Uniunea Croatilor din Romania | Zajednistvo Hrvata u Rumunjskoj

     Ove je godine skup održan u gradu Malom Lošinju, na otoku Lošinju. Obzirom na ljepotu ovog otoka dužni smo napisati nekoliko riječi o samom otoku i gradu. Mali Lošinj smješten na južnoj strani otoka Lošinja, sedmog otoka po veličini na Jadranu.

     Grad Mali Lošinj je unatoč imenu najveći grad otoka Lošinja. Grad je bio gotovo nenastanjen sve do sredine 13. stoljeća.Do 19. stoljeća Mali Lošinj je postao jedna od najvažnijih luka na Sjevernom Jadranu. Ovdje je djelovalo čak šest brodogradilišta i grad je postao europska brodograđevna velesila. U drugoj polovici 19. stoljeća lošinjsko je brodarstvo imalo 150 jedrenjaka, više od cijele Istre. Na lošinjskim brodovima je tada plovilo 1400 kapetana i mornara.

     Još krajem 19. stoljeća u Malom Lošinju se zbog izuzetno pozitivnih karakteristika klime razvija lječilišni turizam. Godine 1887. godine izgrađen je prvi hotel Vindobona i postao je jedna od omiljenih destinacija austro-ugarske aristokracije.

     Lošinj je i danas poznat kao klimatsko lječilište, a čim izađete iz automobila i udahnete zrak postat će vam jasno zašto. U zraku se osjeća miris preko 1100 vrsta mirisnog bilja koliko ih raste na otoku i u trenu će vam pročistiti sinuse i dišne puteve.

     Na svečanom otvaranju skupa bili su nazočni ravnatelj Agencije Vinko Filipović, savjetnica predstojnice Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Ivana Goranić, zamjenica gradonačelnika grada Malog Lošinja Ana Kučić i ravnateljice dječjeg vrtića, osnovne i srednje škole na Malom Lošinju.

     Ovogodišnji su predavači i voditelji radionica bili sveučilišni profesori (Evelina Rudan i Božo Skoko), učitelji i nastavnici iz osnovnih i srednjih škola (Teana Tomažin, Marko Karčić, Irena Dlaka, Ivana Glibota) te savjetnici Agencije za odgoj i obrazovanje (Inga Seme Stojanović, Ivana Biljan, Gordana Barudžija, Gordana Cecić Sule, Zvjezdana Prohaska). I ove su godine članovi Folklornog ansambla narodnih plesova i pjesama LADO održali zanimljive radionice, na sveopće veselje zaljubljenika u narodne plesove.

     Na predavanjima i radionicama sudionici skupa imali su prilike obogaćivati strategije učenja i poučavanja hrvatskog jezika. Iako su svi polaznici skupa dobri poznavatelji hrvatskog jezika, bar se to pretpostavlja, skup je iznimno koristan za sve nas koji podučavamo hrvatski jezik izvan Republike Hrvatske. S jedne strane pomaže svima koji podučavaju hrvatski jezik nadopuniti i osvježiti svoja znanja hrvatskog jezika, ali i da bolje pratimo aktualna kulturna događanja u Hrvatskoj. Jer osim samog jezika, hrvatska nastava sadrži i stjecanja znanja o Hrvatskoj, o kulturi, povijesti, o prirodnoj baštini i tako doprinosi razvijanju osjećaja pripadnosti hrvatskoj kulturi i domovini i oblikovanju identiteta djece i učenika.

     Na skupu smo imali prilike i družiti se s kolegama (što već nama poznatih s prijašnjih skupova, što novih) iz drugih europskih i prekooceanskih zemalja u kojima se predaje hrvatski jezik i u kojima živi hrvatska dijaspora.

     Zahvaljujemo Agenciji za odgoj i obrazovanje pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa na ovogodišnjem skupu, a nadasve voditeljici prof. Tihani Radojčić koja se pobrinula da sve funkcionira besprijekorno, od predavanja i radionica pa do smještaja i ostalih sadržaja.

Maria Laţchici