Arhiva articole Hrvatska grancica Evenimente Search by tag : kafic, rimer, sojka, uniunea croatilor |
KARAŠEVSKA ZORA NA „ABECEDI SUŽIVOTA“ |
vineri, 11 decembrie 2015 | |
Karaševska zora, kulturno-umjetnička formacija
Zajedništva Hrvata u Rumunjskoj, sudjelovala je 9. prosinca 2015. godine na 3. ediciji Festivala Abeceda
suživota, festival održan u Bukureštu,
glavnom gradu Rumunjske.
Kulturalni
događaj iz glavnog rumunjskog grada odvijao se je u sklopu manifestacija
namijenjenih Danu Nacionalnih Manjina. te bio
organiziran od Odjela za međuetničke odnose Rumunjske vlade s ciljem
promoviranja kulturalne, lingvističke i etničke raznolikosti iz Rumunjske
posredstvom tradicionalnih elemenata specifičnih svim nacionalnim manjinama iz
ovoga prostora. Prva edicija festivala održana je pretprošle godine u
Ploieştiu, krajem mjeseca rujna, pod pokroviteljstvom predstavništva Europske
komisije u Bukureštu, a inicijativu za pokretanje „Abecede suživota“ imalo je
Zajedništvo Grka u Rumunjskoj. Isto na prijedlog reprezentativne organizacije
Grka u Rumunjskoj i kao okrunjenje kulturalnih vrijednosti svake manjine
ponaosob, ovogodišnja edicija festivala je bila namijenjena Danu Nacionalnih
Manjina. Moraju se uputiti sve pohvale organizatorima za inicijativu pokretanja
ove kulturalne manifestacije izuzetno važne za konzerviranje identiteta svih
nacionalnih manjina iz Rumunjske i potpunu integraciju u raznoliki rumunjski
kulturalni prostor. Isto tako, velike zasluge pripadaju i mladićima nacionalnih
manjina koji su na sceni glavnog rumunjskog grada s ponosom prikazali
raznolikost manjinskog folklora i još ljepše obojali rumunjsko duhovno blago.
Bukureštanski
festival je započeo opuštenom i veselom paradom sudjelovatelja te smotrom
narodnjih nošnji koje su ponosno nosili predstavnici nacionalnih manjina. Sa
svojim raznovrsnim repertoarima i osebujnom tradicionalnom nošnjom manjinske su
formacije oduševile mnogobrojnu publiku prisutnu u dvorani za spektakle Vojnog
Nacionalnog Kruga i ostavile izvanredan dojam. Bogatstvo i raznolikost
karaševske narodne nošnje izazvalo je veliki interes prisutnih gledatelja, isto
kao što je to ostavio i odličan nastup talentiranih članova naše formacije.
Karaševska zora je za vrijeme nastupa majstorski izvela naše stare plesove i popijevke, a karaševski je folklor
odjeknuo i na improviziranoj sceni glavnog grada Rumunjske u cijelom svom
sjaju. Sljedeći nastup Karaševske zore bit će 05. prosinca 2015. godine u
Sinaji, županija Prahova, na spektaklu „Glasovi raznolikosti – zimski refreni“
koji će se održati u okviru kulturalnih manifestacija namijenjenih Danu
nacionalnih manjina.
Prije
Abecede suživota, Karaševska zora je nastupila na festivalu Banatskih etnićkih
manjina, koji je održan 09. listopada u Karansebešu i na kojem su sudjelovale
kulturno – umjetničke formacije etničkih zajednica iz Banata. Ovaj festival je
stigao do 15. edicije i bio je organiziran od strane Karaš-severinskog županijskog
vijeća te Županijskog centra za konzerviranje i promoviranje tradicionalne
kulture.Važno je spomenuti da je jedan od pokretača i organizatora 1. edicije
Festivala banatskih etničkih manjina bilo Zajedništvo Hrvata u Rumunjskoj te da
je spomenuta edicija održana 2000. godine na stepenicama Doma kulture u
Karaćevu, a kasnije je u našem mjestu održana na novoizgrađenoj otvorenoj sceni
i jubilijarna, deseta edicija Festivala. Svrha Festivala banatskih etničkih
manjina je promoviranje zasebnosti svake manjine i harmoničnog suživota na ovom
multikulturalnom rumunjskom prostoru. BUKUREŠT, organizator
ovogodišnje edicije festivala “Abeceda suživota”, glavni je i najveći grad Rumunijske, a ujedno
i njeno glavno političko, kulturno i privredno sjedište. Bukurešt je poznat i
kao Balkanski Pariz; kroz grad prolaze dva velika bulevara, a velik dio zgrada
izgradili su strani arhitekti, najčešće Francuzi i Talijani. Rumunjski
arhitekti razvili su stil sličan francuskom, a razlog tomu je što se većina
imućnijih Rumunja prije dolaska komunizma školovala u Francuskoj. Nakon dolaska
komunista na vlast sve se više grade zgrade strogog izgleda koje je bilo lakše
i jeftinije izgraditi, ali je Bukurešt i dalje ostao grad parkova i lijepe
arhitekture. Najpoznatije su građevine Palača parlamenta (nakon Pentagona druga
najveća zgrada na svijetu), Palača Pravde, Pantheon, Athenaum, Narodna banka,
Predsjednička palača, Glavna sveučilišna knjižnica, Kraljevski dvorac i mnoge
druge (uključujuči i preko 100 muzeja).
Rijeka Dâmboviţa dijeli glavni grad Rumunjske na dva dijela, a
adminstrativno je podijeljen na šest dijelova, dok okolni ruralni dio čini
sedmi. Bukurešt je kako kulturno tako i ekonomsko i industrijsko središte. S
oko jednom desetinom stanovništva Rumunjske Bukurešt ostvaruje 21% BDP-a i oko
četvrtinu industrijske proizvodnje, a dvije trećine cjelokupnog poreza
Rumunjske plaćaju građani i tvrtke iz Bukurešta.
Ivan Dobra |
< Precedent | Urmator > |
---|