Home arrow Hrvatska grancica arrow Realitatiile noastre
Realitatiile noastre
OBILJEŽAVANJE 100 GODINA OD ULASKA RUMUNJSKE U PRVI SVJETSKI RAT
marti, 25 octombrie 2016
OBILJEŽAVANJE 100 GODINA OD ULASKA RUMUNJSKE U PRVI SVJETSKI RAT

U kolovozu smo bili svjedocima dvaju važnih povijesnih lekcija. Prvi je bio sprovod kraljice Ane, a drugi je obilježavanje 100 godine od ulaska u rat.

 

            Kada je u nedjelju 28.08.2016. diljem Rumunjske obilježeno 100 godina od ulaska Rumunjske u Prvi svjetski rat, ili, kako je još poznat kao Veliki rat, kao da su se odškrinula neka stara vrata koja su nas odvela daleko u prošlost.  Gledajući taj dan televiziju mogli smo vidjeti i čuti govore predsjednika i primijera o tom nesretnom događaju prošloga stoljeća koji je doveo do smrti milijuna ljudi na europskom prostoru, a nakon čijeg završetka svjetski poredak više nije bio isti.

            Na televizijskom kanalu Viasat History može se pogledati, u nastavcima, vrlo dobar i zanimljiv dokumentarac o tome kako je počeo rat. Puno je filmova snimljeno i cijele biblioteke ispisane o tome.

            Govoreći o žrtvama predsjednik je Ionannis rekao, na svečanosti obilježavanja 100 godina od ulaska Rumunjske u rat, odajući počast vojnicima, tadašnjim državnicima i Kralju Ferdinandu koji su ”požrtvovno služili interesu rumunjske nacije”: “Klanjam se u spomen na 800.000 žrtava Velikog rata”.

            A među tim su žrtvama bili i naši pradjedovi. Neki su od naših pradjedova sudjelovali u Prvom svjetskom ratu, a neki su čak dugo vremena bili u zarobljeništvu, kao što je moj pokojni pradjed (kojeg nisam poznavala, ali mi je djed o njemu pričao), koji je proveo par godina zarobljen u Rusiji. A takvih je bilo puno.

            Da se podsjetimo, Prvi je svjetski rat bio vojni sukob između država članica Antante (Ujedinjenoga Kraljevstva, Francuske i Ruskoga Carstva) i njihovih saveznika (Srbije, Crne Gore, Rumunjske, Grčke, Japana, Sjedinjenih Američkih Država i niza manjih zemalja) s jedne strane te dviju država članica Trojnoga Saveza (Njemačkog Carstva i Austro-Ugarske Monarhije) i njihovih saveznika (Osmanskog Carstva i Bugarske), koje su pak s druge strane tvorile Centralne sile. Italija je bila članica Trojnoga Saveza, ali se 3. kolovoza 1914. proglasila neutralnom da bi kasnije pristupila Antanti.

            Glavni su uzrok rata bila neslaganja oko održavanja tadašnjih imperija (Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska) te širenja kolonijalnih imperija i nacionalnih teritorija drugih država.  Njemačko je gospodarsko raslo, pa je ubrzo postalo jedno od vođećih svjetskih gospodarstava, a rasle su i pretenzije Njemačke za novom podijelom kolonija.

            Na nama bliskim prostorima, povod rata bilo je ubojstvo austro-ugarskog prijestolonasljednika nadvojvode Franje Ferdinanda i njegove supruge Sofije. Na njega je izvršen atentat u Sarajevu, a ubio ga je sprski anarhist Gavrilo Princip.   Austro-Ugarska monarhija je 23. srpnja predala ultimatum u deset točaka vladi Kraljevine Srbije, koja je prihvatila sve osim točke da istragu o atentatu vode na njezinu tlu austro-ugarski istražitelji. Na to je Austro-Ugarska 28. srpnja objavila rat Srbiji, a Njemačka je 1. kolovoza objavila rat Rusiji, nakon njezine mobilizacije, i 3. kolovoza Francuskoj. Ujedinjeno Kraljevstvo je 4. kolovoza objavilo rat Njemačkoj.  Crna Gora pridružila se 5. kolovoza Srbiji objavom rata Austro-Ugarskoj Monarhiji, koja je isti dan objavila rat Rusiji. Začas je Europa postala pozornicom najkrvavijih događaja u povijesti.

            Teško je nama danas, iz udobnosti svojih domova, fotelja, kompjutora, auta i televizija zamisliti kako je bilo mladim, običnim ljudima uzeti pušku u ruke i krenuti u boj, svjesni da se nikad možda više neće vratiti svojim domovima i obiteljima. Neki su se vratili a nekima se ne zna ni mjesto gdje su preminuli. O njima svjedoče veliki križevi u grobljima, pa i našim, a u novije vrijeme i imena isklesana podno velikih križeva u sred sela.

