Uniunea Croatilor din Romania | Zajednistvo Hrvata u Rumunjskoj

      Na blagdan Uskrsa, najvećeg i najvažnijeg kršćanskog blagdana, crkve su u karaševskim selima bile prepune vjernika koji su u miru i radosti došli obilježiti spomen na Isusovo uskrsnuće od mrtvih. Isusovo je uskrsnuće pozvalo sve nas na uskrsnu radost i poručilo nam da zbilju uskrslog Isusa širimo oko sebe, unoseći u svijet pouzdanje, vjeru i nadu.

     U Karaševu se u zadnjim godinama mogao opaziti sve manji interes za njegovanje pučkih običaja vezanih za blagdan Uskrsa. Običaj gađanja jaja, kojega su naši stari gajili godinama, polako, ali sigurno, išćezava. Poznato je nestrpljenje s kojim su karaševska djeca i odrasle osobe čekali ovaj veliki blagdan upravo da bi gađali obojana i ispisana jaja. U svrhu postizanja što boljih rezultata, neposredno prije Uskrsa intenzivno se treniralo, a umjesto jaja koristili su se krumpiri. Danas se u nijednom karaševskom selu ne mogu više primjetiti velike skupine ljudi koje se okuplaju i natječu u gađanju jaja. Ipak, na prvi dan Uskrsa mogla se opaziti jedna izolirana grupica mladića kako se zabavlja ispred otvorene scene Zajedništva upravo gađanjem jaja. U svim našim mjestima jaja se i dalje boje i ukrašavaju, ali samo da bi se nosili na dar susjedima i rodbini.

     Zajedno s omiljenim običajem gađanja jaja propao je u Karaševu i običaj pučkog veselja onakav kakav je bio u davnim godinama. Za ovogodišnji Uskrs nije organizirano zajedničko veselje u središtu Karaševa, ispred komandine zgrade ili u Domu kulture gdje bi se, kao nekoč, okupilo cijelo selo i gledalo kako plešu djevojke i mladići u ritmu karaševskog „danca“, zdupature“ i starih tradicionalnih popijevki. U našim danima interes za takva veselja znatno je opao, a velik dio Karaševaka preferira drugačiju vrstu glazbe i zabave, uglavnom u restoranima iz centra sela gdje obično gostuju formacije iz susjedne države.

Ivan Dobra