Uniunea Croatilor din Romania | Zajednistvo Hrvata u Rumunjskoj

Svetu misu u Lurdskom svetištu u Karaševu predvodio je 13. srpnja 2014.god. fra Mario Jurišić u suslavlju fra. Vinka Prlića, župnika Staševice iz Hrvatske, mnoštva svećenika porijeklom iz karaševske zajednice te arhiđakona Pala Josefa Csabe, ričičkog župnika.

Misno slavlje je na poseban način bilo uveličano prisustvom mladih ministranata i velikog broja hodočasnika iz svih karaševskih mjesta, iz Karaševa, Jabalča, Nermiđa, Klokotiča, Lupaka, Ravnika i Vodnika.

            Ništa ljepše po fra. Marija Jurišića, nakon 50 cijelih godina u službi Božjoj, doli vidjeti u jednom naizgled nepoznatom mjestu iz stotinama mu kilometara udaljene Rumunjske toliko veliki broj vjernika hrvatske nacionalnosti, okupljeni u svetištu Marije Lurdske iz karaševske Kurjačice. S tim više što je kao župnik župe Zmijavci, i zajedno s općinom Zmijavci, aktivno sudjelovao 2007. godine u obnovi ovog marijanskog svetišta iz Karaševa, kako financijski tako i duhovno.                                              

Svećenik je pastir, naglasio je fra Mario u nadahnutoj propovijedi i dodao: “Pastir poznaje i voli svaku svoju ovcu, a kad stado se nije dovoljno napaslo pastiru je teže nego da je on sam gladan. Pastir je najradosniji navečer, kad pogleda svoje veliko stado na okupu, kada su mu ovce lijepe, site i vesele. On je živa slika svećenika jer se i svećenik mora brinuti za svoje vjernike, mora ih voditi na pašnjake i hraniti božanskom hranom,  na pašnjacima molitve i Sakramenata Svete mise. I svećenik, poput pastira, mora čuvati svoje vjernike od vukova, od modernih vukova, a to su droga, alkohol i hazardne igre, slabosti itekako opasnije od vukova s planine”.

            Svojim prisustvom u marijanskom svetištu, karaševski vjernici su potvrdili još jednom neizmjernu ljubav prema Majci Gospodinovoj, koja je uvijek imala i zauvijek će imati posebno mjesto u srcima karaševskog naroda.  Pobožnost Majci Božjoj, zagovornici i odvjetnici kod Boga,  oznaka je naše vjere Bogu. To nam je vjera otaca, tako su nas učili naši stari, tako smo učili u krugu obitelji - našim prvim školama vjere -, i takvo učenje nastojimo prenositi na svoju djecu. Ljubav, odanost i pobožnost Majci Božjoj Karaševci inače iskazuju i tradicionalnim hodočašćem u Mariju Čiklovsku i Mariju Radnu, svetišta koja od davnine privlače brojne naše ljude.

            U završnici svečanog euharistijskoga slavlja čule su se riječi zahvale i razmijenjivali su se pokloni. Fra. Mario Jurišić je karaševskoj župi, u znak sjećanja na današnji dan, darovao sliku Gospe Sinjske, a od karaševskog župnika, vlč. Ðurđa Katića je dobio divnu sliku Majke Božje. Predvodnik Misnog slavlja u Karaševu je istom prigodom pozvao karaševske vjernike na veliku 300. obljetnicu Gospe Sinjske, koja će se slaviti iduće, 2015. godine, u znak sjećanja na obranu Sinja od Turaka iz 1715. godine. Vjeruje se kako su te godine branitelji Sinja po zagovoru Majke od Milosti imali nadnaravnu pomoć, zbog čega je, u znak trajnog čašćenja i zahvalnosti, slika Majke od Milosti pred kojom su iscrpljeni branitelji Sinja iz 1715. molili, uzdignuta na čast oltara i otada je slave kao Čudotvornu Gospu Sinjsku.

            U ime vjernika iz Klokotiča i Vodnika, vlč. Petar Dobra je poklonio fra. Mariju Jurišiću veliki križ, kao simbol vjere i spasenja i isto je križ darovao fra. Vinku Prliću sa željom da se i za dvije godine, kada će župnik Staševice proslaviti 50. obljetnicu vjernoga svećeničkog svjedočenja, ponovno nađu svi zajedno u sredini rumunjskih Hrvata. S istom je prilikom klokotički župnik uručio prigodne darove vlč. Marjanu Tjinkulu, koji ove godine slavi ćetrdesetu obljetnicu svećeničkog zvanja, te načelniku općine Zmijavci, Miroslavu Karoglanu i Zdravku Gabelici, predsjedniku nogometnog kluba Croatia Zmijavci, zaslužnih za uređivanje Lurdskog svetišta u Karaševu i izgradnju župnog nogometnog igrališta u Klokotiču.

            Na kraju, prof. Petar Haţe-gan je fra. Mariju Jurišiću poklonio 50 bijelih ruža za pedeset godina misništva i u znak zahvalnosti za sve što je nekadašnji župnik Zmijavaca napravio za karaševske Hrvate.

Ivan Dobra