Home arrow Hrvatska grancica arrow Realitatiile noastre
Realitatiile noastre
NOVOIMENOVANI VELEPOSLANIK R. HRVATSKE U BUKUREŠTU POSJETIO KARAŠEVSKE HRVATE
joi, 10 decembrie 2015
NOVOIMENOVANI VELEPOSLANIK R. HRVATSKE U BUKUREŠTU POSJETIO KARAŠEVSKE HRVATE

Posjet dr. Davora Vidiša karaševskoj zajednici još je jedna potvrda interesa matične nam zemlje i Hrvatskog veleposlanstva u Bukureštu za hrvatsku manjinu iz Rumunjske.

           

            Upisuje se u čitav niz posjeta najviših hrvatskih dužnosnika našim krajevima i svi Karaševci se rado sjećaju kardinala Božanića, predsjednika sabora Josipa Leke, predsjednika Josipovića, premijera Sanadera ili predsjednika Mesića, koji su svojedobno posjetili naša mjesta.

            Dr. Davor Vidiš je šesti po redu Veleposlanik Republike Hrvatske u Bukureštu od osamostaljena matične nam zemlje i uspostave diplomatskih odnosa s Rumunjskom iz 29.08.1992 godine. Prvi veleposlanik u Bukureštu bio je Nikola Debelić, uslijedio je Niko Bezmalinović, zatim Željko Kuprešak, iza njega Ivica Maštruko (pri kraju isteka četverogodišnjeg mandata napustio je na osobni zahtjev dužnost Veleposlanika) te Andrea Gustović-Ercegovac. Svi šefovi diplomatiskih misija Hrvatske u Bukureštu su manifestirali veliki interes za hrvatsku zajednicu s ovog prostora te u više su navrata posjetili naša mjesta i veoma su zaslužni za odlične političke bilate-ralne odnose koje njeguju Hrvatska i Rumunjska.

            Njegova ekscelencija dr. Davor Vidiš je posjetio naša mjesta 19. i 20 studenog 2015. godine, nedugo nakon što je predsjedniku Johannisu predao vjerodajnice i stupio na dužnost Ambasadora. U samo dva dana je posjetio obje naše općine i sva naša sedam sela, obilazio je institucije, škole, zgrade općine, župe i razgovarao je s mještanima. U Zajedništvu Hrvata mu je dobrodošlicu poželio prof. Milja Radan, predsjednik krovne organizacije Hrvata u Rumunjskoj. „Veselimo se i drago nam je što doživljavamo radosni trenutak da poželimo Vašoj ekscelenciji, novome Ambasadoru drage naše matične R. Hrvatske, gospodinu Davoru Vidišu, da nam bude dobrodošao te da Vaša visoka diplomatska misija u našoj sadašnjoj domovini bude uspješna kao i misije vaših prethodnika te da doprinesete proširivanju i jačanju prijateljskih svestranih veza između Hrvatske i Rumunjske. U ime ove malene ali živahne i izdržljive hrvatske zajednice čast nam je srdačno Vas pozdraviti i poželjeti lijep i ugodan boravak među karaševskim Hrvatima te da nas upoznate onakve kakvi jesmo, -željni gajiti i čuvati naše stoljetne veze s maticom, čuvati materinski jezik, običaje, nošnju koju polako ostavljamo u ormarima naših starih uspomena i, ono što je od jako velike važnosti, da štitimo i gajimo naše etničko biće. Čuvati i odgajavati naše etničko biće sumus je naših običaja. Nije bilo oduvijek lako i jednostavno, sakrivali smo u kamenim grotama ovih predjela naša vjerska znamenja i nismo ostavili zaboravu ono što je naše, ono s čime su nas vjekovima nadarili naši preci. I naša materijalna dobra trudimo se okovati u zlatne okove nezaborava. Zato gradimo i naš Središnji muzej, čija izgradnja je skoro na koncu. Naše su navike pune vrlina ali i ljudske slabosti; u našim nastojanjima i želji k boljem prepuštamo se ljudskim iskušenjima i životnim izazovima čemu se oduprijeti nije lako, kada se ima u vidu od čega smo pošli i kamo stremimo.”

            Govoreći o hrvatskoj manjini u Rumunjskoj, dr. Davor Vidiš je naglasio činjenicu da smo stoljećima opstali na ovim prostorima unatoč teškim i nepovoljnim vremenskim prilikama, a škole koje je posjetio, župe, izgrađene institucije i ljudi svjesni svog porijekla upravo su čimbenici koji osiguravaju karaševskoj zajednici svjetlu perspektivu na rumunjskom prostoru.

