Home arrow Hrvatska grancica arrow NASTUP „SELJA CKE SLOGE“ U KEC I arrow Hrvatska grancica arrow Evenimente 
Arhiva articole Hrvatska grancica Evenimente

Search by tag : kafic, rimer, sojka, uniunea croatilor


NASTUP „SELJA CKE SLOGE“ U KEC I PDF Imprimare E-mail
marti, 12 ianuarie 2016

Ogranak “Seljačke sloge” iz Buševca je pjesmom i plesom razveselio

mnogobrojnu publiku, mahom rumunjske nacionalnosti, prisutnu u novouređenom Domu kulture iz Keće, malenog naselja u općini Tamiš.

        Nastup Buševćana na kećanskoj sceni održan je 4. prosinca 2015. godine u okviru spektakla nazvanog “Banatski folklor i lovori nagrađenih”, kojega su zajedno organizirale Općina i Mjesno vijeće kečanske općine u partnerstvu s rimokatoličkom crkvom iz Keče i Zajedništvom Hrvata u Rumunjskoj. Osim “Seljačke sloge”,  na kulturalnom događaju su nastupile i neke druge formacije iz Rumunjske, među kojima bih spomenuo instrumentalnu formaciju “Vatra Banatului”, čiji je voditelj Florin Pascu, vokalni zbor “Checeana” i multietnički ansambl “Checeana”, sastavljen od djece rumunjske, mađarske, srpske, romske i hrvatske nacionalnosti.

dsc04394.gif

            “Veoma sam počašćen što imam priliku poželjeti dobrodošlicu gostima iz Buševca, folklornoj formaciji Seljačka sloga. Ovo je prvi put da u naše mjesto, na kojim je prije nekoliko stotina godina došla jedna malena hrvatska zajednica i osnovala obitelji,   prvi je put kad nam dolazi jedna kulturno-umjetnička formacija iz Hrvatske, iz okolice glavnog grada Zagreba“. rekao je načelnik Keče, gospodin Liviu Dorin Birdean, dodavši kako kulturalni događaj ne bi bio moguć bez značajnog doprinosa vlč. Davora Lucacele i Zajedništva Hrvata u Rumunjskoj.

            “Seljačka sloga” je za vrijeme dvosatnog nastupa prezentirala pomoću svojih sedamdesetak članova pjesme i plesove iz svih krajeva Hrvatske te izvorne pjesme iz Buševca i cijelog Turopolja, koje ovo društvo inače čuva, njeguje i prenosi na mlade generacije Buševčana. Mnogobrojna publika raznolike nacionalnosti iz kečanskog Doma Kulture je prepoznala vrijednost i bogatstvo izvedbe te je na kraju programa nagradila goste iz Hrvatske toplim aplauzima. Posebno su bili oduševljeni gledatelji hrvatske nacionalnosti koji su preko pjesama i plesova osjetili svoje turopoljske korijenje i svoju nekadašnju postojbinu. Predsjednik “Seljačke sloge”, gospodin Nenad Rožić je na kraju programa istaknuo kako je osobito ponosan kulturalnom suradnjom s hrvatskim manjinama diljem svijeta, posebno dugogodišnjom suradnjom s KUD-om Klokotič i pozvao je Kečane da sljedeće godine gostuju barem jedan vikend u Buševcu  kako bi pobliže upoznali mjesto iz kojeg su im preci došli u rumunjski prostor.

dsc04266.gif

            Kada je riječ o žiteljima hrvatske nacionalnosti u Keči, njihov je broj u naše vrijeme opao na otprilike 40 stanovnika i, osim nekoliko staraca, u tom malenom naselju iz tamiške županije više nitko ne koristi hrvatski jezik. Za Hrvate iz Keče se pouzdano zna da su došli negdje oko 1800. godine iz Turopolja, otprilike 300, i da su živjeli isključivo u Hrvatskoj Keči ili Checia Croata (službeni rumunjski naziv) za razliku od rumunjske Keče ili Checia Română od kojih ih je dijelila samo jedna cesta. Profesor Petar Vlasić, franjevac hrvatskog podrijetla, u svojoj knjižici “Hrvati u Rumunjskoj – putopisno povijesne crtice s narodnim običajima” nastaloj 1928 godine kao rezultat autorovih misijskih dana provedenih među Hrvatima u Rumunjskoj od 15.studenog, pa sve do 20.prosinca 1927.godine, nije štedio pohvale kada je govorio o Hrvatima iz Keče. Vlasić ih je opisao kao ljude plemičkog roda, fini, otmjeni, veoma inteligentni i bogati, koji su u to doba imali „Gazdačko društvo“, gdje su se redovno sastajali na čitanje novina, na dogovore, na zabave ali i tamburaški zbor koji je izvodio hrvatske komade na tamburicama i bio zadužen za ugodno i veselo raspoloženje.. „Što je nekada bio renesansni Dubrovnik među hrvatskim gradovima to je danas Hrvatska Keča među hrvatskim mjestima u Rumunjskoj”, zaključio je Petar Vlasić za vrijeme svog šestodnevnog boravka među Kečanima.

Ivan Dobra

 

 
< Precedent   Urmator >

FrontPage