Home arrow Hrvatska grancica arrow Obiceiuri si traditii
Obiceiuri si traditii
JESENJI KIRVAJI U KARAŠEVSKIM MJESTIMA PDF Imprimare E-mail
luni, 24 octombrie 2016
JESENJI KIRVAJI U KARAŠEVSKIM MJESTIMA

Znamo da svako godišnje doba ima svoje ljepote i čari, pa tako i jesen, koja, pored toga što je bogata i nudi nam raskoš plodova, dolazi i s najviše kirvaja u karaševskim krajevima.

            Riječ kirvaj je posuđenica koja je ušla u naš govor iz njemačkog jezika, od složenice “die Kirchweih” (Kirche – crkva i Weihe – posveta, svečana ceremonija), što bi religiozno značilo dan proslave povodom posvete crkve.

            Mjesec rujan kreće bogatom duhovnom i kulturnom ponudom. Napomenula sam i duhovnu stranu, zato što prva proslava kirvaja je u selu Jabalču, 8.rujna, na blagdan Male Gospe, spomendan rođenja Blažene Djevice Marije. Za taj veliki kršćanski blagdan, naši karaševski Hrvati hodoćaste u Mariju Radnu, najveće hodočasničko mjesto temišvarske dijeceze, gdje stižu nakon trodnevnog mukotrpnog pješačenja. Dakle, na Malu Gospu, odnosno na Svetu Mariju Malu kako je običaj govoriti u nas Karaševaca, kirvaj je u Jabalču. Toga dana, Jabalčanje su slavili našu Nebesku Majku, zaštitnicu njihova sela, a za proslavu tog blagdana pripremili su se najmanje tjedan dana prije, kako bi svoje drage prijatelje ugostili u najboljim uvjetima i pripremili im najbolju domaću tradicionalnu hranu. A kasnije, nakon ručka, negdje u večernjim satima, nastupila je muzička formacija Milana Todora (Žićke), koja je uz tradicionalni karaševski danac i portanje održala lijepu atmosferu i uspjela razveseliti Jabalčane i njihove goste.

            Drugi po redu kirvaj je 12. rujna, u Klokotiču, na blagdan Imena Marijina, dan posvete crkve, a zaštitnike sela sv. ap. Filipa i Jakova, Klokotičane slave 3. svibnja. Na prvi dan proslave,  poslije ručka, započela je tradicionalna kirvajska igranka. Ove godine za Klokotičane pripremila sam jedno lijepo iznenađenje kako bi i nadalje očuvali u ovom selu jedinstvenu tradiciju i ovaj lijep običaj da se djevojke koje su završile Osnovnu školu odjenu u narodnu nošnju i stave „partu“ cvijećem na glavu, koja je simbol djevičanstva, mladosti i ljepote. Kirvajska igranka je još jedna od prilika da se ponosno može predstaviti naša kultura i ljepota nošnji karaševskih Hrvata. Za pokrenuti projekt imala sam veliku podršku nekolicine dobrovoljnih mještana, i ovom prilikom želim im se srdačno zahvaliti. Oni su uvijek bili uz sve akcije koje smo pokrenuli, bilo sportske ili kulturne, kako bi mlade iz našega sela nadahnuli i potaknuli da zavole, njeguju i očuvaju ono što su nam naši preci ostavili, a to su raznolikosti karaševskih običaja, lijepote narodnih nošnji, kulturne i vjerske tradicije itd. Posebno se želim zahvaliti našem zastupniku u Rumunjskom parlamentu, gosp. Slobodanu Geri, vlč. Davoru Lukačeli, Marjanu i Anki Vlasić (Kovačevci), Milji i Anki Žurkul (Ivaničići), Milji i Mariji Vatav (Andrekić), Marjanu i Ani Švenak (Paja), Milji i Mariki Muselin (Tomička), Marjanu i Danici Ocil (Prcići), Marjanu i Slavici Padinjanc (Filkeš) i  Marjanu Vlasiću (lupački knez). Evo, to su naši mještani velikog srca koji su i ovaj put pokazali da vole to što jesu i da žele da i njihova djeca ponosno nastave i budu promotori ovih lijepih tradicija za koje se mi borimo kako bi ih očuvali od izumiranja. To su ljudi koji su saznali da namjeravam simbolično nagraditi mlade čuvare kirvajske tradicije, financijski su pomogli kako bi ovaj moj projekt bio uspješniji, a proslava kirvaja svećanija. Pomoću gorenavedenih obitelji uspjeli smo nagraditi medaljama i simboličnom svotom novca osam djevojaka koje su bile u narodnoj nošnji i mladiće koji su se pobrinuli da ove seoske igranke budu održane prigodom raznih blagdana, a ne samo na kirvaju. Nagradu su dobili i mladi Klokotičanje koji su po prvi put na kirvaju zaplesali tradicionalni karaševski danac i portanje. I kako bi kirvajsko veselje okrunili još jednim uspjehom naših mladih, nagradu je dobila i novoosnovana grupa “Klokotički tamburaši”, a to su mladi koji su cijelo ljeto uporno vježbali tamburice i u kratkom roku uspjeli zasvirati i na žičnim instrumentima više pjesama. 

