Home arrow Hrvatska grancica arrow Invatamant arrow PATNJE MLADIH MATURANATA - UPISI NA FAKULTET arrow Hrvatska grancica arrow Invatamant 
Arhiva articole Hrvatska grancica Invatamant

PATNJE MLADIH MATURANATA - UPISI NA FAKULTET PDF Imprimare E-mail
marti, 16 septembrie 2014

Srpanj je mjesec kada počinje utrka upisa na fakultete. Fakultet – vrlo važan korak u životu mladih ljudi koji žele nastaviti obrazovanje i tako izgraditi čvrstu podlogu za bolji život.

Zadnja dva tjedna mogli smo vidjeti preko televizije velike gužve ispred fakulteta velikih sveučilišnih centara. Kao i svake godine prednjače ASE (Ekonomski fakultet), Pravni fakultet, Fakultet stranih jezika i književnosti, Medicina itd.

            Ovih se dana polažu prijemni ispiti na fakultetima koji još imaju to kao uvjet za upis. Na nekim se pak fakultetima maturanti mogu upisati na temelju ocjene s mature, koja jasno, u takvim slučajevima mora biti dosta visoka. Novost ove godine je to da je uvedeno Pismo namjere (Scrisoare de intentie), u kojem je izložena motivacija za studij koji kandidat želi upisati.

            No, do upisa na fakultet, znamo, trebalo je položiti maturu. Matura – ispit zrelosti, bacalaureatus, kako god već, i ove je godine ostala samo san za mnoge apsolvente srednjih škola. Statistike su i ove godine bile dosta slabašne. Vidjeli smo kako su i neki ravnatelji srednjih škola dali otkaz nakon mature. To, nažalost, neće riješiti problem koji već dugo godina muči naš obrazovni sustav. A to je – pomanjkanje interesa za učenjem! Htjeli mi priznati to ili ne, jednostavno se manje, puno manje uči. Navodi se velika lepeza razloga: previše gradiva, premalo vremena, nastavnici, učenici, internet i možemo nizati stranice i stranice razloga koji su doveli do tako slabih rezultata, općenito gledano.

dscf0090_resize.jpg

            Ipak, sve se svodi na vrlo jednostavnu rečenicu: mora se učiti! Ne može se nikakvo gradivo, ma kako lagano bilo, usvojiti bez učenja. Ne može se ni matematika, ni jezici, ni bilo koji drugi predmet svladati bez rada i discipline.

            E, kad smo već spomenuli ove tri, donekle magične, riječi: red, rad i disciplina,  svi znamo na koji se  to europski narod  i državu odnosi.  Na Njemačku. Njemačka koja je ove godine osvojila Svjetsko prvenstvo u nogometu. I to ne bilo gdje, već u Brazilu, koji Brazil suvereno desetljećima vlada ovim sportom.  Nijemci možda nemaju nekakve čarobnjake lopte, poput Pelea, Ronalda, ali imaju disciplinu, volju i nadasve rade. Rade i kao ekipa funkcioniraju više nego efikasno. Što se i vidjelo konačnim rezultatom.

            Što to razlikuje Nijemce od nas ostalih?  Nijemce i nas ne dijeli ni talent niti razlika u veličini države. Ne dijeli nas ni to što su oni u srednjoj Europi, a mi na istoku, pa su oni kao bolji radnici a mi veće lijenčine. Mi, jesmo dobri radnici ali, kad nas se na to natjera. Nijemci su izgubili  dva svjetska rata u zadnjih 100 godina pa su opet jedna od najjačih ekonomija svijeta. Dijele nas mnogo ozbiljnije stvari. Njemačka je zemlja rada i reda, dok kod nas  vlada više nerad i nered.

dsc08950.jpg

            A to se odražava, htjeli mi to priznati ili ne, i u našem obrazovnom sustavu, u školama. Jednostavno  moramo si dobro utuviti u glavu da samo radom, redom i disciplinom možemo nešto trajno stvoriti i doći do boljih rezultata. Pa tako i u školama. Jer sve počinje na školskim klupama. Sadašnji učenici budući su inženjeri, arhitekti, pravnici, liječnici.  A da bi bili dobri u svojim strukama, moraju biti dobri učenici prije svega. Da bi bili dobri učenici moraju učiti. A kada se bude više učilo, onda će i rezultati na ispitima biti bolji.

            Kako god bilo većina je ispita iza nas. Stoga dobro vam ljeto i dok ste na odmoru malo ipak razmišljajte o redu, radu i disciplini. 

Maria Laţchici

 
< Precedent   Urmator >