            Pri kraju susreta u Zajedništvu Hrvata, dr. Davor Vidiš je velikodušno pristao na intervju za Hrvatsku grančicu u kojemu nam je, između ostalog, govorio i o namjeri  predsjednice R. Hrvatske, gospođe Kolinde Grabar-Kitarović  da sljedeće godine posjeti Rumunjsku i hrvatsku manjinu s ovog prostora.

            Vaša ekscelencijo, drago mi je što ste došli ovdje u našu sredinu, u sredinu karaševskih Hrvata, pa bih koristio ovu priliku da Vas pitam ne o bilateralnim odnosima između R. Hrvatske i Rumunjske jer su oni tradicionalno dobri i prijateljski, na visokoj razini, pogotovo na političkom planu, već bih Vas zamolio da mi kažete kakav ste dojam o karaševskim Hrvatima stekli nakon prvog dijela posjeta našoj zajednici.

            Hvala vašem interesu za razgovor sa mnom! Ja sam ovdje tek mjesec i pol dana i prošli tjedan sam predao vjerodajnice predsjedniku Johannisu. Odlučio sam prvi tjedan iza toga, odnosno prvi vikend doći u Karaševo i obići karaševske Hrvate. To mi nije samo ustavna obaveza, nego ja sam dosad služio kao diplomat u državama gdje su naše zajednice i to mi je bio prvi osobni interes - doći ovdje i vidjeti kako naši Hrvati stoje. Ja sam bio u dva mjesta u Karaševu i vidio sam da ima dosta ljudi, vidio sam da ima dosta dječice i moj je osjećaj, nakon što sam vidio i neke druge hrvatske zajednice po Europi, da ova zajednica opstaje i da ima perspektive. Ima problema, naravno, kao i sve zajednice, situacija je danas takva sa migracijama, danas svugdje u Europi ima manje dječice, međutim vi ovdje imate izgrađene institucije, dječica postoje, budućnost je tu, na vama je samima da se potrudite da opstanete, a mi kao R. Hrvatska ćemo vas pomagati. Ono što mi se čini dosta važno je činjenica da je i Rumunjska kao država do sada pomogla vašem opstanku, a mi kao Veleposlanstvo ćemo dolaziti ovdje što češće budemo mogli. Ritam dolazaka naših najviših dužnosnika ovdje je stalan, nedavno je bio kardinal Božanić, bio je prije Uzoritog kardinala i predsjednik Sabora Josip Leko ovdje. U razgovoru s našom predsjednicom Kolindom-Grabar Kitarović, kad sam dolazio ovdje, ona mi je rekla da ima namjeru posjetiti Rumunjsku, odnosno uzvratiti posjet predsjedniku Johannisu, tako da se nadam da ćemo i našu novu predsjednicu vidjeti ovdje. Vidim da imate izgrađene institucije, imate izgrađene zgrade, imate izgrađene domove, imate neke svoje odnose koje treba uzgajati. Zajedništvo treba njegovati i u tome imate pomoć R. Hrvatske i našega Veleposlanstva u Bukureštu.

            Recite mi molim Vas, odnosi između Veleposlanstva Republike Hrvatske i Zajedništva Hrvata u Rumunjskoj, bar u zadnjim godinama, nisu na najvišoj razini. Da li ih namjeravati poboljšati i kako mislite to napraviti? S druge pak strane, nije nikakva tajna i vjerojatno Vam je poznato da ima određenih tenzija i unutar same naše organizacije.

            Da, ja sam došao s informacijom da ovdje problema ima u odnosima među ljudima i ako ste slušali moj govor ja sam apelirao na zajedništvo. Međutim, imam razumijevanje za odnose među ljudima jer ne mogu se ljudi svi u svemu slagati. Ono što mi se čini da je vrlo važno je imati jedan što veći zajednički nazivnik, ono što sam rekao malo prije ovdje, i to je  da se mi možemo svađati, ne moramo se svi uvijek poklapati u svim odnosima. Međutim, taj temeljni zajednički nazivnik je opstojnost Hrvata na ovim prostorima, čuvanje jezika, kulture, vjeroispovijesti, ekonomski prosperitet i smisao života ovdje, fizički opstanak, -  mislim da se svi u tome slažemo. Veleposlanstva, naša Veleposlanstva nisu ta koja će presuđivati je li netko u pravu ili je netko kriv. Mi to nećemo raditi. Ja ću se truditi samo ovdje biti što češće, pomoći što više, što češće sjediti za stol i razgovarati sa svima. Svom zamjeniku Mirku Radiću sam rekao, zamolio sam ga, da mi organizira posjet da vidim sve i da upoznam što više. Ono što je isto naša uloga, osim tog temeljnog zajedništva u ovom zajedničkom nazivniku, je odnos s rumunjskim institucijama koje se bave s vama, da vam pomognu što više one mogu u datim ekonomskim, odnosno gospodarskoj situaciji. Kažem, problema ima, i ja sam došao dobro informiran ovdje koji su to problemi. Međutim, meni to izgleda da nisu neriješivi problemi, mislim da svi ljudi s kojima sam razgovarao i koje dobro poznam zahvaćaju različiti segment rada hrvatske zajednice i svi ljudi koji su radili u tome zaslužuju od nas puno poštovanja jer rezultati rada su opstojnost institucije zajednice hrvatske koje ovdje postoje i mi ih ne možemo negirati. E sad, odnosi među tim ljudima mislim da su takvi da bi se moglo sjesti za stol i razgovarati, ti pokrivaš politiku, ova osoba je zaslužna jer je dosad pokrivala gotovo sve, tako da mislim da nisu to nepremostivi problemi. Naravno, ne možemo mi kao Veleposlanstvo ulaziti u odnose, ali da ćemo htjeti, željeti i na sve moguće načine pokušati svi sjesti za stol i razgovarati sa svima o svemu, to možete računati od nas.

