Tradicionalni kirvaj u Karaševu slavio se 15. kolovoza, na dan kada
katolička crkva slavi svetkovinu Uznesenja Blažene
Djevice Marije na nebo,
u
narodu poznatiji kao blagdan Velike Gospe.
Velika
Gospa je blagdan kad se katolički vjernici prisjećaju dogme svoje vjere: da je
Blažena Djevica Marija dušom i tijelom po završetku svoga zemaljskog života
uznesena u slavu neba u društvo sa svojim uskrsnulim sinom Isusom. Prema
katoličkoj teologiji, Kristova majka Marija uznesena je dušom i tijelom na
nebo. Vjernici Veliku Gospu najprije prepoznaju u poniznoj službenici koja je
prihvatila Božji izazov i svoj je život uskladila s Božjom riječju: “Evo
službenice Gospodnje, neka mi bude po tvojoj riječi!”
Glavni događaj karaševskog kirvaja bila je Sveta misa koju je s početkom
od 12,00 predvodio velečasni Marjan Tjinkul u crkvi Uznesenja Blažene Djevice
Marije, zaštitnice sela i župe iz Karaševa. Bili su prisutni i velečasni Dobra
Petar, velečasni Katić Ðureć, velečasni Sima M. Milan i velečasni Draghija
Novica Marjan. Blagdan Velike Gospe
prema karaševskoj tradiciji okuplja najviše vjernika na svetu misu, a tako je
bilo i danas kada je crkva Marijina uznesenja bila prepuna s vjernicima. Uz
karaševskog župnika i velikog broja svećenika, misno slavlje je bilo dodatno
uveličano s nadahnutom propovijedi velečasnog Lukačele Davora, žimbolijskog
župnika: “Draga braćo, svećenici, poštovani vijernici
župe Karaševo, dragi hodočasnici, posebna mi je čast što sam kod vas, zahvalan
sam župniku Petri Rebedžili što me je pozvao da kod vas održim propovijed.
Danas kod nas se proslava zove i Velika Gospa, Velika Gospođa, Velika Žena kako
ju upisuju današnji učitelji. Dragi moji, šta je to velika žena? Veliki
nijemci, filozofi, pisci svoju cijelu filozofiju su opisali ovako: čovijek
muškarac ima nešto u sebi što osvaja, on bi se boril, on bi išal, on bi rušio,
a žena ima u sebi ognjište, domovinu koja privlači i koja smiruje. Evo, dragi
vijernici, kršćani, mi smo ovde da
pohvalimo najveću ženu kršćanstva, zapravo ženu s kojom je kršćanstvo započelo,
a to je Velika Blažena Djevica Marija. Kad je dragi Bog prvog čovijeka napravio
taj je čovijek bio bez grijeha, a to je Adam i Eva. Svijet se međutim zbog
zavijesti srušio u grijeh, ali Bog obnavlja, skoro još jednom gradi svijet i
spušta svoga Sina a njegov sin ne gazi zemlju, nego prva stvar koju dodiruje je
utroba Blažene Djevice Marije, dakle žena je prva posvećena stvar na ovome svijetu
i najsvetija crkva gde se spustil Bog je ispod srca jedne mame. Zbog toga je
Blažena Djevica Marija uznesena dušom i tijelom na nebo, da bude zagovornica
čovječanstvu ispred prijestolja Božjeg. Danas slavimo dan kada je Bog tu čistu
ženu, taj dio zemlje koga je posvetil uzel na nebo. To je naša velika Marija,
to je naša velika Gospa. “
Na kraju mise, velečasni Rebedžila Petar je zahvalio vjernicima i
svećenicima što su se okupili u velikome broju da proslave ovaj važan blagdan
za našu zajednicu: “Dragi vijernici, htel bi da se u
vaše ime zahvalim našim dragim svećenicima koji su danas bili s nama kako bi
smo proslavili ovej naš lep veliki blagdan. Svima hvala lijepo, dragi Bog da
vim plati za trud i muku. Zahvaljujemo gospodinu Davoru za lepe riječi, dobro
je rekal u propovijedi, kad nim ne ostane nešto u našoj duši uzalud vijerujemo, to znači če vijera ne
postoji. Zahvaljujem se lepo i vama, dragi vijernici, što ste došli, na ovej
dan iz svijeta, da zajedno proslavimo,
da molimo našu Majku nebesku. Treba da
se promislimo i na oni koji su hteli da dođu ali nesu mogli zbog
različitih razloga ali i oni su duševno s nama. Neka ih Djevica Marija tamo u
svijetu gde su očuva i po njezinim zagovoru dragi Bog nek ih blagoslovi. Bogu
slavljenomu i viječnomu zahvaljujem za
ovej lep dan jer ste došli vi i zahvaljujem zbog toga što smo većem godinu dana
zajedno. Najglavno je što imamo svi isti cilj, a to jest tražimo Boga kaki smo
taki smo, tražimo milost Božju jer imamo nevolju za nju. To je crkva živa
Kristova, to je crkva koja je rasla prid očima Marije Dijevice posle užašašće
Njezinog na nebo, to je ona crkva koja treba da dokaže svoje dostojanstvo,
veličanstvo i želju za svetim. Zahvaljujem vam i na pomoć koje ste udelili za
našu crkvu na bilo koj način. Dragi Bog da vim blagoslovi i plati. “
Nakon
svete mise, veselje se nastavilo u centru našega sela, kada je pokrenut veliki
karaševski danac. Opće veselje je započelo
navečer i trajalo je do kasne jutarnje sate. Za dobru atmosferu i
poseban muzički ugođaj pobrinula se formacija Milje Suflje (Tincul), koja je
svirala na otvorenoj sceni. Troškove za muzičku formaciju pokrilo je
Zajedništvo Hrvata, a uopće je poznato da naša organizacija već tradicionalno
pokriva troškove za muziku na kirvajima u svim karaševskim mjestima.
Lina Tincul
