Home arrow Hrvatska grancica arrow Realitatiile noastre arrow NAŠ SVAKODNEVNI FACEBOOK I LIKE, LIKE ILI UNLIKE - PITANJE JE SAD? arrow Hrvatska grancica arrow Realitatile noastre 
Arhiva articole Hrvatska grancica Realitatile noastre

Search by tag : alegeri, parlamentare, alegeri parlamentare, carasova, Carasova


NAŠ SVAKODNEVNI FACEBOOK I LIKE, LIKE ILI UNLIKE - PITANJE JE SAD? PDF Imprimare E-mail
miercuri, 07 octombrie 2015

Dati ili ne dati like (na hrvatskom: sviđa mi se ili ne sviđa mi se,

na rumunjskom: îmi place sau nu îmi mai place) nekome na ono što je napisao na Facebook-u postalo jedno od važnih pitanja naše svakodnevice.

 

            Nešto kao u Shakespeareovoj drami Hamlet: to be or not to be, odnosno biti ili ne biti na Facebooku?

            Po broju lajkova se mjeri naša popularnost na Facebooku. Biti ili ne biti na Facebooku? To više nije pitanje. Mora se biti na Facebooku! Ako te nema tamo kao da te uopće nema u društvu. Nepoznat si. Ne postojiš.

veniturile-facebook-au-crescut-cu-39-in-trimestrul-doi-la-4-04-miliarde-dolari-268090-1.gif

            Pa onda krene stavljanje na Facebook, postiranje: neka pametna misao (često prekopirana s neke od takozvanih mudrih stranica, s mudrim i pametnim mislima poznatih ili manje poznatih pisaca, s nekim pejzažem u pozadini, ili pak dobivena od jednog od naših brojnih prijatelja s Facebooka, često nepoznatih), pa u početku naj-bolja slika, a onda sve više slika, sa svih mogućih zbivanja, u školi, na plesu, u gradu, na kavi, s pu-tovanja, u šopingu, s ceste, iz auta....

            I dolaze na red lajkovi. Stave se slike i pljušte lajkovi sa svih strana. Nakon toga pratimo kako bismo vidjeli tko nam je dao lajk. Jer koji nam lajkaju ti su (kao) naši prijatelji. Obično poprate uz neki simpatičan komentar tipa: lijepi, zgodni, super ste....sve u superlativima! Sve je naj, naj....Pa ispada da smo svi lijepi, pametni, zgodni, šarmantni, skoro pa savršeni!  A onda bi nam i društvo, posao, život bio savršen. Da, na Facebooku!

            Hmmmm! Nešto je tu trulo, rekao bi Hamlet! Bilo bi savršeno da smo baš svi tako super lijepi, pametni, zgodni, uspješni. Da, svi smo na neki način dobri, lijepi, pametni itd. No, ispada ponekad da nemamo mana, nedostataka. Da li je to stvarno tako ili je to samo privid, iluzija? Pa se onda nužno postavlja pitanje: jesu li svi komentari iskreni ili su neki samo iz kurtoazije ili reda radi, onako da se vidi da smo pogledali, da nas kao to zanima, da udijelimo kompliment?

            I sad dolazi ono pitanje koje sve više isplivljava na površinu, i kojoj su počeli brinuti čak i neki čelnici Europske Unije, sigurnosne službe i popis se može nastaviti. Da li je Facobook opasan za našu privatnost? Treba li postojati neka granica, neki limit u onome što pišeme i stavljamo na Facebook da svi mogu vidjeti? Jer, ipak smo samo ljudi, pa kad pišemo ili citiramo nešto zna se potkrasti i koja pismena greška ili više njih, a to onda i nije više toliko lijepo i zgodno. Stoga bi bilo dobro kome to sve dajemo pristup na naše stranice, na našu adresu.

            Od predsjednika država preko studenata do čistačica, Facebook je promijenio način na koji komuniciramo s prijateljima, poslovnim partnerima, rodbinom, obitelji i kolegama s posla. Prema nekim procjenama, samo za usporedbu, da je kojim slučajem Facebook država, bio bi peta po broju ljudi na svijetu.

            Mladim Europljanima, koji su korisnici Facebooka i sličnih internetskih sadržaja, ugrožena je privatnost, upozorava potpredsjednik Europske komisije Jacques Barro. Da, ugoržena je privatnost! Toliko nepoznatih ljudi mođe gledati i pratiti naš profil! Jesmo li baš tako sigurni da su namjere svih stranca koje gledaju naš profil sasvim dobre?

            Reakcija potpredsjednika Europske komisije uslijedila je nakon što su u posljednje vrijeme roditelji i aktivisti, koji se bore za pravo na privatnost, žestoko izražavali zabrinutost zbog potencijalno nepovoljnih učinaka koji bi mogli proizaći iz postavljanja osobnih podataka i fotografija na internet, a do kojih se može doći sa gotovo svakog osobnog računala.

            Potpredsjednik Europske komisije, Barro, koj je zadužen za pravosuđe,slobodu i sigurnost, naglasio je da mladi ljudi “izlažu svoj svakodnevni život na internetu, a da pritom nisu svijesni rizika po vlastitu privatnost, koje im takve aktivnosti mogu donijeti u budućnosti”, rekao je Barro.

            Europska komisija, i ne samo,  mišljenja je da bi privatne informacije mogle naveliko iskorištavati korporacije kako bi na internetske korisnike nasrnule s neželjenin oglašivačkim materijalom, ali i vladine službe i to u cilju kršenja građanskih prava. Prema rezultatima studije koju je u studenom prošle godine provela Komisija, tek je 33 posto ispitanika u dobi od 15 do 24 godine svijesno svojih prava što se privatnosti tiče, a tek njih 18 posto upoznato je s postojanjem institucija koje se bave nadzorom i zaštitom privatnih podataka.

            Stoga bi trebalo upozoriti mlade i sve korisnike Facebooka da malo pripaze na sadržaj i slike koja postavljaju i tako postaju javne. Zapravo, druženje koje se nekad događalo pred kućama, na ulicama ( naški rečeno: na sokaku), u gradu, u šetnji, na kavi, danas se preselilo o virtualni svijet. Jutro počinje, kod većine nas, pogodili ste, provjeravanjem Facebooka. Kava je tek na drugom mjestu. A kava može biti vruća pa se njome možemo opeći. Tom logikom, da se ne bi opekli drugačije, pripazimo malo što postavljamo na naš svakodnevni Facebook!

Maria Laţchici
 
< Precedent   Urmator >