            Predzadnji kirvaj mjeseca rujna je na blagdan Sv. Mateja apostola i evangelista, 21. rujna, u Lupaku, a zadnji kirvaj karaševskih Hrvata u mjesecu rujnu je u Vodniku, 29. rujna, kada crkva slavi blagdan sv. Mihaela, Gabriela i Rafaela, arkanđeli, zaštitnici sela i vjernika koji nose njihova imena.

            U nas je običaj da pripreme za proslavu kirvaja započmu najmanje tjedan dana ranije. Ima i obitelji koje uvijek dođu iz inozemstva da proslave blagdan svoga sela. Priprema započinje s uređenjem kuće, a kasnije i s pripravom jela i pića koji će biti posluženi za stolom gdje se okuplja rodbina i prijatelji. Kirvaj je i jedna od prilika pokazati sebe, svoju kuću, svoje selo u najboljem svjetlu.

            Kirvajsko tradicionalno slavlje započinje sv. Misom, te se nastavlja ručkom, a kasnije se u centru sela, ispred Doma kulture, održavaju tradicionalne igranke (danac i portanje). A za one najmlađe ima u centru sela, pogotovo kad je vani i lijepo vrijeme, licitara sa svojim kičevima, kojima oni ostave dosta dobivenog džeparca.

            I ove godine, a to je već postalo tradicionalno, igranke na svim karaševskim kirvajima financijski je podržalo Zajedništo Hrvata u Rumunjskoj.

Slavica Muselin
 
SMERLJANJE, DRUGI STARI KARAŠEVSKI OBI CAJ PDF Imprimare E-mail
vineri, 17 iunie 2016
SMERLJANJE, DRUGI STARI KARAŠEVSKI OBICAJ
Običaj smerljanja je sličan običaju otkukanja.               Oba stara običaja ne mogu da se slave brez ova...
 
MALI KIRVAJ KLOKOTIC ANA PDF Imprimare E-mail
vineri, 17 iunie 2016
MALI KIRVAJ KLOKOTICANA
Prvi seoski kirvaj Klokotičana poznat je još pod nazivom „Mali kirvaj“. Naziv nije stran ni mještanima susjednih sela.      &nbsp...
 
STARI KARAŠEVSKI OBI CAJ OTKUKANJA PDF Imprimare E-mail
miercuri, 11 mai 2016
STARI KARAŠEVSKI OBICAJ OTKUKANJA
Drago mi je kad se bližamo slavlju nekog običaja, ali najdrago mi kad ga čuvamo i slavimo. Naši stari karaševski običaji treba da budu za nas kako jeno bogatstvo, koje...
 
NAŠA NARODNA NOŠNJA - BLAGDANSKA I SVAKODNEVNA PDF Imprimare E-mail
joi, 07 aprilie 2016
NAŠA NARODNA NOŠNJA -  BLAGDANSKA I SVAKODNEVNA
Kada je prošle godine naša mlada sunarodnjakinja, Nikoleta Mariana Vlasić iz Vodnika, osvojila titulu najljepše Hrvatice u narodnoj nošnji izvan Republike Hrvatske...
 
POKLADE KOD KARAŠEVCI PDF Imprimare E-mail
luni, 29 februarie 2016
POKLADE KOD KARAŠEVCI
Kod nas, običaj fašanka je vezan za Korizmu.               Ga držimo u tražnjem danu prid Čistom sridom, i ne...
 
“MIŠICI” U KLOKOTIC U PDF Imprimare E-mail
vineri, 26 februarie 2016
“MIŠICI” U KLOKOTICU
Tradicionalni dječji bal, poznat mještanima sela Klokotič pod nazivom „Miši“, „Mišići“ ili „Mišin ponedelnik“, odvio s...
 
BLAGDAN SVIH SVETIH PDF Imprimare E-mail
joi, 10 decembrie 2015
BLAGDAN SVIH SVETIH
Kao i prijašnjih godina, nekoliko dana prije blagdana Svih Svetih, koji se slavi 1. studenog, u našim se krajevima najviše pohađaju i čiste groblja. &nbsp...
 
,,KAZAN OD RAKIJE” U KARAŠEVU PDF Imprimare E-mail
marti, 08 decembrie 2015
,,KAZAN OD RAKIJE” U KARAŠEVU
U jesen ove godine imala sam priliku otići na mjesto gdje se nalazi jedan kazan od rakije u Karaševu, kazan koji pripada gospođi Ekaterini, u Karaševu poznatijoj kao Kata ...
 
<< Start < Inapoi 1 2 3 4 5 6 7 8 Inainte > Sfarsit >>

Rezultate 28 - 36 din 64

Galeria foto

Sample image

 Pogledajte i foto galeriju koja se nalazi na našem sajtu. Stavili smo zanimljive slike koje govore o našoj prošlosti.

Link-uri interesante

Stavili smo nekoliko znimljiva linka koji vode prema stranicama na kojima se isto mogu prikupiti informacije o rumunjskim hrvatima.
www.restaurante-fastfood.com

Actualitati

 

Kandidat ZHR