Uniunea Croatilor din Romania | Zajednistvo Hrvata u Rumunjskoj - KARAEVSKA ZORA NA ABECEDI SUIVOTA
Home arrow Hrvatska grancica arrow KARAEVSKA ZORA NA ABECEDI SUIVOTA arrow Hrvatska grancica arrow Evenimente 
Arhiva articole Hrvatska grancica Evenimente

Search by tag : kafic, rimer, sojka, uniunea croatilor


KARAEVSKA ZORA NA ABECEDI SUIVOTA PDF Imprimare E-mail
vineri, 11 decembrie 2015

Karaševska zora, kulturno-umjetnička formacija Zajedništva Hrvata u Rumunjskoj, sudjelovala je 9. prosinca  2015. godine na 3. ediciji Festivala Abeceda suivota, festival odran  u Bukureštu, glavnom gradu Rumunjske.

 

            Kulturalni događaj iz glavnog rumunjskog grada odvijao se je u sklopu manifestacija namijenjenih Danu Nacionalnih Manjina. te bio  organiziran od Odjela za međuetničke odnose Rumunjske vlade s ciljem promoviranja kulturalne, lingvističke i etničke raznolikosti iz Rumunjske posredstvom tradicionalnih elemenata specifičnih svim nacionalnim manjinama iz ovoga prostora. Prva edicija festivala odrana je pretprošle godine u Ploieştiu, krajem mjeseca rujna, pod pokroviteljstvom predstavništva Europske komisije u Bukureštu, a inicijativu za pokretanje „Abecede suivota“ imalo je Zajedništvo Grka u Rumunjskoj. Isto na prijedlog reprezentativne organizacije Grka u Rumunjskoj i kao okrunjenje kulturalnih vrijednosti svake manjine ponaosob, ovogodišnja edicija festivala je bila namijenjena Danu Nacionalnih Manjina. Moraju se uputiti sve pohvale organizatorima za inicijativu pokretanja ove kulturalne manifestacije izuzetno vane za konzerviranje identiteta svih nacionalnih manjina iz Rumunjske i potpunu integraciju u raznoliki rumunjski kulturalni prostor. Isto tako, velike zasluge pripadaju i mladićima nacionalnih manjina koji su na sceni glavnog rumunjskog grada s ponosom prikazali raznolikost manjinskog folklora i još ljepše obojali rumunjsko duhovno blago.

20151009_163316.gif

            Bukureštanski festival je započeo opuštenom i veselom paradom sudjelovatelja te smotrom narodnjih nošnji koje su ponosno nosili predstavnici nacionalnih manjina. Sa svojim raznovrsnim repertoarima i osebujnom tradicionalnom nošnjom manjinske su formacije oduševile mnogobrojnu publiku prisutnu u dvorani za spektakle Vojnog Nacionalnog Kruga i ostavile izvanredan dojam. Bogatstvo i raznolikost karaševske narodne nošnje izazvalo je veliki interes prisutnih gledatelja, isto kao što je to ostavio i odličan nastup talentiranih članova naše formacije. Karaševska zora je za vrijeme nastupa majstorski izvela naše stare  plesove i popijevke, a karaševski je folklor odjeknuo i na improviziranoj sceni glavnog grada Rumunjske u cijelom svom sjaju. Sljedeći nastup Karaševske zore bit će 05. prosinca 2015. godine u Sinaji, upanija Prahova, na spektaklu „Glasovi raznolikosti – zimski refreni“ koji će se odrati u okviru kulturalnih manifestacija namijenjenih Danu nacionalnih manjina.

            Prije Abecede suivota, Karaševska zora je nastupila na festivalu Banatskih etnićkih manjina, koji je odran 09. listopada u Karansebešu i na kojem su sudjelovale kulturno – umjetničke formacije etničkih zajednica iz Banata. Ovaj festival je stigao do 15. edicije i bio je organiziran od strane Karaš-severinskog upanijskog vijeća te upanijskog centra za konzerviranje i promoviranje tradicionalne kulture.Vano je spomenuti da je jedan od pokretača i organizatora 1. edicije Festivala banatskih etničkih manjina bilo Zajedništvo Hrvata u Rumunjskoj te da je spomenuta edicija odrana 2000. godine na stepenicama Doma kulture u Karaćevu, a kasnije je u našem mjestu odrana na novoizgrađenoj otvorenoj sceni i jubilijarna, deseta edicija Festivala. Svrha Festivala banatskih etničkih manjina je promoviranje zasebnosti svake manjine i harmoničnog suivota na ovom multikulturalnom rumunjskom prostoru.                            BUKUREŠT, organizator ovogodišnje edicije festivala “Abeceda suivota”,  glavni je i najveći grad Rumunijske, a ujedno i njeno glavno političko, kulturno i privredno sjedište. Bukurešt je poznat i kao Balkanski Pariz; kroz grad prolaze dva velika bulevara, a velik dio zgrada izgradili su strani arhitekti, najčešće Francuzi i Talijani. Rumunjski arhitekti razvili su stil sličan francuskom, a razlog tomu je što se većina imućnijih Rumunja prije dolaska komunizma školovala u Francuskoj. Nakon dolaska komunista na vlast sve se više grade zgrade strogog izgleda koje je bilo lakše i jeftinije izgraditi, ali je Bukurešt i dalje ostao grad parkova i lijepe arhitekture. Najpoznatije su građevine Palača parlamenta (nakon Pentagona druga najveća zgrada na svijetu), Palača Pravde, Pantheon, Athenaum, Narodna banka, Predsjednička palača, Glavna sveučilišna knjinica, Kraljevski dvorac i mnoge druge (uključujuči i preko 100 muzeja).       Rijeka Dâmboviţa dijeli glavni grad Rumunjske na dva dijela, a adminstrativno je podijeljen na šest dijelova, dok okolni ruralni dio čini sedmi. Bukurešt je kako kulturno tako i ekonomsko i industrijsko središte. S oko jednom desetinom stanovništva Rumunjske Bukurešt ostvaruje 21% BDP-a i oko četvrtinu industrijske proizvodnje, a dvije trećine cjelokupnog poreza Rumunjske plaćaju građani i tvrtke iz Bukurešta.

Ivan Dobra

 
< Precedent   Urmator >

FrontPage