Uniunea Croatilor din Romania | Zajednistvo Hrvata u Rumunjskoj

Iza nas je 2014. godina. Za nekoga  je prošla godina bila jako dobra i izrazito uspješna, nekima samo dobra, a neki su možda jedva čekali da prođe.

Kakva god kome bila prisjetimo se glavnih događaja koji su je obilježili.

            Ako bismo započeli s osobom koja je obilježila prošlu godinu, ne obavezno u pozitivnom kontekstu, onda je to svakako ruski predsjednik Vladimir Putin. Uz njegovo se ime prošle godine prije svega vezala ukrajinska kriza, koja je punila novinarske stupce diljem svijeta i narušila odnose Rusije sa Zapadom.

             Sve je počelo još u prosincu 2013. prosvjedima Ukrajinaca u svim većim gradovima u zemlji. Građani su Ukrajine bili revoltirani zbog odustajanja tadašnjeg predsjednika Viktora Janukoviča od sporazuma s Europskom unijom kojim bi ta istočnoeuropska zemlja započela proces pristupanja europskoj obitelji.  No, umjesto da Ukrajinu okrene Europi, Janukovič je potpisao ekonomski i međunarodni sporazum s Ruskom Federacijom. Većina ukrajinskog naroda pobjesnjela je zbog razvoja situacije te su svoje nezadovoljstvo iskazali masovnim prosvjedima. Situacija je brzo postala kriznom, neredi na ulicama doveli su u veljači 2014. godine do svrgavanja Janukoviča, a nakon njegova odlaska i bijega u Rusiju, građani su upali i u njegovu palaču i ostali šokirani luksuzom u kojemu je živio i vladao odbjegli predsjednik.

            Kriza na Krimu je izbila nedugo nakon što je  u Ukrajini svrgnut dotadašnji pro-ruski predsjednik Viktor Janukovič i postavljena nova, pro-evropska i pro-zapadna vlada. 26. veljače su aerodrome, vladine zgrade i druge važne objekte na Krimu počele zauzimati neidentificirane naoružane grupe, za koje su krimske vlasti tvrdile da je riječ o lokalnoj miliciji, dok se u ostatku Ukrajine i na Zapadu vjerovalo da je riječ o pripadnicima ruskih oružanih snaga. Referendum o statusu Krima je proveden 16. ožujka, i na njemu se 97 % stanovnika izjasnilo za odvajanje od Ukrajine i pripajanje Rusiji. Sljedećeg dana je formirana Republika Krim, koja je 18. ožujka potpisala sporazum o pripajanju s Rusijom. Sporazum je službeno ratificiran u Moskvi 21. ožujka, te Rusija otada Krim smatra dijelom svoje teritorije.

            Zbog ukrajinske krize bitno su narušeni odnosi Zapada s Rusijom pa se novonastala situacija često povezuje s novim Hladnim ratom. Velika je nesreća bila  pad zrakoplova na letu MH17 Malaysia Airlinesa iz Amsterdama za Peking, kada je smrtno stradalo 298 putnika i članova posade. Iako istraga još traje, odgovornost za rušenje zrakoplova nitko nije preuzeo, a neslužbeno se smatra da je letjelicu vjerojatno srušila raketa dok je nadlijetala regiju pod nadzorom proruskih separatista.

            Vrlo je opasna situacija  i na Istoku, zbog Islamske države (IS), poznate i kao Islamska država Iraka i Levanta (ISIL) ili Islamska država Iraka i Sirije (ISIS). Svijet su šokirali proglašenjem kalifata 2014. i objavom karte prema kojoj bi se njihova vladavina protezala sve do Zapadne Europe, a zauzimala bi i dio Bliskog istoka i sjeverne Afrike.

            S druge strane, početak ljeta bio je vrlo uzbudljiv. Svi su pratili Svjetsko nogometno prvenstvo, koje se igralo u Brazilu od 12. lipnja do 13. srpnja 2014. godine. Nakon što je u polufinalnoj utakmici deklasirala Brazil s rezultatom 7-1, reprezentacija Njemačke je u finalnoj utakmici odigranoj na legendarnoj Marakani pobijedila Argentinu i postala po četvrti put u povijesti svjetski nogometni prvak.

            Također jedna od glavnih vijesti koja je prošle godine odjeknula svijetom bila je ta da je u Gvineji zabilježen slučaj virusne bolesti ebole, bolesti koja je prvi put zabilježena 1976. godine i od tada se smatrala rijetkom. No u samo nekoliko mjeseci bolest se počela širiti velikom brzinom, a zaraženi su zabilježeni u još dvije afričke države: Sijera Leoneu i Liberiji, a kasnije i u Europi.

            U Rumunjskoj, izdvojili smo dva glavna događaja, jedan športski, drugi politički. Simona Halep, trenutno najtalentiranija i najperspektivnija rumunjska tenisačica, treća je igračica svijeta na listi. I svakako, najvažniji politički događaj, Rumunji su izabrali novog predsjednika. Nakon napetog prvog izbornog kruga, kada je rumunjska dijaspora organizirala prave prosvjede diljem Europe zbog nezadovoljstva što većina Rumunja koji žive izvan granica nisu uspjeli glasati, u drugom je krugu Klauss Johanis glatko pobijedio sadašnjeg premijera. Novoizabranim predsjednikom, Rumunjska je dobila vrlo pozitivne kritike na Zapadu. Nadamo se da će i samo stanje, prije svega ekonomsko, biti pozitivnije ovom promjenom.

            Sve u svemu vidimo da je 2014. obilovala značajnim političkim zbivanjima na međunarodnoj i internoj političkoj sceni. Bilo je velikih promjena čije ćemo posljedice, nadamo se pozitivne, vidjeti u 2015. godini. U sljedećem ćemo broju nastojati istaknuti i naše mjesne događaje koje su obilježile godinu koja je upravo završila.

            Dragi čitatelji, hvala što nas pratite i bila vam blagoslovljena, sretna i uspješna Nova 2015. godina!

Maria Laţchici