Home arrow Hrvatska grancica arrow Obiceiuri si traditii
Obiceiuri si traditii
PROSLAVA KIRVAJA U KARAŠEVU PDF Imprimare E-mail
vineri, 02 octombrie 2015
PROSLAVA KIRVAJA U KARAŠEVU

            Tradicionalni kirvaj u Karaševu slavio se  15. kolovoza, na dan kada

katolička crkva slavi svetkovinu Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo,

u narodu poznatiji kao blagdan Velike Gospe.

            Velika Gospa je blagdan kad se katolički vjernici prisjećaju dogme svoje vjere: da je Blažena Djevica Marija dušom i tijelom po završetku svoga zemaljskog života uznesena u slavu neba u društvo sa svojim uskrsnulim sinom Isusom. Prema katoličkoj teologiji, Kristova majka Marija uznesena je dušom i tijelom na nebo. Vjernici Veliku Gospu najprije prepoznaju u poniznoj službenici koja je prihvatila Božji izazov i svoj je život uskladila s Božjom riječju: “Evo službenice Gospodnje, neka mi bude po tvojoj riječi!”

          Glavni događaj karaševskog kirvaja bila je Sveta misa koju je s početkom od 12,00 predvodio velečasni Marjan Tjinkul u crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije, zaštitnice sela i župe iz Karaševa. Bili su prisutni i velečasni Dobra Petar, velečasni Katić Ðureć, velečasni Sima M. Milan i velečasni Draghija Novica Marjan.  Blagdan Velike Gospe prema karaševskoj tradiciji okuplja najviše vjernika na svetu misu, a tako je bilo i danas kada je crkva Marijina uznesenja bila prepuna s vjernicima. Uz karaševskog župnika i velikog broja svećenika, misno slavlje je bilo dodatno uveličano s nadahnutom propovijedi velečasnog Lukačele Davora, žimbolijskog župnika: “Draga braćo, svećenici, poštovani vijernici župe Karaševo, dragi hodočasnici, posebna mi je čast što sam kod vas, zahvalan sam župniku Petri Rebedžili što me je pozvao da kod vas održim propovijed. Danas kod nas se proslava zove i Velika Gospa, Velika Gospođa, Velika Žena kako ju upisuju današnji učitelji. Dragi moji, šta je to velika žena? Veliki nijemci, filozofi, pisci svoju cijelu filozofiju su opisali ovako: čovijek muškarac ima nešto u sebi što osvaja, on bi se boril, on bi išal, on bi rušio, a žena ima u sebi ognjište, domovinu koja privlači i koja smiruje. Evo, dragi vijernici, kršćani,  mi smo ovde da pohvalimo najveću ženu kršćanstva, zapravo ženu s kojom je kršćanstvo započelo, a to je Velika Blažena Djevica Marija. Kad je dragi Bog prvog čovijeka napravio taj je čovijek bio bez grijeha, a to je Adam i Eva. Svijet se međutim zbog zavijesti srušio u grijeh, ali Bog obnavlja, skoro još jednom gradi svijet i spušta svoga Sina a njegov sin ne gazi zemlju, nego prva stvar koju dodiruje je utroba Blažene Djevice Marije, dakle žena je prva posvećena stvar na ovome svijetu i najsvetija crkva gde se spustil Bog je ispod srca jedne mame. Zbog toga je Blažena Djevica Marija uznesena dušom i tijelom na nebo, da bude zagovornica čovječanstvu ispred prijestolja Božjeg. Danas slavimo dan kada je Bog tu čistu ženu, taj dio zemlje koga je posvetil uzel na nebo. To je naša velika Marija, to je naša velika Gospa. “

              Na kraju mise, velečasni Rebedžila Petar je zahvalio vjernicima i svećenicima što su se okupili u velikome broju da proslave ovaj važan blagdan za našu zajednicu: “Dragi vijernici, htel bi da se u vaše ime zahvalim našim dragim svećenicima koji su danas bili s nama kako bi smo proslavili ovej naš lep veliki blagdan. Svima hvala lijepo, dragi Bog da vim plati za trud i muku. Zahvaljujemo gospodinu Davoru za lepe riječi, dobro je rekal u propovijedi, kad nim ne ostane nešto u našoj duši  uzalud vijerujemo, to znači če vijera ne postoji. Zahvaljujem se lepo i vama, dragi vijernici, što ste došli, na ovej dan iz svijeta,  da zajedno proslavimo, da molimo našu Majku nebesku. Treba da  se promislimo i na oni koji su hteli da dođu ali nesu mogli zbog različitih razloga ali i oni su duševno s nama. Neka ih Djevica Marija tamo u svijetu gde su očuva i po njezinim zagovoru dragi Bog nek ih blagoslovi. Bogu slavljenomu i  viječnomu zahvaljujem za ovej lep dan jer ste došli vi i zahvaljujem zbog toga što smo većem godinu dana zajedno. Najglavno je što imamo svi isti cilj, a to jest tražimo Boga kaki smo taki smo, tražimo milost Božju jer imamo nevolju za nju. To je crkva živa Kristova, to je crkva koja je rasla prid očima Marije Dijevice posle užašašće Njezinog na nebo, to je ona crkva koja treba da dokaže svoje dostojanstvo, veličanstvo i želju za svetim. Zahvaljujem vam i na pomoć koje ste udelili za našu crkvu na bilo koj način. Dragi Bog da vim blagoslovi i plati. “

