Uniunea Croatilor din Romania | Zajednistvo Hrvata u Rumunjskoj

Najveću skupinu Hrvata u Rumunjskoj sačinjavaju Hrvati iz Karaš- severinske županije, koji se grupnim imenom nazivaju Karaševci ili karaševski Hrvati.

     Karaševci su grupirani u dvije općine, smještene jedne blizu druge, a sva su mjesta mnogo nalik jedno drugome: Karaševska općina sadrži sela Karaševo, koje je i glavno mjesto Hrvata u Rumunjskoj, Nermiđ i Jabalče, a lupačka općina se sastoji od Lupaka, svog glavnog mjesta, Ravnika, Vodnika i Klokotiča. Prema najrecentnijem popisu stanovništva obavljenom 2012. godine, lupačka općina broji 2677 stanovnika, od kojih 2318 Hrvata, 195 Rumunja, 29 Roma itd, dok karaševska općina broji ukupno 3110 stanovnika, od kojih 2380 Hrvata, 246 Rumunja, 172 Roma itd.

     Najveće i najstarije mjesto Hrvata u Rumunjskoj je Karaševo, koje se prvi put u pisanim dokumentima spominje već pri kraju 13. stoljeća. Smješteno je na jugo-zapadnom dijelu države, na samom ulazu u kanjon rijeke Karaša iz Nacionalnog parka Semenic- Cheile Caraşului. Karaševom ali i čitavom karaševskom općinom rukovodi načelnik ili knez, koji se bira na mjesnim izborima svake četvrte godine, kada se ujedno bira i Mjesno vijeće općine koji se sastoji od 13. vijećnika izabranih po stranačkim listama. Na mjesnim izborima održanim 10.06.2012. godine za načelnika karaševske općine izabran je prof. Milja Radan, a u sastav Mjesnog vijeća su ušla četiri predstavnika zajedništva Hrvata, četiri predstavnika PNL-a, tri predstavnika PDL-a, jedan predstavnik PSD- i jedan predstavnik PP-DD-a.

     Osim Hrvata iz karaševske zajednice, u Rumunjskoj su poznate još dvije skupine Hrvata. Jedna se od njih nalazi u Rekašu, u tamiškoj županiji, na istočnoj strani Temišvara. Hrvati iz Rekaša nazivaju se još i Šokcima i došli su na ove prostore u 17. stoljeću te se vjeruje da su porijeklom Dalmatinci odakle su došli u Rekaš bježeći pred Turcima

     Drugu skupinu Hrvata iz Rumunjske sačinjavaju Kečani, koji žive također u tamiškoj županiji, na samoj granici sa Srbijom, u hrvatskoj Keči. U hrvatskoj Keči živjeli su isključivo Hrvati, negdje oko 300. Za Hrvate iz Keče se pouzdano zna da su došli iz Turopolja, negdje oko 1800. godine i da govore zagrebačkom kajkavštinom. Iako početkom prošloga stoljeća u Keči je živjelo oko 300 Hrvata, njihov broj je zatim drastično opao, tako da danas tamo ima još otprilike 40 stanovnika hrvatskog porijekla i, osim nekoliko staraca, u Keči danas više nitko ne koristi hrvatski jezik.

     Krovna organizacija Hrvata u Rumunjskoj je Zajedništvo Hrvata, a djelovanje organizacije je usredotočeno ponajprije na očuvanje etničkog identiteta hrvatske manjine iz rumunjskog prostora, na sačuvanje i promoviranje tradicije, običaja, jezika i vjere. Utemeljeno je 1991. neposredno poslije pada rumunjskog komunističkog sustava, kad su se i sve ostale manjine iz Rumunjske, njih 19, počele organizirati pod svoje organizacije, tako da danas sve manjine iz Rumunjske imaju svoju organizaciju i svog zastupnika u Rumunjskom parlamentu.

Ivan Dobra