Uniunea Croatilor din Romania | Zajednistvo Hrvata u Rumunjskoj

Poklade je svečano razdoblje prije Korizme u kojem se priređuju povorke maškara, kostimirani i maskirani plesovi.

            Riječ „Poklade“ dolazi od starog hrvatskog glagola „klasti“ što znači prerušavati se, obućiti se u neku drugu odjeću s na-mjerom da ne budeš prepoznat. Mjesni pokladni ritual ima stare korijene, poganskog je porijekla i slavi se zamjenjivanje zime sa proljetnim dobom pa tako da su ljudi koristili raznorazne maske kako bi plašili i otjerali zle duhove iz mjesta gdje su živjeli. Pokladni utorak, posljednji dan prije Pepelnice, odnosno čiste srijede,  ujedno je i zadnji dan u kojemu je kršćanskim vjernicima dopušteno uživanje u  sladostima ovozemaljskog života. Nakon toga započinje Korizma, koja traje četrdeset dana, a to je vrijeme u kojemu se vjernici pripremaju za najveći kršćanski blagdan, Uskrs.

            Još od starijih vremena naši Karaševci su sačuvali  tradi-ciju maskiranja za početak korizme. Karaševski Hrvati se već od nedjelje, poznata kao bezmesna nedjelja, počimaju maskirati i tako obučeni idu po selu od kuće do kuće. Maske i kostimi se razlikuju manje više od sela do sela. Najpoznatije poklade su u selu Rafniku i Vodniku gdje se mladi oblače u kožuci i oko pojasa stave zvona, dok se u ostalim selima maskiraju nekoliko parova, kao na primjer u Karaševu gdje postoji samo jedna obitelj koja šeta selom. Takozvani „čerbulje“ idu selom i pjevaju u dvorištima „ta, ta, caprita, ta“, ne ulazeći u kuću, pa im ukućani daruju novce, jaja, rakiju. Vjeruje se da ako te „čerbulje“ zaokruže cijelu godinu ćeš biti zdrav.

        I ove su godine naše osnovne škole priredile prigodni program namijenjem Fašankama. Polaznici vrtića i učenici od prvog do četvrtog razreda iz Karaševa, Jabalča i Nermiđa odjenuli su se u različite kostime i nosili čudnovate maske. Kao i svake godine dječja mašta je izrodila zanimljive maske. Odgojiteljice, učitelji i učiteljice osnovnih škola potrudili su se i pomogli da i ove godine mališani i učenici budu dobro namaskirani. Razredi su bili prepuni žabicama, vilama, vilenjakama, pčelicama, suncokretima, mačkama, princezama, piratima, svakakvih likova iz raznih serija za djecu. Sudci su  teško donjeli odluku jer su svi kostimi bili napravljeni s velikom pažnjom i veštinom. Na kraju, najbolje maske, a to znači one najčudnovatije, bile su simbolički nagrađene. Ovaj događaj kao dugogodišnja tradicija ima za cilj okupiti mališane uz jedno lijepo druženje i dobru zabavu. 

        Zajedništvo Hrvata u Rumunjskoj je i ove godine novčano podržalo ovogodišnje pokladne programe u svim školama iz karaševske zajednice gdje su bili organizirani.

Lina Tincul