Home arrow Hrvatska grancica arrow Anchete jurnalistice
Anchete jurnalistice
Intervju vlc. m. Tjinkula za HRT PDF Imprimare E-mail
miercuri, 26 septembrie 2012

     Rođen sam u Karaševu 1949. godine. Najstariji svećenik od karaševskih Hrvata. Školu sam završio na rumunjskom-mađarskom jeziku. I bogosloviju isto na mađarskom jeziku. Od 1974. sam bio imenovan kao pomoćni svećenik ovdje u ovoj župi. Pošto župa Lupak od 1952. godine nije imala svećenika. Pohađao je jedan Mađar iz susjedne župe jedanput, maksimalno dva puta mjesečno. A od ‘74. sam ja župnik ovdje.

     Znači već punih 38. godina ste župnik u ovoj župi. To znači, da znate doslovno, sve što se treba znati o Hrvatima koji žive ovdje, i sami ste evo kažete Hrvat iz Istočnog Banata, koji evo služite službu ovdje za Hrvate. Koliko ima Hrvata ovdje i od kud su uopće Hrvati došli ovdje u Lupak i u ova susjedna mjesta Klokotič i Karaševo?

     Ja sam rođen u Karaševu, najvelikoj hrvatskoj župi, koja ima, broji sada još dvije tisuće i par stotine, 2400-2500, sa dvije filijale Nermet i Jabalče, a kaže se da Hrvati su u ovaj kraj se naselili prije 630. godina. To točnije neke podatke imamo što kaže da su 1393. godine, sa svojim svećenicima, fratrima iz Bosne Hercegovine, iz Srebrne Bosne, krenuli preko 200.000, bježeči prije Turaka, sječajući se da dolazi opasnost Turaka i došli su u ove krajeve. Naselili su se u području ove Karaš rijeke, a neki su u Karansebeš, pa i Temišvar, Logož, čak do Marije Radne. Imalo Hrvata priko svih... Ti su se potopili i asimilirali u druge narodnosti i ostala je ova oaza ovdje, sad ima još oko 7.000-8.000 Hrvata, a negdje 40-tih godina su bili negdje blizu 10.000. Mnogi su otišli i trbuhom za kruhom i tako, jedno i drugo...

     Čime se Hrvati ovdje bave? Što je onako, najvažniji poslovi kojima se ovdje bave kod vas, u vašoj župi, u Lupaku?

     U vrijeme komunizma i tako večinom su se bavili uzgajanjem ovaca, govestvom, šljivava, voćam, šljive i tako druga voća. A onda imali su veliku sreću da pokraj naših sela je i velika tvornica Rečica, željezara, velika kao Zenica nešto. Tu su radili preko 1.500, između 1500-2000 Hrvata, koji su radili u tim tvornicama.

     Danas, toga nažalost nema, pa je nastao zapravo veliki problem. Je li možda to problem zbog koga se evo Hrvati iseljavaju iz ovih krajeva i kamo odlaze uopće Hrvati kada odlaze odavde?

     Da! Nažalost su te tvornice većinom zatvorene. Kažu da ima još oko 2000-2500 radnika u cijelim gradu Rečici, u željezarama i u tvornici mašina. A onda ljudi su pošli po svijetu. Mnogi 90-tih godina po Hrvatskoj, a onda iz Hrvatske su pošli dalje, Austriju, Njemačku, Španjolsku, Italiju, na sve strane rade sad. Po cijeloj Europi su sad oni se iselili. Dolaze obično za Božić, za Uskrs i za crkveni god, kirvaj, tako.

     Tu su dakle tri župe, jel tako, na ovom prostoru? Na koj način se ovdje još njeguje hrvatski jezik, hrvatska kultura? Znamo da postoje škole na hrvatskom jeziku ovdje, i dječji vrtić. Ali sve to posle onako recimo, sa velikim problemima, nažalost.

     Hrvatski jezik se najviše po meni očuvao zahvaljuči katoličkoj crkvi, koji svećenici uvijek su znali i uvijek su govorili ili oni nisu bili Hrvati ali i druge narodnosti, su naučili hrvatski jezik i su u crkvi i sve... A onda između 37. godine do 47. godine iz velike Jugoslavije su bili poslani 10 učitelja koji su isto nešto jako dobro razvili i probudili hrvatsku svijest i naučili su i mladi i mladež i pjesme i govoriti dosta mnogo hrvatski jezik. Oni su morali otići i poslije je ostalo sve na crkvi, koliko se moglo i kako. U školi, nikada nije bilo predavanja na hrvatskom jeziku, ali, uvijek su imali 4-5 sata tijedno materinski jezik hrvatski, a onda vjeronauk je bio i u školi i u crkvama i svuda na hrvatskom jeziku. A to je materinski jezik koji je kod nas, u kućama se svuda hrvatski govori, ne?

     Govore li svi ovako dobro kao vi, ili nešto lošije ipak?

     Pa ne baš ovako dobro, jer oni govore hrvatski standardni, stari naš jezik. A sad nažalost ima dosta opasnosti da moderne riječi ulaze rumunj-ske, televizor i takve stvari, struja i to sad, sve su rumunjske riječi. Jer, kako u ono doba su bile njemačke riječi ili austro-ugarske, tako i sad kod nas rumunjske riječi, ni neznamo kako se to kaže „struja“, to je „kurent“ od rumunjskoga. Nažalost, djeca sad ne kažu da idu igrati futbol, nego „mingiu“. To je od rumunjskog i takve stvari. To jim je lakše.

