Arhiva članaka Hrvatska grancica Knjizevnost |
PRVI KARAŠEVSKI UCITELJI |
Friday, 02 October 2015 | |
Povjesničarka Castilia Manea-Grgin objavljuje u Zagrebu
2012. godine knjigu Povijest karaševskih Hrvata u rumunjskom Banatu (16.-18.
stoljeće).
Knjiga
je zapravo doktorska dizertacija spomenute autorice, obranjena na Filozofskom
fakultetu u Zagrebu, 2004., na Odsjeku za povijest. Autorica je podrijetlom iz
Rumunjske, no već dugo godina živi i radi u Zagrebu. Od 1. ožujka 1998. radi na
Institutu “Ivo Pilar” u Zagrebu, a u rujnu 2011. postala je naslovna docentica
na Odsjeku za romanistiku Filozofskog Fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Do
sada je objavila deset izvornih znanstvenih, jedan pregledni znanstveni i dva
stručna rada, uglavnom u časopisima ili međunarodnim publikacijama, te 101
natuknicu u “Hrvatskoj enciklopediji”. Kao autorica je prezentirala ukupno
dvanaest radova na znanstvenim skupovima, od toga devet na međunarodnim
skupovima, uglavnom u inozemstvu.
Knjiga Povijest karaševskih Hrvata u rumunjskom Banatu sadrži
pet opširnih poglavlja, osim uvodnog dijela, zaključka, priloga i popisa izvora
i literature. Autorica posvjećuje veliko dio ove knjige zadnjem poglavlju Proces opismenjavanja i nastanak lokalne inteligencije kod
karaševskih Hrvata u 18. stoljeću. U ovom poglavlju autorica govori
o počecima školstva u našim krajevima koje je
povezano s prisutnošću isusovaca, te navodi podatke o izgradnji prve
škole u Karaševu i prvom domaćem učitelju, Luki Katiću, zatim o školama u
drugim mjestima koje su također dobile domaće učitelje. Osim slijeda
karaševskih učitelja, istražen je i njihov materijalni i društveni status, izgradnja školskih zgrada,
podaci o učenicima, školskim predmetima, udžbenicima i slično o kojima ima više
informacija od početka školskih reformi u cijeloj Monarhiji 1774. godine.
Ondje uz crkvu, prvu školu u Karaševu osnovao je otac Mihovil Lovinić
koji je u Karaševu djelovao od 1726. do 1730. godine, gdje je svakodnevno
poučavao djecu. U to vrijeme, odnosno 1726. počele su se voditi i matice
krštenih, vjenčanih i umrlih koje su se do danas očuvale u župnom arhivu. Tako
saznajemo da je u Karaševu istodobno bio
i poseban učitelj, Ludimagister, Ivan Brozović, nepoznata podrijetla.
Brozovićevo mjesto preuzeo je iste godine petnaestogišnjak, Ivan Segaučić,
podrijetlom iz Dalmacije, koji je ostao na učiteljskoj službi 27 godina. Nakon
što je Ivan Segaučić umro u siječnju 1757., novi karaševski učitelj postao je
Luka Katić, prvi učitelj karaševskog podrijetla, koji se spominje na toj
dužnosti od studenog 1758. do veljače 1766. godine. U kolovozu 1768. spominje
se kao glavni učitelj i karaševac Petar Turna, koji je bio 26-godišnjak i koji
je imao i najdulji staž, od 43 godine, među učiteljima karaševskih naselja u to
vrijeme. Po rangu je drugi učitelj u Karaševu bio 26. godišnjak Marko Dobra, čije je mjesto
preuzeo potkraj 1789. godine Ðuređ Turna.
Druga, manja, karaševska mjesta dobila su učitelje tek 1780. godine. U
Nermiđu i Jabalči su, također, od 1780-tih do početka 19. stoljeća učitelji
bili mještani. Godine 1781. učitelj u Nermiđu bio je šesnaestogodišnjak Ðuređ
Hacegan, koji je ostao na toj dužnosti sve do smrti u svibnju 1805. godine.
Čini se da je paralelno objavljao i funkciju kneza Nermeta. Idući je učitelj u
Nermiđu bio Nikola Hacegan. U Jabalči se 1781. spominje kao učitelj Ivan Ifka.
On je na toj dužnosti ostao dugo, do listopada 1808., a idućeg mjeseca već je u
mjestu novi učitelj Ivan Beul.
Navedene škole, najvjerovatnije od drva ili sličnih netrajnih
materijala, s vremenom su propale. Kasniji izvori, navode da je školske zgrade
u Karaševu, Nermetu i Jabalči izgradila Carska komora, potkraj 18. i na početku
19. stoljeća. U Karaševu izgrađene su dvije školske zgrade. Gornja škola
nalazila se na području crkve i župe i imala je dvorište, a druga školska
zgrada nalazila se u donjem dijelu mjesta i imala je vrt. Škola u Nermiđu izgrađena je 1790., a ona u
Jabalči, tek 1818. godine.
U
sljedećem broju Grančice govorit ćemo i o školama u drugim karaševskim mjestima
koje su također dobile domaće učitelje, o materijalnom i društvenom statusu
učitelja i o učenicima karaševskih škola.
Lina Tincul |
« Prethodna | Slijedeća » |
---|