            Nakon svete mise, veselje se nastavilo u centru našega sela, kada je pokrenut veliki karaševski danac. Opće veselje je započelo  navečer i trajalo je do kasne jutarnje sate. Za dobru atmosferu i poseban muzički ugođaj pobrinula se formacija Milje Suflje (Tincul), koja je svirala na otvorenoj sceni. Troškove za muzičku formaciju pokrilo je Zajedništvo Hrvata, a uopće je poznato da naša organizacija već tradicionalno pokriva troškove za muziku na kirvajima u svim karaševskim mjestima.

Lina Tincul

 
HRVATI U REKAŠU PDF Imprimare E-mail
miercuri, 22 iulie 2015
HRVATI U REKAŠU
O šokačkim Hrvatima iz Rekaša pretpostavlja se da su tamo pristigli sredinom 17. stoljeća iz istoćne Slavonije.        &n...
 
KLOKOTIC KE „MARJANSKE“ – GOSPINE MINISTRANTICE PDF Imprimare E-mail
miercuri, 22 iulie 2015
KLOKOTICKE „MARJANSKE“ –  GOSPINE MINISTRANTICE
Dana 24. svibnja, na blagdan Duhova (Pedesetnice), učenice VIII. razreda OŠ iz Klokotiča koje su „služile kakon Marjanske, su zafalile“.   &n...
 
OTKUKANJE, OBIC AJ KARAŠEVAKA ZA DURDEVDAN PDF Imprimare E-mail
marti, 26 mai 2015
OTKUKANJE, OBICAJ KARAŠEVAKA ZA DURDEVDAN
Kao i drugi običaji, i običaj otkukanja ima u Klokotiču svoju specifičnost.   Za Ðurđevdan,  postojala je tradicija da se  obavezno jela hrana ...
 
KLOKOTIC KI „KATANE“ – STRAŽARI BOŽJEGA GROBA PDF Imprimare E-mail
marti, 26 mai 2015
KLOKOTICKI „KATANE“ – STRAŽARI BOŽJEGA GROBA
Mještani sela Klokotiča postali su jedinstveni u ovim našim krajevima po tome što su uspjeli spasiti jednu dosta staru crkvenu tradiciju koja se je sačuvala tijekom ...
 
TIROLSKI, REKAŠKI, KECANSKI I CENEJSKI HRVATI PDF Imprimare E-mail
miercuri, 11 februarie 2015
TIROLSKI, REKAŠKI, KECANSKI I CENEJSKI HRVATI
Kada se, u raznim prilikama, govori o Hrvatima u Rumunjskoj, mi, Karaševci, zbog toga što smo najbrojnija skupina na ovim prostorima, navikli smo da se govori o nama te skloni smo ...
 
KIRVAJ U JABALC U PDF Imprimare E-mail
marti, 07 octombrie 2014
KIRVAJ U JABALCU
U ponedjeljak 8. rujna, na Malu Gospu, ali i sutradan, u utorak 9.  rujna, žitelji Jabalča, malenog prelijepog mjesta iz karaševske općine, smještenog na samoj granici...
 
KIRVAJ U KLOKOTIC U PDF Imprimare E-mail
marti, 07 octombrie 2014
KIRVAJ U KLOKOTICU
U petak i subotu, 12. i 13. rujna, Klokotič, drugo najveće selo po broju stanovnika hrvatskog življa u Rumunjskoj, slavio je kirvaj, posvećenje mjesne katoličke crkv...
Citeste mai departe...
 
MARTISORUL - PRIMA ZI A PRIMAVERII PDF Imprimare E-mail
joi, 13 martie 2014
MARTISORUL - PRIMA ZI A PRIMAVERII
Românii au un mod deosebit și original de a întâmpina prima zi a primăverii, oferind și primind mărțișoare, tradiție veche, care înc...
Citeste mai departe...
 
<< Start < Inapoi 1 2 3 4 5 Inainte > Sfarsit >>

Rezultate 19 - 27 din 44

Galeria foto

Sample image

 Pogledajte i foto galeriju koja se nalazi na našem sajtu. Stavili smo zanimljive slike koje govore o našoj prošlosti.

Link-uri interesante

Stavili smo nekoliko znimljiva linka koji vode prema stranicama na kojima se isto mogu prikupiti informacije o rumunjskim hrvatima.
www.restaurante-fastfood.com

Actualitati

 

Kandidat ZHR