Home arrow Hrvatska grancica arrow Obiceiuri si traditii
Obiceiuri si traditii
HRVATI U REKAŠU PDF Imprimare E-mail
miercuri, 22 iulie 2015
HRVATI U REKAŠU

O šokačkim Hrvatima iz Rekaša pretpostavlja se da su tamo pristigli

sredinom 17. stoljeća iz istoćne Slavonije.

            Zna se da je u to doba njihova zajednica brojala nešto više od  7oo  pripadnika. U zadnjem vremenu njihov je broj drastično opao, tako da se danas može realno govoriti o samo 50 članova ove hrvatske zajednice.

            U Rekašu postoje i druge narodnosti: Rumunji , Nijemci, Srbi, Mađari i Romi, a  svaka je od tih narodnosti živjela u prošlosti u određenom dijelu ovog naselja. Hrvati su stanovali u nekoliko sokaka u sjevernom i zapadnom dijelu Rekaša, odnosno u Šokačkoj strani. Danas podijelenost u stanovanju po narodnostima je manje izražena.

            Kakvi su bili odnosi između Hrvata starosjedilaca i ostalih etničkih manjina ovog mjesta u dalekoj prošlosti možemo jedino nagađati, ali kako je sve to funkcioniralo u zadnjim godinama doznajemo od profesora Ivana Jankulova, čovjeka koji je rođen u Rekašu 1950. godine te koji je cijeli svoj život proveo u ovom multietničkom naselju. „Mi, Hrvati smo etnička manjina koja zna četiri jezika, jer smo naučili od Mađara mađarski, od Švaba njemački, a rumunjski smo naučili u školi. Nikad nije bilo nikakvih etničkih nesporazuma među nama. Svi smo se družili. Išli smo na balove kod Njemaca i Mađara, oni su dolazili k nama; igrali smo nogomet, zajedno smo sastavljali ekipe i sve je bilo u redu. U mojoj mladosti ovdje je bilo nekoliko stotina Hrvata, ali s vremenom ženidbe su između nas bile sve rijeđe pa, danas, skoro da smo nestali. Nismo više imali mladi koji da nam preuzmu mjesto. Danas ima otprilike negdje oko 50-60 Hrvata. Ali, svi smo stari. Mi još uvijek održavamo, koliko god možemo, naši hrvatski običaji i šokačke tradicije.“

            Rekaš, pored multietničke harmonije, koja može poslužiti kao  primjer cijeloj našoj državi, a i van njezinih granica, može se pohvaliti i multietničkim zborom. Utemeljen 1888. godine kao „Šokačko pjevačko društvo“, a poslije, nakon višegodišnje stanke, obnovljen 1992., svoju aktivnost obavlja u mjesnoj Katoličkoj crkvi, ali redovito nastupa i na različitim scenama u državi ili pak inozemstvu. Vidjeli smo ga „na djelu“ jedne lijepe svibanjske večeri, kada su se njegovi članovi ljubazno odazvali pozivu uredništva ZHR-a i okupili u mjesnoj katoličkoj crkvi kako bi otpjevali četiti hrvatskih pjesama iz svog bogatog repertoara. „1992. godine u našu župu dolazi novi župnik – vlč. Ioan Ciurariu. On puno voli pjesmu i pjevanje, pa je nas okupio oko sebe da bi zajedno pjevali.Na početku bili smo oko tridesetak, ali smo ostali samo petnaest jer, vidite, za pjevanje treba puno vremena i strpljenja i, na žalost, te stvari ne stoje svima na raspolaganju“ – reći će nam gospođa Marica Pelić, jedna od članica rekaškog zbora. „Šokci imaju staru tradiciju pjevanja. Godine 1888. u Rekašu je osnovan šokački muški zbor. Pjesme su im bile uglavnom crkvene, ali imali su i svjetovnih pjesama. Taj je zbor trajao sve do 1925. godine, a poslije toga, u crkvi, počeli su djelovati etnički zborovi. Svaka je nacionalna manjina imala svoj mali zbor, a to je trajalo, kako sam već rekla, do 1992. godine kada nas je novi župnik ujedinio u jedan veliki zbor i pjevamo zajedno na hrvatskom, mađarskom, njemačkom, rumunjskom, pa čak i na latinskom jeziku. Jedino sam ja čista Hrvatica u ovome zboru. Naš dirigent i njegov brat, koji pjeva u zboru, su pola Hrvati, a ima i dvije ženske, koje su samo frtalj Hrvatice. Uglavnom pjevamo u crkvi, svake nedjelje na svetoj misi, ali nastupali smo i na koncertima i festivalima u Temišvaru, Rešici, Buzijašu, Radni. Bili smo jedamput čak i na festivalu u Sighişoari. Pjevali smo i u inozemstvu: u Mađarskoj, Austriji, Njemačkoj i naravno u Hrvatskoj, gdje smo nastupali već četiri puta” – nastavit će s ponosom Marica. 

