Uniunea Croatilor din Romania | Zajednistvo Hrvata u Rumunjskoj

U nedjelju 8. rujna, na Malu Gospu, ali i sutradan, u ponedjeljak 9. rujna, žitelji Jabalča, prelijepog mjesta iz karaševske općine, smještenog na samoj granici s Nacionalnim parkom Semenic – Cheile Caraşului, proslavili su svoj tradicionalni kirvaj.

     Mala Gospa, kada Jabalčanje slave kirvaj, zove se tako, budući da se tada slavi “mala Marija”, ili Sveta Marija Mala, kako vele Karaševci, što je spomendan Marijinog rođenja, za razliku od “Velike Gospe”, blagdana Marijinog uznesenja na nebo koji se slavi 15. kolovoza. Mala Gospa je blagdan vrlo drag puku, a naročito stanovnicima Jabalča. Shodno tradiciji, toga dana vjernici iz karaševskih sela hodočaste u marijansko svetište Mariju Radnu, a oni koji iz raznoraznih razloga ne stignu to napraviti idu na misu u crkvu iz svojega mjesta.

     Središnji događaj kirvaja u Jabalču bio je svečano euharistijsko slavlje, koje je u malenoj mjesnoj crkvi predslavio tajnik Biskupske sinode u Rimu i ujedno naslovni cibalski nadbiskup, preuzvišeni Nikola Eterović, u zajedništvu sa župnicima iz Karaševa, Lupaka i Klokotiča te velečasnim Mikolom Laušem, ekonomom temišvarske biskupije, velečasnim Ðurđam Patašanam, velečasnim Petrom Rebegilom i mladomisnicima Milanom M. Simom i Milanom N. Simom. Monsenior Nikola Eterović je za vrijeme propovijedi istaknuo da je katolička crkva jedna velika obitelj s mnogobrojnim članovima na svim stranama svijeta, na svim kontinentima. Temelj na kojemu počiva katolička crkva je Isus Krist, a svi smo mi važni članovi te crkve, svi smo ugrađeni na Isusu Kristu i svi smo pozvani biti živa, djelotvorna crkva. Aludirajući upravo na malenu crkvu iz Jabalča, nadbiskup Eterović je u nastavku naglasio kako “u crkvi nema centra i periferije, svi smo u jednakoj mjeri važni, najmanja crkva na kraju svijeta ima sve one milosti koje su potrebne za spasenje kao crkva u velegradovima, kao crkva u Rimu”.

     Uvjerivši se u pobožnost karaševskih Hrvata, nadbiskup Eterović je na kraju propovijedi istaknuo da će izvjestiti Svetoga oca o putovanju u Rumunjsku i posjetu karaševskim Hrvatima “Kad se vratim u Rim sljedećih dana ću imati prigodu sresti Svetog oca Papu Franju i onda ću ga izvjestiti o mojem putovanju i o mojem posjetu ne samo svetištu Marije Radne nego i hrvatskim selima ovdje u Banatu. Prenijet ću mu vaše molitve, a također i uvjerenje da ćete ostati vjerni Bogu kao vaši preci i da ćete se truditi biti dolični članovi hrvatskog naroda iz kojega ste potekli”.

     Na kraju misnog slavlja u Jabalču, vlč Ðuređ Katić, župnik crkve Marijina uznesenja iz Karaševa, poklonio je monsenioru Nikoli Eteroviću dvije karaševske ručno ispletene katrunce, koje se uglavnom koriste kao stolnjaci, s molbom da jednu stavi za sebe, a jednu za Svetoga oca Papu Franju, kao sjećanje na karaševske Hrvate iz Rumunjske. Monsenior Eterović je obećao da će prilikom skorog susreta prenijeti Svetom ocu pozdrave karaševskih vjernika i katruncu koju mu je velikodušno poklonio vlč Ðuređ Peša. S kirvajem u Jabalču ulazili smo u pravu pravcatu jesen, pa se u puku često zna kazati “Gospa Mala - jesen prava!” Znakovi jeseni su svugdje među nama, lastavice se skupljaju za odlazak, a u puku je riječ da ih Marija odvodi u tople krajeve, kao što ih i vraća na proljetni marijanski blagdan Blagovijest iz 25. ožujka. Sijeno do Male Gospe treba biti spremljeno, jer nema više pravog sunca i teško će ga zatim biti sušiti, a pčele donose med opet samo do Male Gospe, zatim prestaju, znaju reći pčelari. Sve u svemu, vrijeme kao iz bajke za proslavu kirvaja, radovi su uglavnom privedeni kraju, a radišnje Jabalčanje očekuju samo jesenji plodovi.

     A i atmosfera s tradicionalnog pučkog veselja je oba dva dana bila po mjeri, Za muzički ugođaj i dobru atmosferu u Jabalču pobrinula se čuvena formacija Milana Todora, a troškove za formaciju je pokrilo Zajedništvo Hrvata, koji inače plaća muziku za kirvaje u svim karaševskim mjestima.

Ivan Dobra