Uniunea Croatilor din Romania | Zajednistvo Hrvata u Rumunjskoj

“Gospa Mala - jesen prava!” s pravom se zna kazati u puku

jer znakovi jeseni su svugdje među nama.

            Lastavice se skupljaju za odlazak, a u puku je riječ da ih Marija odvodi u tople krajeve, kao što ih i vraća na proljetni marijanski blagdan Blagovijest iz 25. ožujka. Sijeno do Male Gospe u-glavnom je spremljeno, jer nema više pravog sunca i teško će ga zatim biti sušiti, a pčele donose med opet samo do Male Gospe, zatim prestaju, znaju reći pčelari. Radovi su uglavnom privedeni kraju te je nastupila prava pravcata jesen, kad nas očekuju samo jesenji plodovi. Vrijeme kao iz bajke za kirvaj, rekli bi stanovnici Jabalča, koji na poseban način slave ovaj blagdan budući da je njihova mjesna crkva posvećena upravo Maloj Gospi.

            U utorak 8 rujna, na Malu Gospu, ali i sutradan, u srijedu 9  ruj-na, žitelji Jabalča, mjesta koji se u zapisima prvi put spominje davne 1562. godine, proslavili su svoj tradicionalni kirvaj. Jabalče je prelijepa naseobina iz karaševske općine, smještena na samoj granici s Nacionalnim parkom Semenic – Cheile Caraşului, s dobrim, marljivim, radišnim i iznimno gostoljubivim ljudima. Isto tako, Jabalče je najmanja zajednica karaševskih Hrvata, ali zajednica koja ima veliko srce i koja ponosno čuva hrvatski identitet i prastare običaje.  Mala Gospa, kada Jabalčanje slave kirvaj i blagdan posvete mjesne crkve, zove se tako, budući da se tada slavi “mala Marija”, ili Sveta Marija Mala, kako vele Karaševci, što je spomendan Marijinog rođenja, za razliku od “Velike Gospe”, blagdana Marijinog uznesenja na nebo koji se slavi 15. kolovoza. Crkva iz ovoga idiličnog mjesta  na poseban način slavi Malu Gospu jer je njoj posvećena.

            Same pripreme za proslavu kirvaja započele su tjedan dana unaprijed. Jabalčanje su pomno uredili kuće i ulice jer na taj dan, po običaju, dolaze prijatelji i rodbina iz bliza i daleka, te mnogobrojni gosti iz susjednih karaševskih sela, a sveopći interes je pokazati sebe, svoju kuću i svoje selo u najboljem svjetlju. Domaćice su skuhale najbolje jelo i pekle više vrsta kolača, koji su posebno važni za ovakve prigode. Jabalčanje su obukli najbolja odjela i nitko, kad je kirvaj u pitanju, nije mislio na novac i nikomu novac nije bio problem. A i atmosfera s tradicionalnog pučkog veselja je oba dana bila po mjeri.  Za muzički ugođaj i dobru atmosferu u Jabalču pobrinula se čuvena formacija Milana Todora, a troškove za formaciju je pokrilo Zajedništvo Hrvata, koji inače plaća muziku za kirvaje u svim karaševskim mjestima.

            Središnji događaj kirvaja u Jabalču bio je svečano euharistijsko slavlje, koje je u malenoj Jabalčkoj crkvi predslavio zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, u zajedništvu s velečasnim Nikolom Laušem, kancelarom Temišvarske biskupije, vlč. Petrom Rebedžilom, karaševskim župnikom, mnoštvom svećenika karaševskog podrijetla te vlč. Markom Vukovićem, nadbiskup-skim tajnikom.

            “Katgod mi slavimo spomen posvete crkve, naglasio je kardinal Bozanić za vrijeme propovijedi, mi gledamo na svoju crkvu, na koju smo ponosni ali u isto vrijeme mislimo i na onu živu crkvu, na nas koji se unutra okupljamo jer crkva sama ne bi imala smisla da u nju ne do-laze vjernici. Crkva ima svrhu da u nju dolaze vjernici, da ovdje mole, da se u njoj sastaju, da ovdje slave Sveta otajstva, osobito Svetu misu. Povijesna je činjenica da smo se mi kao Hrvati i kao vjernici sačuvali zbog toga što smo članovi crkve. Da ovdje nije crkva, da u ovim našim župama nema crkve, da nema svećenika, ne bismo se ni mi sačuvali, ne bismo znali danas ni moliti Očenaš na hvatskom jeziku. Crkva i Sveta misa su sačuvali hrvatski narod i zato smo mi i ponosni na tu svoju katoličku crkvu. Ona je pomogla nama da sačuvamo svoj identitet, kako se to danas kaže, to jest da budemo ono što zapravo jesmo”.

            Ukoliko je prije dvije godine svečanu misu na kirvaju u Jabalču predvodio preuzvišeni Nikola Eterović, naslovni nadbiskup drevne Siscije i glavni tajnik biskupske sinode u Rimu, koji je tada odlučio proslaviti Malu Gospu među Hrvatima u Rumunjskoj ove godine je stigao  red da u crkvu iz Jabalča po prvi put dođe i kardinal. Upravo nazočnost preuzvišenog nadbiskupa Eterovića i uzoritog kardinala Bozanića u malenoj mjesnoj crkvi iz Jabalča predstavlja veliku čast kako za žitelje Jabalča, tako i za sve karaševske Hrvate. Ona je dokaz da u crkvi nema centra i periferije, svi smo u jednakoj mjeri važni, a najmanja crkva na kraju svijeta ima sve one milosti koje su potrebne za spasenje kao crkva u velegradovima, kao crkva u Rimu.

Ivan Dobra