici i Laici. Kad kažem Laici mislim posebno na prof. Hațegana kojega isto molim za primjer i pomoć na ovom jako osjetljivom polju.

Dr. theol. Davor Lucacela
Citeste mai departe...
 
ŽIVOTNI PRIMJER FRA. MARIJA JURIŠIA
marti, 16 septembrie 2014
ŽIVOTNI PRIMJER FRA. MARIJA JURIŠIA
Prvo organizirano hodočašće Lurdskom svetištu u Karaševu bilo je 16. srpnja 2007. godine, kada je otprilike 40 Zmijavčana, na čelu sa svojim župnikom ...
 
SVETA MISA U LURDSKOM SVETIŠTU
joi, 13 martie 2014
SVETA MISA U LURDSKOM SVETIŠTU
U utorak 11. veljače je s početkom od 12,00 održana Sveta misa u svetištu Marije Lurdske iz karaševske Kurjačice, a sudjelovao je veliki broj karaševskih ...
Citeste mai departe...
 
KAKO OPROSTITI?
joi, 13 martie 2014
KAKO OPROSTITI?
Stanje mrĹľnje i neprijateljstva je nenormalno. U starim kulturama ljudi su traĹľili izlaz u izjednaÄŤavanju zla i mrĹľnje.     To je onaj zakon ‘oko za oko, zub...
Citeste mai departe...
 
SRECA U DRUGOME
luni, 03 februarie 2014
Uzmi si pola minute i pročitaj ovu priču jer je stvarno nešto posebno: Dva muškarca, obojica jako bolesni, zajedno su ležali u bolnici.      J...
 
POGLED U JASLICE SRCA
vineri, 31 ianuarie 2014
POGLED U JASLICE SRCA
Svi smo mi još na putu prema svojem Betlehemu. I nikako doći do njega, nikako doći do dubinskog mira.     Mi želimo svoj životni Božić, to nije d...
Citeste mai departe...
 
DA LI POSTOJE UROCI?
luni, 02 decembrie 2013
DA LI POSTOJE UROCI?
Kod mnogih ljudi, među kojima ima i naših Karaševaka, vlada strah od uroka.       Koliko je taj strah opravdan i kako se vjernik treba odnositi pr...
Citeste mai departe...
 
Pelerinaj la Manastirea Maria Radna
miercuri, 09 octombrie 2013
Pelerinaj la Manastirea Maria Radna
Mii de pelerini, de toate confesiunile religioase, s-au adunat la Bazilica Papală Maria Radna, cu ocazia marii sărbători a Naşterii Sfintei Fecioare Maria.  &nb...
Citeste mai departe...
 
Proslava svetog Gerharda Cenadskog
miercuri, 09 octombrie 2013
Proslava svetog Gerharda Cenadskog
Svake godine, 24. rujna, u katoličkoj crkvi u Čenadu, Temišvarska rimokatolička dijeceza slavi Sv. Gerarda.      Mnogima je od nas naselje &#...
Citeste mai departe...
 
<< Start < Inapoi 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 Inainte > Sfarsit >>

Rezultate 73 - 81 din 146

Galeria foto

Sample image

 Pogledajte i foto galeriju koja se nalazi na našem sajtu. Stavili smo zanimljive slike koje govore o našoj prošlosti.

Link-uri interesante

Stavili smo nekoliko znimljiva linka koji vode prema stranicama na kojima se isto mogu prikupiti informacije o rumunjskim hrvatima.
www.restaurante-fastfood.com

Actualitati

 

Kandidat ZHR