Uniunea Croatilor din Romania | Zajednistvo Hrvata u Rumunjskoj

U ponedjeljak 8. rujna, na Malu Gospu, ali i sutradan, u utorak 9.  rujna, žitelji Jabalča, malenog prelijepog mjesta iz karaševske općine, smještenog na samoj granici s Nacionalnim parkom Semenic – Cheile Caraşului,  proslavili su svoj tradicionalni kirvaj.

Središnji događaj kirvaja u Jabalču bio je svečano euharistijsko slavlje, koje je u malenoj mjesnoj crkvi predslavio vlč. Petar Rebedžila, karaševski župnik. Drugoga dana kirvaja, u utorak 9. rujna, Svetu misu u Jabalču je održao vlč Marijan Tjinkul, lupački župnik, u koncelebraciji vlč. Petra Rebedžile i vlč. Petra Dobre, župnika iz Klokotiča, koji je na rumunjskom jeziku održao i nadahnutu propovijed o rođenju Blažene Djevice Marije, koju je Bog odabrao od svih ljudi na zemlji i povjerio joj čast i zadaću rođenja samoga Boga. Podsjetimo da je na prošlogodišnjem kirvaju u Jabalču Svetu misu predslavio preuzvišeni Nikola Eterović, tadašnji tajnik Biskupske sinode u Rimu i ujedno naslovni cibalski nadbiskup u zajedništvu sa župnicima iz Karaševa, Lupaka i Klokotiča te velečasnim Mikolom Laušem, ekonomom temišvarske biskupije, velečasnim Ðurđam Patašanam, velečasnim Petrom Rebegilom i mladomisnicima Milanom M. Simom i Milanom N. Simom.

            Stari obočaji druženja i dolaska na kirvaj još uvijek traju u svim našim mjestima, pa tako i u Jabalču, mada je danas malo drugačije i ima manje posjetitelja. To se događa na svim kirvajima u karaševskim selima, ne samo u Jabalču. Nekada, ne tako davno, s velikim nestrpljenjem i veseljem se išlo pješice na kirvaje u susjedna mjesta, kod rodbine, kod prijatelja ili naprosto samo da se pokaže nova odjeća i pogleda pučko tradicionalno veselje. Postojalo je i određeno rivalstvo između dva susjedna mjesta. Današnji način života, poprilično obilježen užurbanim tempom života i svega onoga što nam ono nosi, sve je to umanjio, umanjio je i veličinu događaja.

            S kirvajem u Jabalču ulazili smo u pravu pravcatu jesen, pa se u puku često zna kazati “Gospa Mala - jesen prava!” Znakovi jeseni su svugdje među nama, lastavice se skupljaju za odlazak, a u puku je riječ da ih Marija odvodi u tople krajeve, kao što ih i vraća na proljetni marijanski blagdan Blagovijest iz 25. ožujka. Sijeno do Male Gospe treba biti spremljeno, jer nema više pravog sunca i teško će ga zatim biti sušiti, a pčele donose med opet samo do Male Gospe, zatim prestaju, znaju reći pčelari. Sve u svemu, vrijeme kao iz bajke za proslavu kirvaja, radovi su uglavnom privedeni kraju, a radišnje Jabalčanje očekuju samo jesenji plodovi. A i atmosfera s tradicionalnog pučkog veselja je bila po mjeri, Jabalčanje su oba dva dana plesali i tulumarili do kasno u noć.  Za muzički ugođaj i dobru atmosferu u Jabalču pobrinula se čuvena formacija Zorana Birte, a troškove za forma-ciju je pokrilo Zajedništvo Hrvata, koji inače plaća muziku za kirvaje u svim karaševskim mjestima.

                                                                                                                                                                              Ivan Dobra