Uniunea Croatilor din Romania | Zajednistvo Hrvata u Rumunjskoj

Preostalo je još malo od ove, mogli bismo slobodno reći, burne 2015. godine. Nekima je bila bolja, nekima lošija, nekima neće ostati u siječanju ni po ćemu posebnom, nekima možda po nećemu izvanrednom.

            No kako živimo u stoljeću brzine i tehnologije svi smo bili svjedoci nesretnih događaja koji su pogodili svijet.

            U Rumunjskoj smo novu 2015. godinu dočekali optimistično, s novim predsjednikom države, njemačkog podrijetla, na čijem nam je izboru Europa oduševljeno čestitala i pljeskala.

            No, govoreći u svjetskim razmjerima, godina je počela burno. Već 7. siječnja u Parizu se dogodio napad na redakciju lista Charlie Hebdo, oko 11 sati po srednjoevropskom vremenu kada su dva maskirana napadača, naoružana  automatskim puškama, sačmaricom i ručnim bacačem raketa, u središtu Pariza upala u redakciju satiričkog časopisa Charlie Hebdo. Tom prilikom su otvorili vatru na zaposlenike i članove redakcije, kao i pripadnike policije koji su pokušali intervenirati, prije nego što su uspjeli pobjeći automobilom. U napadu je poginulo najmanje 12 ljudi, uključujući dva policajca. Prema izjavama svjedoka napadači su tvrdili da im je cilj bio “osvetiti proroka Muhameda”. Napad je izazvao ogroman šok u Francuskoj, kao i u međunarodnoj zajednici, uključujući spontane, a kasnije i organizirane demonstracije kojim se izražavala podrška preživjelim članovima redakcija i pravo na slobodu izražavanja. U nekim dijelovima muslimanskog svijeta su se, međutim, mogli čuti stavovi kojima se podržava ili pronalazi razumijevanje za motive napadača. Bio je to prvi veliki šok.

            Uslijedila je ljepša vijest. U Republici Hrvatskoj, za predsjednicu je izabrana žena, Kolinda Grabar-Kitarović. Oduševljene njezinim izborom bilo su pogotovo pripadnice ljepšeg spola. Novoizabrana je predsjednica oduševila znanjem i čvrstim i odlučnim stavom.

            No već u siječnju važne se stvari događaju u Grčkoj. Tada je izabran za premijera  Aleksis Cipras. Novoizabrani ministar financija Yanis Varoufakias je svojim izjavama pružao nadu u bolje grčko sutra. Ali, ta iluzija nije dugo trajala. Zemlja je doslovno bila na rubu, na korak do izlaska iz eurozone što bi bila noćna mora za Grčku, ali i za Europu. Tjednima smo pratili loše vijesti o grćkom dugu, bankrotu, prijetnji izlaska iz Europe itd.  Nekako su se stvari u zadnji tren riješile, sigurno većina vas znate kako. No, kako je tada navodio CNN Money, da su bankrotirali, to bi bio  najveći bankrot jedne države u povijesti.

            U četvrtom mjesecu, 25. travnja dogodio se strašan potres u Nepalu. Umrlo je nekoliko tisuća ljudi. Bio je to najsnažniji potres u tom dijelu svijeta zadnjih 80 godina.

            A onda je došlo ljeto i relativno zatišje. No ono što je uslijedilo ujesen ove godine, može se slobodno nazvati katastrofom, bar u Europi. U Bukureštu se uoči blagdana Svih Svetih dogodila velika tragedija.U klubu “Colectiv” okupilo se više stotina mladih – prema očevicima bilo je između 200 i 400 – na koncertu rumunjske hardrock skupine “Goodbye to Gravity” koja je te večeri promovirala svoj novi album.

            Tijekom pirotehničkog šoua dogodila se eksplozija zbog koje su se zapalili stup i dio stropa, a prostoriju je ispunio gust dim što je izazvalo paniku. Mnogi su, pokušavajući se probiti k izlazu, zadobili ozljede nogu i veći broj ih je otrovan dimom. Život je izgubilo šezdesetak mladih osoba. Ova je nesreća pokrenula za sobom val nezadovoljstva, ljudi su izašli na ulice, prosvjedovali diljem države. Pala je rumunjska vlada na čelu s premijerom Victorom Pontom. Tako smo pretkraj godine dobili novu vladu, na čelu s premijerom Dacianom Ciolosom.

            A onda šok svjetskih razmjera. U studenom su se dogodili teroristički napadi u Parizu u kojima je po službenim izvorima poginulo najmanje 120 ljudi. Ocijenjeni su kao najkrvaviji napadi u Europi u posljednjih 40 godina, nakon onih počinjenih u Madridu 11. ožujka 2004.

            S druge strane pak, u znanosti je došlo do velikih otkrića. Nakon devet godina putovanja svemirom i 4,8 milijardi pređenih kilometara, NASA-ina letjelica Novi horizonti proletjela je 14. srpnja pokraj patuljastog planeta Plutona. Novi horizonti najbrža su letjelica ikad lansirana sa Zemlje. 

            Kineski znanstvenici su kreirali prvi genetski modificiran embrij koristeći revolucionarnu tehnologiju CRISPR-Cas. Ta tehnologija poznata je od 2012. godine, otvara put stvaranju “dizajnirane djece” željenih osobina.

            Također ove godine otkriven je egzoplanet najsličniji Zemlji. Kepler 452b je oko 1,5 puta veći od Zemlje od koje je udaljen oko 1400 svjetlosnih godina.

            Ovog puta dobre vijesti stižu iz Pariza, s UN-ove Klimatske konferencije, povijesne prema nekima,  jer predstavnici 195 zemalja svijeta prihvatili su novi globalni sporazum o smanjenju emisije stakleničkih plinova.

            A Zagreb je pobjednik ovogodišnjeg izbora za najbolju božićnu destinaciju u Europi te je iza sebe ostavio gradove koji su već godinama poznate kao destinacije za adventska putovanja, poput Beča koji se ovoga puta našao tek na 11. mjestu.

            A naša karaševska mjesta izgledaju sve bolje i ljepše, pogotovo u ovo adventsko vrijeme. U tom lijepom i optimističnom predblagdanskom ozračju sa zahvalnošću ispratimo staru i s puno nade i vjere pripremimo se za Božić i novu 2016. godinu.

            Sretan vam i blagoslovljen Božić i dobra nova, nadolazeća 2016. godina!

Maria Laţchici