Arhiva članaka Hrvatska grancica Nase istine Search by tag : alegeri, parlamentare, alegeri parlamentare, carasova, Carasova |
NAŠ SVAKODNEVNI FACEBOOK I LIKE, LIKE ILI UNLIKE - PITANJE JE SAD? |
Wednesday, 07 October 2015 | |
Dati ili ne dati like (na hrvatskom: sviđa mi se ili ne
sviđa mi se,
na rumunjskom: îmi place sau nu îmi mai place) nekome na
ono što je napisao na Facebook-u postalo jedno od važnih pitanja naše
svakodnevice.
Nešto
kao u Shakespeareovoj drami Hamlet: to be or not to be, odnosno biti ili ne
biti na Facebooku?
Po
broju lajkova se mjeri naša popularnost na Facebooku. Biti ili ne biti na
Facebooku? To više nije pitanje. Mora se biti na Facebooku! Ako te nema tamo
kao da te uopće nema u društvu. Nepoznat si. Ne postojiš.
Pa
onda krene stavljanje na Facebook, postiranje: neka pametna misao (često
prekopirana s neke od takozvanih mudrih stranica, s mudrim i pametnim mislima
poznatih ili manje poznatih pisaca, s nekim pejzažem u pozadini, ili pak
dobivena od jednog od naših brojnih prijatelja s Facebooka, često nepoznatih),
pa u početku naj-bolja slika, a onda sve više slika, sa svih mogućih zbivanja,
u školi, na plesu, u gradu, na kavi, s pu-tovanja, u šopingu, s ceste, iz
auta....
I
dolaze na red lajkovi. Stave se slike i pljušte lajkovi sa svih strana. Nakon
toga pratimo kako bismo vidjeli tko nam je dao lajk. Jer koji nam lajkaju ti su
(kao) naši prijatelji. Obično poprate uz neki simpatičan komentar tipa: lijepi,
zgodni, super ste....sve u superlativima! Sve je naj, naj....Pa ispada da smo
svi lijepi, pametni, zgodni, šarmantni, skoro pa savršeni! A onda bi nam i društvo, posao, život bio
savršen. Da, na Facebooku!
Hmmmm!
Nešto je tu trulo, rekao bi Hamlet! Bilo bi savršeno da smo baš svi tako super
lijepi, pametni, zgodni, uspješni. Da, svi smo na neki način dobri, lijepi,
pametni itd. No, ispada ponekad da nemamo mana, nedostataka. Da li je to
stvarno tako ili je to samo privid, iluzija? Pa se onda nužno postavlja
pitanje: jesu li svi komentari iskreni ili su neki samo iz kurtoazije ili reda
radi, onako da se vidi da smo pogledali, da nas kao to zanima, da udijelimo
kompliment?
I
sad dolazi ono pitanje koje sve više isplivljava na površinu, i kojoj su počeli
brinuti čak i neki čelnici Europske Unije, sigurnosne službe i popis se može
nastaviti. Da li je Facobook opasan za našu privatnost? Treba li postojati neka
granica, neki limit u onome što pišeme i stavljamo na Facebook da svi mogu
vidjeti? Jer, ipak smo samo ljudi, pa kad pišemo ili citiramo nešto zna se
potkrasti i koja pismena greška ili više njih, a to onda i nije više toliko
lijepo i zgodno. Stoga bi bilo dobro kome to sve dajemo pristup na naše
stranice, na našu adresu.
Od
predsjednika država preko studenata do čistačica, Facebook je promijenio način
na koji komuniciramo s prijateljima, poslovnim partnerima, rodbinom, obitelji i
kolegama s posla. Prema nekim procjenama, samo za usporedbu, da je kojim
slučajem Facebook država, bio bi peta po broju ljudi na svijetu.
Mladim
Europljanima, koji su korisnici Facebooka i sličnih internetskih sadržaja,
ugrožena je privatnost, upozorava potpredsjednik Europske komisije Jacques
Barro. Da, ugoržena je privatnost! Toliko nepoznatih ljudi mođe gledati i
pratiti naš profil! Jesmo li baš tako sigurni da su namjere svih stranca koje
gledaju naš profil sasvim dobre?
Reakcija
potpredsjednika Europske komisije uslijedila je nakon što su u posljednje
vrijeme roditelji i aktivisti, koji se bore za pravo na privatnost, žestoko
izražavali zabrinutost zbog potencijalno nepovoljnih učinaka koji bi mogli
proizaći iz postavljanja osobnih podataka i fotografija na internet, a do kojih
se može doći sa gotovo svakog osobnog računala.
Potpredsjednik
Europske komisije, Barro, koj je zadužen za pravosuđe,slobodu i sigurnost,
naglasio je da mladi ljudi “izlažu svoj svakodnevni život na internetu, a da
pritom nisu svijesni rizika po vlastitu privatnost, koje im takve aktivnosti
mogu donijeti u budućnosti”, rekao je Barro.
Europska
komisija, i ne samo, mišljenja je da bi
privatne informacije mogle naveliko iskorištavati korporacije kako bi na
internetske korisnike nasrnule s neželjenin oglašivačkim materijalom, ali i
vladine službe i to u cilju kršenja građanskih prava. Prema rezultatima studije
koju je u studenom prošle godine provela Komisija, tek je 33 posto ispitanika u
dobi od 15 do 24 godine svijesno svojih prava što se privatnosti tiče, a tek
njih 18 posto upoznato je s postojanjem institucija koje se bave nadzorom i
zaštitom privatnih podataka.
Stoga
bi trebalo upozoriti mlade i sve korisnike Facebooka da malo pripaze na sadržaj
i slike koja postavljaju i tako postaju javne. Zapravo, druženje koje se nekad
događalo pred kućama, na ulicama ( naški rečeno: na sokaku), u gradu, u šetnji,
na kavi, danas se preselilo o virtualni svijet. Jutro počinje, kod većine nas,
pogodili ste, provjeravanjem Facebooka. Kava je tek na drugom mjestu. A kava
može biti vruća pa se njome možemo opeći. Tom logikom, da se ne bi opekli
drugačije, pripazimo malo što postavljamo na naš svakodnevni Facebook!
Maria
Laţchici
|
« Prethodna | Slijedeća » |
---|