Uniunea Croatilor din Romania | Zajednistvo Hrvata u Rumunjskoj

Lovačko društvo iz karaševske općine trenutno obuhvaća 35 članova s položenim lovačkim ispitom, koji redovno plaćaju godišnju članarinu Karaš-severinskom savezu lovaca i sportskih ribolovaca i samim time imaju pravo ići u sportski lov.

     Od ukupnog broja članova, 3 su iz Nermiđa, 6 iz Jabalča i čak 26 iz Karaševa, a rukovoditelj lovačke grupe iz karaševske općine je gosp. Ðuređ Bajka, inače lovac od 1982. godine.

     „Naši lovci imaju zavidnu razinu znanja iz ovog područja i svi poštuju lovačku etiku, tradiciju i običaje. To sam opazio prilikom svakog organiziranog zajedničkog lova. Uvijek imaju na umu da divljač nije samo meta koju obavezno treba strijeljati ili promatrati isključivo kao meso, nego je ona dio prirode koju svaki od nas mora poštovati i cijeniti Pri svakom organiziranom lovu imamo zajednički sastanak i dogovor o pravilima lova, o načinu lova, o vrsti divljači koja se lovi i, što je najvažnije, o pravilima sigurnosti pri rukovanju oružjem kojih se svaki naš član strogo mora pridržavati. Uostalom, zahvaljujući dobroj organizaciji i korektnosti naših članova, na karaševskom području nisu u zadnjih dvadesatak godina zabilježeni slučajevi krivolova i nije podnesena nijedna kaznena prijava zbog protuzakonitog lova“, rekao nam je Ðuređ Bajka, koji se već više od tri desetljeća bavi sportskim lovom, a u zadnjim godinama nadzire i brine o grupi lovaca iz karaševske općine.

     Fond divljači na karaševskom području se svakim danom povećava, posebice u zadnjim godinama i nema vrste životinja koja bi bila posebno ugrožena prekomjernim lovom. Počevši s 2011. godinom, i opet pod nadzorom karaševskog lovovođe Bajke, lovci iz karaševske općine, među kojima se posebno ističu Marjan Bokšan i Zoran Dragija, iskazuju ljubav prema prirodi i divljim životinjama aktivnim radom na čuvanju, zaštiti i prehrani divljaći, posebno u zimskom periodu i za vrijeme vremenskih nepogoda, kada je to praktički i najpotrebnije. Na više mjesta iz karaševskog lovačkog fonda su postavljena hranilišta gdje ovi lovci povremeno iznose velike količine hrane i soli. Upravo ovaj čin pomaže da fond divljači opstane na našem području i samim time da se regenerira i umnoži jer je opće poznato da divljač koja nije dobro hranjena u zimskom periodu migrira u druga područja i ako tamo nađe dovoljno hrane onda tamo i ostane.

Ivan Dobra