Home arrow Hrvatska grancica arrow JESENJI FESTIVALI U HERCULESU arrow Hrvatska grancica arrow Evenimente 
Arhiva articole Hrvatska grancica Evenimente

Search by tag : kafic, rimer, sojka, uniunea croatilor


JESENJI FESTIVALI U HERCULESU PDF Imprimare E-mail
joi, 09 octombrie 2014

Turističko odredište Hercules bilo je početkom ove jesenji domaćin više

kulturno-sportskih događaja, među kojima

Festival Penjanja Petzl Roc Trip 2014, 

  Festival Rakije i Festival Banatskih Etničkih Manjina.

 

Glavna svrha svih ovih manifestacija bila je promoviranje grada Herculesa i svoje poznate toplice te privlačenje što većeg broja posjetitelja i turista.  Prošlogodišnja edicija Festivala Penjanja održana je u Kini i pokazala se velikim uspjehom. Sudjelovalo je tada 500 alpinista iz 39 zemalja, tako da Karaš-severinsko županijsko vijeće, Mjesno vijeće Hercules i turistička udruga Hercules, organizatori ovogodišnje edicije, s pravom očekuju sličan ili čak veći uspjeh na sportkom natjecanju penjanja, koji se ovih dana odvija na spektakularnim i veoma zahtjevnim usponima iz doline Cernea.

dsc02495.jpg

            Festival Banatskih Etničkih Manjina odvijao se 12. i 13. rujna na improviziranoj sceni u Centralnom parku iz Herculesa, gdje su etničke manjine iz Banata predstavile svoju tradicionalnu kulturu putem pjesama i plesa. Svrha ove tradicionalne kulturalne manifestacije je promoviranje zasebnosti svake etničke manjine i podcrtavanje ideje o multikulturalnosti i multikulturalnom odgoju, o harmoničnom suživotu ljudi različitih nacionalnosti s ovoga prostora. Prvoga dana Festivala nastupili su Ansambl Reşiţeana, Ansambl Semenicul, Ansambl Bocsana, Ansambl Hora Caraşului i drugi poznati ansambli iz Karaš-severinske županije. Karaševska zora, ansambl Zajedništva Hrvata u Rumunjskoj je svojim nastupom iz 13. rujna otvorila drugi dan Festivala, a zatim su usljedili nastupi formacija ostalih manjina iz Banata, među kojima Ansambl Soko iz Sokola, Ansambl Enzian iz Ričice i istoimeni ansambl iz Tirola, Ansambl Rromales iz Greonia i Ansambl Ukrajinaca iz Cornuţela Banata.

           

          

           Počeci ovoga Festivala sežu u 2000.godinu, kada je prva edicija Festivala Banatskih Etničkih Manjina održana na stepenicama Doma kulture iz Karaševa pod organizacijom Zajedništva Hrvata u Rumunjskoj, Jubilijarna, deseta edicija ove kulturalne manifestacije održana je 2010. godine opet u Karaševu, na tada novoizgrađenoj otvorenoj sceni u centru našega mjesta, pod organizacijom krovne organizacije Hrvata u Rumunjskoj i Županijskog Središta za Konzerviranje i Promoviranje Karaš-severinske Tradicionalne Kulture. Kada je riječ o 10. ediciji Festivala Etničkih Manjina iz Banata mora se spomenuti da je ona održana u Karaševu i unatoč žestoke opozicije nekih tadašnjih karaševskih konsilijera koji nisu nikako mogli shvatiti značenje jedne ovakve kulturalne manifestacije, već su razumijeli ometati formacije i ansamble etničkih manjina koje su nastupale na otvorenoj sceni Zajedništva.dsc02505.jpg

            Istovremeno s  kulturalnom manifestacijom etničkih manjina odvijala se je u Herculesu i 15. edicija čuvenog Festivala rakije na kojoj su svoje rakije od šljive, jabuke, kruške ili trešnje predstavili proizvođači iz 25 Karaš-severinskih općina. Rakiju iz karaševske općine su na ovoj ediciji predstavili Petar Njagul, karaševski viciknez i Nicuşor Ifca iz Jabalča, inače viječnik u karaševskom Mjesnom vijeću, i nakon što su članovi stručnog ocjenivačkog suda degustirali karaševski tradicionalni napitak obojica su naša predstavnika nagrađena s vrijednim priznanjima, Petar Njagul s prvom nagradom za najbolju rakiju od šljiva, a Nicuşor Ifca s prvom nagradom za najbolju rakuju od kruška i najbolju rakiju od šumskog voća.

            Na kraju je važno spomenuti kako na ovogodišnjen Festivalu rakije iz Herculesa nije iz osobnih razloga sudjelovao najnagrađivaniji karaševski  proizvođač rakije, poznati odvjetnik Petar Frana. On je na prijašnjim edicijama Festivala rakije redovito osvajao prve medalje, kako za najukusniju meku rakiju od raznih voća i pripečenicu tako i za najbolje organizirani štand s domaćim proizvodima i karaševskim starim predmetima.

Ivan Dobra 

 
< Precedent   Urmator >

FrontPage