Uniunea Croatilor din Romania | Zajednistvo Hrvata u Rumunjskoj

Kulturalna raznolikost i međuetnički dijalog pronašli su i ove godine izražajno sredstvo za vrijeme festivala Proetnica, a mnogobrojnioj publici iz srednjovijekovne tvrđave Sighişoara prikazani su rijetko viđeni plesni spektakli, kao i tradicionalna i suvremena glazba nacionalnih manjina.

            Festival Proetnica je održan od 20. do 23. kolovoza pod organizacijom Međuetničkog odgojnog centra za mladež iz Sighişoare zajedno s Općinom istoga grada i najveći je kulturalni događaj ovakve vrste iz rumunjskog prostora. Više od 15.000 gledatelja, preko 800 predstavnika svih etničkih manjina, trinaest godine tradicije, samo su neki od elemenata koji su obilježili raznoliki svemir iz tvrđave Sighişoara. Proetnica je već davno postala vrijedna tradicija u kulturnom pejzažu Rumunjske i najvažnija manifestacija etničkih manjina iz ovog prostora i dijela Europe, istinska proslava promoviranja međukulturalnog dijaloga i različitosti u kulturi nacionalnih manjina. Prikazane su za vrijeme četverodnevne kulturalne manifestacije razne komponente društvenog, kulturnog i duhovnog života etničkih zajednica, raznoliki program festivala obuhvaćao je još i seminare i simpozije na temu multikulturalnosti, promocije knjiga, scenske predstave, običaje specifične nacionalnim manjinama te smotru narodnih nošnji.

            Isto kao i predstavnici svih 19 nacionalnih manjina iz ovoga prostora, zapaženu ulogu na najvećoj proslavi kulturalnog dijaloga u Rumunjskoj je imala Karaševska zora, formacija Zajedništva Hrvata, prilikom nastupa iz 21. kolovoza, izazvavši veliko oduševljenje publike koja ju je nagradila dugotrajnim aplauzom. Inače, Karaševska zora zas-tupa karaševske Hrvate na festivalu u Sighişoari već trinaesti put zaredom, odnosno od samog osnivanja festivala iz 2000.-te godine.

            Osim Proetnice, Sighişoara organizira svake godine i razne druge festivale, među kojima i čuveni „Srednjovjekovni festival“ kada se tamošnja tvrđava pretvara u ogromnu scenu na kojoj kolaju razni vitezovi, kavaliri i kraljevići naoružani s mačevima, buzdovanima, srpovima ili drugim medijevalnim oružjem. Mogu se za vrijeme trodnevnog  „Srednjovjekovnog festivala“ opaziti još i ratne kočije, čudnovate maske i odjela, vještice i inkvizitori,  te zastrašujuće medijevalne spreme za mučenje. Festival okuplja svake godine preko 30. tisuća gledatelja i na najbolji naćin otkriva bogatu srednjo-vjekovnu baštinu i duh Sighişoare, grada osnovanog u 12, stoljeću od strane  njemačkih kolonista.

            Sighişoara je danas jedan od najsačuvanijih srednjovijekovnih gradova iz Europe. a neobičan šarm i povijesna vrijednost mnogobrojnih zgrada i ulica grada prouzročili su njihovo uključenje u Unescovo blago. Grad bajka i grad muzej, Sighişoara kao da je naučila i zatim uspjela prevariti prolazak vremena, dok njena čudnovata povijest nam danas govori o ljepoti, slavi i dostojanstvu rumunjske i europske povijesti.

Ivan Dobra