     Po nekim podacima, ima sedam osnovnih škola u kojima se dakle koristi hrvatski jezik, jedan dječji vrtić i jedna gimnazija. Jeli to tako?

     Pa... gimnazija je isto rumunj-ska. To se samo zove tako dvojezična gimnazija. Ali oni rumunjski uče sve predmete. I vrtić isto, dvojezično. Ako nešto jim... ove odgojiteljice u vrtićima su isto rumunjke, pa dozvole da go-vore i hrvatski i tako. Ali našoj djeci je potrebno, jer oni neznaju kad pođu u vrtić, oni neznaju rumunjski. Oni moraju učiti rumunjski jezik, ne? I za školu isto tako, moraju učiti rumunjski jezik. Hrvatski ga znaju, toga kakav je stari, ali oni svi govore hrvatski. Tek u školi, učiteljima, je dosta teško na početku škole, djeci da mogu objašnjivati, da ih mogu učiti sve materije, sve predmete na rumunjskom jeziku, ne? A, što se tiče toga da bi bila škola na hrvatskom jeziku, I JA SAM JEDAN PROTIV TOGA! Jer onda ne bi mogli djeca, bi bili zaključeni, da ne mogu nikuda ići, ni na fakulteti, ni u gimnaziju, ni nikuda, ne? Ta gimnazija koja se kaže da je dvojezična, ona ima najlošiju djecu tu, jer nema konkurencije. A djeca koji su dobri, iz svih sele, oni traže da idu u dobre gimnazije u grad, u Rešicu.

Citeste mai departe...
 
DOLAZI NAM PREDSJEDNIK IVO JOSIPOVIC! PDF Imprimare E-mail
miercuri, 11 iulie 2012
DOLAZI NAM PREDSJEDNIK IVO JOSIPOVIC!
      Početkom sljedećeg mjeseca u naša mjesta dolazi predsjednik Republi-ke Hrvatske, gospodin Ivo Josipović. Ovo je drugi posjet na najvišoj ...
 
21. Obljetnica Dana Drzavnosti Republike Hrvatske PDF Imprimare E-mail
miercuri, 11 iulie 2012
21. Obljetnica Dana Drzavnosti  Republike Hrvatske
Ove godine Republika Hrvatska slavi 21. obljetnicu od osamostaljenja i tom prigodom sjećamo se 25. lipnja 1991., kad je Republika Hrvatska proglasila državnu neovisnost.   ...
 
Zivotopis predsjednika Republike Hrvatske prof. dr.sc. Ive Josipovica PDF Imprimare E-mail
miercuri, 11 iulie 2012
Zivotopis predsjednika Republike Hrvatske prof. dr.sc. Ive Josipovica
Ivo Josipović, predsjednik Republike Hrvatske, pobijedio je na predsjedničkim izborima 10. siječnja 2010. godine. Prisegu za Predsjednika Republike Hrvatske položio je 18. velja&...
Citeste mai departe...
 
Predsjednik R. Hrvatske, prof. dr. Ivo Josipovic, posjetit ce karasevske hrvate! PDF Imprimare E-mail
miercuri, 11 iulie 2012
Predsjednik R. Hrvatske, prof. dr. Ivo Josipovic, posjetit ce karasevske hrvate!
Predsjednik R. Hrvatske, prof. dr.sc. Ivo Josipović, zajedno sa svojim predsjedničkim izaslanstvom i ostalim visokim uglednicima, 03.07.2012. god. posjetit će našu malu za...
 
RAZGOVOR S NOVIM KNEZAM OPCINE KARASEVO PDF Imprimare E-mail
miercuri, 11 iulie 2012
RAZGOVOR S NOVIM KNEZAM OPCINE KARASEVO
     Gospodar profesor, vi ste prošli i kroz četvrto sito i ste ponovo bili izabran za kneza, zajedno s četiri konsilijera Zajedništva Hrvata. Jeste li vi...
Citeste mai departe...
 
Intervju s vlc. Petrom Dobrom iz Klokotica PDF Imprimare E-mail
joi, 19 aprilie 2012
Intervju s vlc. Petrom Dobrom  iz Klokotica
     Da li ste od prije znali o kongresu Demokratskog Saveza Hrvata u Rumunjskoj ili ste saznali o njemu tek kad ste primili pozivnicu?      Prije ovog...
Citeste mai departe...
 
Intervju s Petram Lukicam iz Lupaka PDF Imprimare E-mail
miercuri, 29 februarie 2012
     Rep.: Postoje li u lupačkoj općini neke probleme, koje Vam kao mještaninu sela Lupak smetaju?      Odg.: Jest. Postoji problem, a t...
Citeste mai departe...
 
Intervju s Petram Serom iz Lupaka PDF Imprimare E-mail
miercuri, 29 februarie 2012
Intervju s Petram Serom iz Lupaka
       Rep.: Imate li kakve probleme u Lupaku što se administracije tiče?        Odg.: Tu sam rođen i tu živim zajed...
Citeste mai departe...
 
<< Start < Inapoi 1 2 3 Inainte > Sfarsit >>

Rezultate 10 - 18 din 22

Galeria foto

Sample image

 Pogledajte i foto galeriju koja se nalazi na našem sajtu. Stavili smo zanimljive slike koje govore o našoj prošlosti.

Link-uri interesante

Stavili smo nekoliko znimljiva linka koji vode prema stranicama na kojima se isto mogu prikupiti informacije o rumunjskim hrvatima.
www.restaurante-fastfood.com

Actualitati

 

Kandidat ZHR