Ivan Dobra

 
PRVI KARAŠEVSKI UC ITELJI
marti, 08 decembrie 2015
PRVI KARAŠEVSKI UCITELJI
U ovom broju Grančice nastavljamo s podatcima o početcima školstva u nekim mjestima iz karaăevske zajednice i o prvim učiteljima u selima Klokotič, Lupak,...
 
NAŠ SVAKODNEVNI FACEBOOK I LIKE, LIKE ILI UNLIKE - PITANJE JE SAD?
miercuri, 07 octombrie 2015
NAŠ SVAKODNEVNI FACEBOOK I LIKE, LIKE ILI UNLIKE - PITANJE JE SAD?
Dati ili ne dati like (na hrvatskom: sviđa mi se ili ne sviđa mi se, na rumunjskom: îmi place sau nu îmi mai place) nekome na ono što je napisao na Facebook-u po...
 
PRIOPCENJE-COMUNICAT
miercuri, 05 august 2015
PRIOPCENJE-COMUNICAT
 
KIRVAJSKO VESELJE U RAVNIKU
miercuri, 05 august 2015
KIRVAJSKO VESELJE U RAVNIKU
U ponedjeljak 29.06.2015., mještani sela Ravnik proslavili su svoje zaštitnike, sv. apostole Petra i Pavla, na svečani način.      &nbsp...
 
SRUŠENI MOST NA ULAZU U KANJON RIJEKE KARAŠA
miercuri, 22 iulie 2015
SRUŠENI MOST NA ULAZU U KANJON RIJEKE KARAŠA
Na samom ulazu u kanjon rijeke Karaša, u blizini mještanima poznatog mjesta “Kod tri vodenice“ već više od godine dana leže u vodi drvene ruševine most...
 
DESPRE PROIECTELE UNIUNII EUROPENE ÎN COMUNA LUPAC
marti, 26 mai 2015
DESPRE PROIECTELE UNIUNII EUROPENE ÎN COMUNA LUPAC
Când în proximitatea zonei tale dai cu ochii peste afişele Uniunii Europene, te bucuri, fiindcă urmează să se înfăptuiască ceva.   ...
 
KRIŽ NAD KLOKOTICAM
marti, 28 aprilie 2015
KRIŽ NAD KLOKOTICAM
Niti dobro nesam svršil da se žalim (na onoj drugoj stranici!) kako skoro nikako ne pišemo na karaševskim (ili barem kako ne pišemo toliko koliko bi trebal...
 
ŽIVOTNO ISKUSTVO NAJSTARIJIH ŽITELJA KARAŠEVSKIH SELA
marti, 28 aprilie 2015
ŽIVOTNO ISKUSTVO NAJSTARIJIH ŽITELJA KARAŠEVSKIH SELA
U ovom članku odlučila sam podjeliti s vama dragi čitatelji „Hrvatske grančice“ kratku ali lijepu životnu priču najstarije bakice iz Klokotiča, Marije Ž...
 
<< Start < Inapoi 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 Inainte > Sfarsit >>

Rezultate 19 - 27 din 165

Galeria foto

Sample image

 Pogledajte i foto galeriju koja se nalazi na našem sajtu. Stavili smo zanimljive slike koje govore o našoj prošlosti.

Link-uri interesante

Stavili smo nekoliko znimljiva linka koji vode prema stranicama na kojima se isto mogu prikupiti informacije o rumunjskim hrvatima.
www.restaurante-fastfood.com

Actualitati

 

Kandidat ZHR