Uniunea Croatilor din Romania | Zajednistvo Hrvata u Rumunjskoj

Koordinacijski odbor Zajedništva Hrvata u Rumunjskoj sastao se 08. veljaće u Središnjem Sjedištu iz Karaševa na svojoj prvoj ovogodišnjoj redovnoj sjednici.

    Glavne točke dnevnog reda odnosile su se na odobrenje računovodske bilance za prošlu godinu i odobrenje proračuna organizacije za godinu u tijeku. Unatoć tome, na sastanku se uopće nije diskutiralo o odobravanju predloženog proračuna za 2014. godinu i niti o odobrenju izvršenja prošlogodišnjeg proračuna jer je odmah na početku sastanka gospodin zastupnik Gera, inače član odbora, predložio da se ove točke dnevnog reda podvrgnu raspravi i eventualnom odobrenju Izvanredne konferencije, koja bi mogla biti sazvana uskoro, upravo u tu svrhu, poštujući statutarne odredbe o sazivanju ovog vrhunskog rukovodećeg tijela organizacije, na što je većina članova Koordinacijskog odbora i pristala. Koordinacijski odbor ZHR-a nije iz raznih razloga niti u prošloj godini odobrio proračun organizacije, nakon dva zasjedanja u ožujku, jednog krajem travnja i jednog s kraja rujna. Mučne diskusije, beskonačne svađe i nepotrebne žućne rasprave između većine članova odbora, s jedne strane, i predsjednika organizacije, s druge strane, karakterizirale su kako prošlogodišnje sastanke tako i ovoga s početka veljače. I, kako to obično biva u ovakvim situacijama, nisu dovele do nikakvog rezultata. 

    Dio članova Koordinacijskog odbora podnijelo je prošle godine nadležnim odvjetništvima u Ričici i Temišvaru kaznenu prijavu protiv predsjednika organizacije, prof. Milje Radana, zbog sumnje u počinjenje kaznenih djela sukoba interesa i zlouporabe položaja i ovlasti. Međutim, nakon iscrpne istrage, a na temelju utvrđenih činjenica i prikupljenih podataka, državno odvjetništvo u Temišvaru je utvrdilo da ne postoje osnovane sumnje ili razumne indicije da je predsjednik Zajedništva počinio kazneno djelo za koje ga se teretilo, odnosno sukob interesa te je slijedom ustanovljenog donio odluku o nepokretanju kaznenog postupka. Odluku o nepokretanju kaznenog postupka u predmetu zlouporabe položaja i ovlasti donio je početkom ove godine i državno odvjetništvo u Ričici, kome je odvjetništvo iz Temišvara poslalo predmet radi kompetentnog riješenja. Dakle, nije kriv, izjasnilo se državno odvjetništvo (Parchet), inače samostalno i neovisno pravosudno tijelo dužno nadzirati zakonitosti i ovlašteno u ime države i u interesu javnosti podignuti optužnicu pred sudskim tijelima protiv potencijalnog počinitelja kaznenih ili drugih kažnjivih djela. Inače, prijavu nadležnom državnom odvjetništvu može praktički podnijeti svaka fizička ili pravna osoba jer je u interesu države otkriti počinitelje kaznenih djela za koja se poduzima progon po službenoj dužnosti, ali isto tako, u slučaju odbačaja prijave, kako je to odlučeno u ovom predmetu, već se može govoriti o oštećenoj neosnovano prijavljenoj osobi.

       Riješenje nadležnih odvjetništava u ovom slučaju, prema kojima se kaznene prijave odbacuju kao neosnovane, trebalo bi deblokirati situaciju i kristalizirati stvari u relaciji Koordinacijskog odbora i predsjednika Zajeništva jer su u svojim odbačenim kaznenim prijavama protiv predsjednika organizacije članovi Koordinacijskog odbora naveli uglavnom iste optužbe koje su prošle godine jednoglasno invocirali prilikom odbijanja odobrenja proračuna. A prvenstveni zadatak, ili jedan od najvažnijih zadataka Koordinacijskog odbora, je upravo odobrenje proračuna organizacije koja ga je odabrala. Možda ne u formi koju je predložio predsjednik organizacije, možda s nekim sitnim ili drugačijim izmjenama, vjerojatno s nekim kompromisom u granicama zakona, ali ne i zahtjevima čije bi prihvaćanje prekoraćilo granice zakona, kao što je, na primjer, zahtjev o transparentnosti plaća radnika ZHR-a.

    Vrativši se sastancima Koordinacijskog odbora, najčešće invocirani razlog većine odbornika za odbijanje odobrenja proračuna, pored nepostojećeg sukoba interesa i nedokazane zlouparabe položaja i ovlasti, je netransparentnost plaća zaposlenika organizacije, optužba koja je u kaznenoj prijavi, pored mnogih drugih, figurirala pod zlouporabom položaja i ovlasti. Ova optužba, o kojoj se inače bezuspješno raspravljalo tijekom svih gorenavedenih sastanaka Koordinacijskog odbora, odbijena je jednostavno u riješenju državnog odvjetništva, temeljem Članka 163 prema kojemu “Plaća je povjerljiva, poslodavac je obvezan poduzeti potrebne mjere za osiguranje povjerljivosti”, istog, dakle, članka kojega su u prošlogodišnjim raspravama o transparentnosti plaća nebrojeno puta navodili i predsjednik, i računovodstvo organizacije.

    O čemu je zapravo riječ? Odbornicima se čini, ili su pak sigurni, kako su fondovi namijenjeni plaćama pretjerano veliki, ali u tu svrhu ne traže smanjenje ukupnog fonda za pet, deset, pedeset ili ne znam koliko posto, kako bi to možda bilo primjereno zahtjevati. Oni zagova-raju javnu strukturu plaća, odnosno transparentnost primanja svakoga zaposlenika kako bi, po svemu sudeći, najprije ustanovili vrijednost doprinosa svakog djelatnika na radnom mjestu, a zatim i predložili ili pak kolektivno odlučili kome se imponira smanjiti primanja. Na taj bi se način, jednoglasna je većina odbornika, smanjila količina novčane svote namijenjene plaćama, a ušteđeni bi se novci mogli investirati u druge svrhe. S druge strane, bilo bi odveć zanimljivo promatrati kako bi pojedini članovi Koordinacijskog odbora analizirali plaće nekih zaposlenika organizacije, no sad je to nemoguće jer je povjerljivost primanja zakonom zaštićena.

    Koordinacijski odbor ZHR -a se u principu svake godine sastaje u redovnim sjednicama jednom u svakom tromjesečju i još jednom ili dva puta prilikom izvanrednih sjednica. Tako je bilo i prošle godine kad su izvanredne sjednice bile sazvane u svrhu odobrenja proračuna organizacije. Aktualno ustrojstvo Koordinacijskog odbora bilo je izabrano prilikom VII. Zemaljske konferencije iz 4. lipnja 2011. godine, kad su tadašnji delegati s otvorenim glasovanjem i jednostavnom većinom validirali listu s kandidatima predloženih za članove ovog rukovodećeg tijela ZHR-a.

    Na kraju bi se još moglo dodati kako su sastanci Koordinacijskog odbora otvoreni za javnost i unatoč tome slabo posjećeni, jedino prisustvuju, uz zanemarljive iznimke, zaposlenici ZHR-a, čija je prisutnost inače obavezna, i dr. Milja Vatav, predsjednik lokalne organizacije iz Klokotiča i bivši član odbora, čija je prisutnost inače neobavezna.

 Ivan Dobra