            Govoreći o žrtvama rata predsjednik Iohannis je rekao da  Prvi Svjetski rat posebno važan trenutak u povijesti Europe i svijeta. Pritom je spomenuo i Europsku Uniju, kao konstrukciju koja se “rodila baš na mjestu nekadašnjih rovova”. Komemoracija Velikog rata donosi najsnažniji argument u korist europskog projekta koji nam je pružio više od 70 godina mira. Ta je konstrukcija najopširniji politički i kulturni projekat razumijevanja i dijaloga među Europljanima, kao alternativa mržnji i podjeli, angažman solidarnosti i jedinstva pred vanjskim i unutarnjim izazovima s kojima se EU suočava”, izjavio je Iohannis.

            Zaustavila bih se na riječima dijalog i razumijevanje iz spomenutog govora predsjednika. Da li smo mi, u našim mjestima, zajednici, u dijalogu i razumijevanju? Ili da li se bar trudimo biti u dijalogu? Da li bar pokušavamo ući u dijalog s onim drugim, s onima drugima? Da li ga pokušavamo razumijeti? Bilo bi dobro da bar pokušamo. Da ne vodimo naše “male lokalne ratove”. Jer mali ratovi vode do velikih ratova. A iza ratova ostaje pustoš. Nakon Prvog svjetskog rata nestala su carstva. A kako je ishod svih ratova umiranje, nestajanje, pustoš, pripazimo da nas naši lokalni mali ratovi ne odvedu u propast, do nestajanja naše zajednice i naših mjesta.

            Imajmo pritom na umu i staru latinsku poslovicu koja kaže: Historia magistra vitae est! Pa ako je povijest učiteljica života, pokušajmo iz te povijesti nešto naučiti.

Maria Laţchici
 
KLOKOTIC KI TAMBURAŠI
luni, 10 octombrie 2016
KLOKOTICKI TAMBURAŠI
U Klokotiču, vjerovali ili ne, ima tamburaša.                       &n...
 
KARAŠEVSKI ZA KARAŠEVCI
vineri, 17 iunie 2016
KARAŠEVSKI ZA KARAŠEVCI
Koliko put sam se pital na kojim jeziku bi bilo najbolje da pišemo u Grančici, sve toliko put sam stigal na isti odgovor: bilo kojim jezikam pišeš, važno je da ...
 
TKO SU KARAŠEVCI?
miercuri, 11 mai 2016
TKO SU KARAŠEVCI?
Zajednica karaševskih Hrvata jedna je od najzanimljivijih etničkih manjina u Rumunjskoj.               Govor i por...
 
MUZEUL ETNOGRAFIC CENTRAL AL UNIUNII CROATILOR DIN ROMÂNIA
miercuri, 11 mai 2016
MUZEUL ETNOGRAFIC CENTRAL AL  UNIUNII CROATILOR DIN ROMÂNIA
Un muzeu este o instituție de mare valoare culturală în care sunt expuse şi păstrate obiecte care prezintă un deosebit interes istoric, științific, arheolo...
 
SEDINTA CONSILIULUI COORDONATOR
marti, 10 mai 2016
Sâmbătă, 16.04.2016, la Sediul Central din Caraşova al UCR-ului, începând cu ora 11.00, a avut loc o nouă şedinţă a Consiliului Coordonator al...
 
NOUL DOCTOR NE ASTEAPTA!
marti, 10 mai 2016
NOUL DOCTOR NE ASTEAPTA!
După ce mai multe luni de zile locuitorii comunei Carașova s-au confruntat cu lipsa medicului de familie, iar din cauza urgențelor medicale foarte mulți au fost nevoiți s&...
 
ZABRINJAVAJUCI PAD NATALITETA U KARAŠEVU
marti, 10 mai 2016
ZABRINJAVAJUCI PAD NATALITETA U KARAŠEVU
Iako u Karaševu nitko ne strahuje da će porast stanovništva premašiti porast u proizvodnji hrane, pa će mještani uvijek živjeti u gladu i siromaštvu, p...
 
OCPE NEZADOVOLJSTVO U KARAŠEVU
joi, 07 aprilie 2016
OCPE NEZADOVOLJSTVO U KARAŠEVU
„Tko je prodal, zašto ne prodal komandu (tj. zgradu općine)“? začuo se je iz okupljenog puka jedan odlučan glas.        &nb...
 
<< Start < Inapoi 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 Inainte > Sfarsit >>

Rezultate 10 - 18 din 168

Galeria foto

Sample image

 Pogledajte i foto galeriju koja se nalazi na našem sajtu. Stavili smo zanimljive slike koje govore o našoj prošlosti.

Link-uri interesante

Stavili smo nekoliko znimljiva linka koji vode prema stranicama na kojima se isto mogu prikupiti informacije o rumunjskim hrvatima.
www.restaurante-fastfood.com

Actualitati

 

Kandidat ZHR