Početna arrow Hrvatska Grančica arrow Naše istine arrow SUSRET U ZGRADI DRI arrow Hrvatska grancica arrow Nase istine 
Arhiva članaka Hrvatska grancica Nase istine

Search by tag : alegeri, parlamentare, alegeri parlamentare, carasova, Carasova


SUSRET U ZGRADI DRI PDF Ispis E-mail
Thursday, 13 March 2014

U utorak 18. veljače 2014. godine organiziran je u zgradi Odjela za međuetničke odnose u Bukureštu susret između Veleposlanice Republike Hrvatske u Rumunjskoj i predstavnika Hrvata iz naše države s gospođom E. Laczikom, državnom tajnicom Odjela za međuetničke odnose Rumunjske vlade.

    Uz gospođu Lacziko sastanku je prisustvovao i Aledin Amet, državni podtajnik istoga Odjela. Kada je riječ o predstavnicima Hrvata iz Rumunjske, sastanku su nazočili Slobodan Gera, zastupnik hrvatske manjine u Rumunjskom parlamentu, Ljubomir Radan, predstavnik Zajedništva Hrvata u Rumunjskoj te Petar Haţegan, predsjednik DSHR-a, u svojstvu predstavnika organizacije na čijem je čelu.

    Veleposlanica Andrea Gustović Ercegovac je dsc02225.gifna početku susreta općenito informirala prisutne o Hrvatima iz Rumunjske, istaknuvši da su se prvi valovi Hrvata preseljavali na rumunjske prostore već u 14. stoljeću te su se sačuvali preko 500 godina na ovim mjestima zahvaljujući gostoljubljivosti većinskog naroda i drugih nacionalnosti s kojima su zajedno živjeli, a vjerojatno i zbog svoje infrastukturne izoliranosti. Relevantni primjer je zajednica karaševskih Hrvata iz Karaš-severinske županije, inače najstarija od dvanaest hrvatskih autohtonih manjina, smještena u krasnim pejzažima i relativno izoliranim malim selima na vrhu brda. Njezina ekscelencija je još istaknula da hrvatska država na razne načine pomaže Hrvatima u Rumunjskoj te je izrazila zahvalnost Rumunjskoj vladi na pomoći koju sve ove godine pruža hrvatskoj manjini, a riječ je u prvom redu o značajnom novcu kojeg iz proračuna izdvaja za našu manjinu ali i o činjenici da cijelo vrijeme imamo zastupnika u Rumunjskom parlamentu. Isto tako, hrvatska manjina iz Rumunjske je unatoč malobrojnosti veoma aktivna, postoje i dvije udruge, najstarija i najveća je Zajedništvo Hrvata u Rumunjskoj, osnovano još 1991. god, a druga je Demokratski Savez Hrvata u Rumunjskoj, još je pri kraju svog govora naglasila veleposlanica Andrea Gustović Ercegovac.

    Kudikamo potpunija slika Hrvata u Rumunjskoj bi za neupućene bila proizašla da je Nj. ekscelencija navela kako ove dvije organizacije nemaju ravnopravan položaj u predstavljanju hrvatske manjine, nego je Zajedništvo Hrvata reprezentativna udruga, koja pravo predstavljanja uvijek ostvaruje na izborima, kako mjesnim tako i parlamentarnim. I Odjel za međuetničke odnose Rumunjske vlade, iako ne uskraćuje nikome pravo na slobodno organiziranje, jasno je za vrijeme susreta naglasio da surađuje već čitav niz godina isključivo sa ZHR, koju smatra jedinom reprezentativnom organizacijom Hrvata u Rumunjskoj.

  

    Zastupnik Slobodan Gera, predstavnik Hrvata u Rumunjskom parlamentu, nije se previše zaustavio na susretu u zgradi DRI-a, upravo zbog raznih pokušaja stavljanja znaka jednakosti između dvije spomenute organizacije. Slobodan Gera je ocjenio kako prisustvom predsjednika rivalne, nelegalne organizacije i sam je susret nelegitiman. Netom prije što je u znak protesta napustio dvoranu, visoki uzvićnik je naglasio kako hrvatska manjina treba sama, demokratski, bez ičije pomoći, pogotovo Ambasade, izabrati svoje predstavnike u raznim institucijama jer bi se u protivnom stvarali nepoželjni i negativni presjedani, štetni po ugled naše ionako malobrojne manjine. Zastupnik je vjerojatno aludirao na nerazumnu odluku Veleposlanstva prema kojoj je predsjednik rivalne organizacije predložen za člana Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Repulike Hrvatske unatoč kristalno jasnom članku 19 iz Zakona s kojim se uređuju odnosi R. Hrvatske s Hrvatima izvan RH : “Zajednice Hrvata izvan Republike Hrvatske svoje predstavnike u Savjet predlažu iz redova najznačajnijih i najbrojnijih udruga, organizacija, institucija ili drugih oblika organiziranja, na mandat od četiri godine (primjer: iz Hrvatskog svjetskog kongresa i drugih)”. Vrativši se zastupniku Geri, iako se osobno ne slažem s načinom na koji je manifestirao svoje nezadovoljstvo, bezrezervno dijelim njegovo uvjerenje. Jedino ne razumijem zašto nije svojim glasom podržao kandidaturu predstavnika ZHR-a za Savjet, kad je to imao priliku napraviti.

    Svrha susreta se inače odnosila na unapređenje statusa hrvatske manjine u Rumunjskoj, a glavne teme razgovora bile su uglavnom vezane za školstvo na hrvatskom jeziku i promociju hrvatskog jezika u rumunjskim medijima, prije svega na radiju i televiziji. Predstavnik Zajedništva Hrvata je ukratko prezentirao djelatnost redakcije Hrvatske grančice, posebice se osvrnuvši na emisije na hrvatskom jeziku koje se svakoga petka emitiraju na ričičkom radiju te na televizijske emisije koje se emitiraju jedanput mjesečno na TVR3, dok je predsjednik DSHR, između ostalom, govorio o potrebi za dijalog i komplementarnost djelovanja dviju udruga za boljitak i jačanje hrvatske zajednice s ovog prostora. Najvažnije diskusije odnosile su se na obrazovanje na hrvatskom jeziku. Veleposlanica Andrea Gustović Ercegovac istaknula je interes da se obrazovanje na hrvatskom jeziku održi na svim nivoima, od vrtića do fakulteta, naglasila je potrebu da se pri zapošljavanju u školama iz karaševske zajednice, to jest školama gdje se uči hrvatski jezik, prednost daje profesoru hrvatskog podrijetla te je manifestirala želju da se više u medijama predstave Hrvati i hrvatska manjina. Kada je pak riječ o bilateralnim odnosima Republike Hrvatske i Rumunjske oni su u posljednje vrijeme ocjenjeni kao izvrsni, izuzetno dobri, bilo je mišljenje obiju strana. Inače obje strane imaju interes očuvati identitet i jačati zajednicu: Hrvatska ambasada u Rumunjskoj identitet hrvatske manjine, a Rumunjska ambasada u Hrvat-skoj identitet rumunjske manjine.

Ivan Dobra

   dsc02223.gif
 
« Prethodna   Slijedeća »