            Marica Pelić i Ivan Jankulov vrijedni su i aktivni članovi hrvatske zajednice, koji još uvijek djeluju na kulturnom i obrazovnom polju rekaškog života. Nažalost, od nekadašnje brojne starosjedilačke hrvatske zajednice, danas je preostala samo lijepa uspomena u kolektivnom pamćenju Rekašana te nekoliko slika hrvatskih ličnosti i hrvatskih ulica sačuvanih u mjesnom muzeju.

Daniel Lucacela

 
KLOKOTIC KE „MARJANSKE“ – GOSPINE MINISTRANTICE PDF Imprimare E-mail
miercuri, 22 iulie 2015
KLOKOTICKE „MARJANSKE“ –  GOSPINE MINISTRANTICE
Dana 24. svibnja, na blagdan Duhova (Pedesetnice), učenice VIII. razreda OŠ iz Klokotiča koje su „služile kakon Marjanske, su zafalile“.   &n...
 
OTKUKANJE, OBIC AJ KARAŠEVAKA ZA DURDEVDAN PDF Imprimare E-mail
marti, 26 mai 2015
OTKUKANJE, OBICAJ KARAŠEVAKA ZA DURDEVDAN
Kao i drugi običaji, i običaj otkukanja ima u Klokotiču svoju specifičnost.   Za Ðurđevdan,  postojala je tradicija da se  obavezno jela hrana ...
 
KLOKOTIC KI „KATANE“ – STRAŽARI BOŽJEGA GROBA PDF Imprimare E-mail
marti, 26 mai 2015
KLOKOTICKI „KATANE“ – STRAŽARI BOŽJEGA GROBA
Mještani sela Klokotiča postali su jedinstveni u ovim našim krajevima po tome što su uspjeli spasiti jednu dosta staru crkvenu tradiciju koja se je sačuvala tijekom ...
 
TIROLSKI, REKAŠKI, KECANSKI I CENEJSKI HRVATI PDF Imprimare E-mail
miercuri, 11 februarie 2015
TIROLSKI, REKAŠKI, KECANSKI I CENEJSKI HRVATI
Kada se, u raznim prilikama, govori o Hrvatima u Rumunjskoj, mi, Karaševci, zbog toga što smo najbrojnija skupina na ovim prostorima, navikli smo da se govori o nama te skloni smo ...
 
KIRVAJ U JABALC U PDF Imprimare E-mail
marti, 07 octombrie 2014
KIRVAJ U JABALCU
U ponedjeljak 8. rujna, na Malu Gospu, ali i sutradan, u utorak 9.  rujna, žitelji Jabalča, malenog prelijepog mjesta iz karaševske općine, smještenog na samoj granici...
 
KIRVAJ U KLOKOTIC U PDF Imprimare E-mail
marti, 07 octombrie 2014
KIRVAJ U KLOKOTICU
U petak i subotu, 12. i 13. rujna, Klokotič, drugo najveće selo po broju stanovnika hrvatskog življa u Rumunjskoj, slavio je kirvaj, posvećenje mjesne katoličke crkv...
Citeste mai departe...
 
MARTISORUL - PRIMA ZI A PRIMAVERII PDF Imprimare E-mail
joi, 13 martie 2014
MARTISORUL - PRIMA ZI A PRIMAVERII
Românii au un mod deosebit și original de a întâmpina prima zi a primăverii, oferind și primind mărțișoare, tradiție veche, care înc...
Citeste mai departe...
 
PROSLAVA 40. OBLJETNICE PRIJATELJSTVA PDF Imprimare E-mail
vineri, 06 decembrie 2013
PROSLAVA 40. OBLJETNICE PRIJATELJSTVA
     Buševčani!       Prvi puta u našoj povijesti pozvali smo k nama u goste naše drage iseljenike koji žive stotinama g...
Citeste mai departe...
 
<< Start < Inapoi 1 2 3 4 5 Inainte > Sfarsit >>

Rezultate 19 - 27 din 43

Galeria foto

Sample image

 Pogledajte i foto galeriju koja se nalazi na našem sajtu. Stavili smo zanimljive slike koje govore o našoj prošlosti.

Link-uri interesante

Stavili smo nekoliko znimljiva linka koji vode prema stranicama na kojima se isto mogu prikupiti informacije o rumunjskim hrvatima.
www.restaurante-fastfood.com

Actualitati

 

Kandidat ZHR