Uniunea Croatilor din Romania | Zajednistvo Hrvata u Rumunjskoj

Jedna stara legenda kaže: kada je Bog stvorio svijet podijelio je zemlju svakome narodu diljem svijeta, ali zaboravio je Banaćanje. Kad su Boga zapitali zašto ih je zaboravio, Bog im odgovori: ,,Raspodjela je već bila napravljena, čak ni Ja ne mogu tu ništa izmjeniti. Pokazat ću vam, ipak, da nije riječ o nepravdi i poklonit ću vam mjesto što sam očuvao za sebe.“  Stoga je podarovao ljudima iz Banata planine Semenik.

           Visoravan Semenika obuhvaća područje koji prelazi četiri tisuća  hektara i okružen je mješovitim šumama, sastavljenih od jelka, bukva i smreka. Semenik se ne može, pak, pohvaliti vrtoglavim visinama, njegova tri dominantna vrha tek što dostižu 1447 metara (Piatra Goznei), 1445 metara (Semenik)  te 1439 metara (Piatra Nedeii). Unatoč srednjim visinama, skoro da nema planinarskog mjesta u današnjoj Rumunjskoj gdje snijeg traje kao na Semeniku. Ovdje, po statistikama, snijeg izdrži nešto više od šest mjeseca godišnje. Često prelazi visinu od jednog metra, a tijekom godine se jednometarska visina snijega održava tri do četiri mjeseca.

            Prvi se snijegovi javljaju krajem listopada, a ljubitelji zimskih športova mogu se ponekad radovati snijegu čak i u svibnju, kada se istodobno mogu radovati i proljeću sa svojim nešto toplijim sunčanim zrakama.

            I ljeto zna biti divno na ovim banatskim planinama zahvaljujući polako umjerenome suncu i svježem zraku koji prodire iz okolne šume. Ljeti se posjetitelji mogu radovati posebnom okusu borovnice, koji obiljuje ovim planinama, ako se budu odlučili za izlet ovim krajevima. Turisti mogu nabaviti borovnicu od prodavača, ali zadovoljstvo je puno veće ako si je sami, svojom rukom, naberu.     

            Ja osobno najviše volim kada jesen ofarba bakreno crvenim tonovima podnožje Semenika, iako znam da ljubitelji zimskih športova neće se složiti sa mnom. Volim jesen zato što volim i planinarenje, a kada je najljepše i najpogodnije za lutanje kroz visoke šume, kada ne u jesen?

            Svježi semenički zrak pravi je sanatorij za prirodno liječenje bez lijekova. Pored čudesnog zraka, planina Semenika glavni je izvor triju rijeka, Nere, Timiša i Brzave, te je po tome poznat i kao ,,Dvorac vode iz Banata“.

            U blizini vrha ,, Piatra Nedeii“ stoljećima su se prakticirali drevni rituali, nepoznatih vjera. I  kršćanski vjernici smatrali su ovo mjesto sakralnim stoga su, u novo vrijeme, podigli na planini Semenika malu crkvicu „Sveti Ilija“, gdje posjetitelji mogu uputiti svoje molitve željeznome kipu navedenoga proroka. Ovu crkvicu, vjernici su najprije izgradili davne 1945. godine, od drveta, ali tijekom godina drvo je otrunjelo te se zbog ozbiljnih oštećenja crkvica morala ponovno izgraditi. Ovoga puta koristio se novi gradivni materijal – beton, a novopodignuta crkvena zgrada bila je blagoslovljena 20. srpnja 1999. godine.   

            Istog datuma, 20. srpnja, svake godine za redom, naši Karaševci, vjernici iz svih naših hrvatskih sela, u velikom broju mole kod crkve Svetoga Ilije i prisustvuju Svetoj misi koju slave nekoliko svećenika. Nakon što se poklone željeznome kipu Svetoga Ilije, svi redom polaze prema jednome izvoru s bistrom i studenom vodom. Vjeruje se da taj izvor ima učinkovite lječničke snage nad ljudskim tijelom. Isto tako, vjeruje se da ta učinkovitost djeluje isključivo navedenog dana, kada se slavi dan Svetoga Ilije.

            Brojni su turisti posjetili Semenik u prijašnjim godinama, stoga su nekada ovdje cvatali hoteli ili pak ugostiteljske kuće. U današnje vrijeme međutim, tih turista ima sve manje i manje. Nestašica investicija u ovdašnjim već zastarjelim skijališkim stazama poglavito, ali i loša cestovna infrastruktura koja je vodila turiste do vrhova ove planine općenito, glavni su razlozi opadanja današnjeg turizma u ovome kraju.

            Ipak, Semenik, sam po sebi, ne znači samo neodržane skijaške staze, već ima nešto više od toga pružiti turistima. Ali to „ono“ možeš osjetiti jedino kada se odlučiš  krenuti na put, u bilo kojoj sezoni, prema tim legendarnim mjestima.

Maria Calina