Arhiva članaka Hrvatska grancica Razno |
TURISTIKA ZONA SEMENIKA |
Thursday, 07 April 2016 | |
Putniče, gdje god se nalaziš, ako želiš da si odmoriš
dušu i pamet približi se prirodi, da vidiš njezin sjaj. Dođi u Nacionalni park
„Semenic-Cheile Caraşului“ da otkriješ mjesta gdje možes pronaći samoga sebe!
Riječ
,,Semenic’’ naziv je za planinu, rijeku, odmaralište i vrstu cvijeća. Kad
opisujem ovu planinu, više mi se sviđa nazvati je „planinom cvjetnim imenom“.
Najvažnija jedinica tog brdovitog kraja poznata je kao ,,srce turizma“
cjelokupnog Banata. A, sami Banat je u Rumunjskoj poznat kao „čelo“!
Ne
zna se točno odakle dolazi taj naziv, ali sam nedavno pronašla u jednoj staroj
legendi da je čvrsto povezan s izgledom rumunjske karte. Naime, karta Rumunjske
slična je maloj i debeloj ribici, čiji trbuh stoji u Dunavu a rep u Crnom moru,
dok se „glava’’ te ribice nalazi u Banatu.
Zahvaljujući
prekrasnim krajolicima iz arije Semenika, ,,Secu’’ ,,Trei ape’’
,,Valiug-Crivaia’’ i ,,Semenic’’, ovo područje može u bilo kojoj sezoni postati
velika atrakcija za turiste. Svako odmarilište iz podnožja Semenika skriva
ponešto posebno za svakog od nas. Ne velim to slučajno jer, doista, doživijela
sam čar tih mjesta na svakom svojem izletu.
Šteta
bi bila da sam sva ta odmarališta posjetila u samo jednom danu. Izgubila bih
priliku da se svakom odmaralištu posebno radujem. Stoga sam se odlučila da,
skupa s mojim prijateljima, posjetimo svako odmaralište zaredom.
Prva
naša stanka postala je odmaralište,,Secu’’.
,,Secu’’
poznat i pod nazivom ,,Şura’’, nalazi se na priličnoj visini od prilike 320
metara. Prvoga svibnja 1971. godine, odmaralište ,,Secu’’ proglašeno je
turističkim naseljem radi ljepota u blizini jezera s istim nazivom. Nešto više
o povijesti ovog krajolika doznala sam raspitajući se naokol, razgovarajući s
ljudima koji su mi izgledali da znaju ponešto o prošlosti ovog odmarališta.
Najviše o toj prošlosti, o razvitku
odmarališta ili o raznoraznim „legendama“ vezane uz jezero koje kruže čak i u
današnje vrijeme među turistima doznala sam od gospodina Emila Dascălua, čovjek
koji je svojom radnom snagom potpomogao u podizanju brana ovog jezera. Radovi
na tom umjetnim jezeru započeli su 1961. godine i završili sredinom 1963. Kako
bi se skrojio put ovome jezeru moralo se žrtvovati jedno čitavo seosko naselje.
Naselje Târnova imalo je tada otprilike dvadeset domaćinstava i jednu drvenu
crkvicu koje su bile potopljene, dok su stanovnici bili prisiljeni preseliti na
neko drugo mjesto. Današnja Târnova sagrađena je na brdovitom području, na
mjestu gdje su stari Târnovljanje imali posjede, salaše ili livade.
Dubina
umjetnog jezera dostiže 25 metara, ovisno o stupnju punjenja vodom, a prvotna
mu svrha nije turizam ili rekreacija, kao što bi to izgledalo na prvom pogledu,
već opskrbljivanje vodom grada Ričice.
Tijekom
dana krenuli smo u šetnju duž jedne stare želježničke pruge koja vodi prema
novome naselju Secu. Nekada su tom prugom gonile prve ričičke parne lokomotive:
Resicza, Bogsan i Hungaria. Dužina ove tračnice je 12 kilometera, njome su se
nekada prenosila drva i ugljen.
Vratila
sam se ovim mjestima i u jesen. Vrijeme, naravno, nije više bilo pogodno za
kupanje u jezeru, međutim dobra je bila prilika za još jednu šetnju. Mogu vam
svjedočiti da krajolik ne gubi svoj čar i ljepotu ni u ovo doba. Tada
rascvjetali šafrani razveseljuju po šumi rasprostireni bakreni tepih od lišća.
Osmijeh tih prekrasnih plavih cvijeća vazda
je prilika za slavlje u jesenskim danima.
I,
zaista, ljepota ovog krajolika potaknula nam je interes da ga ponovno i
ponovno posjetimo.
Maria Calina |
« Prethodna | Slijedeća » |
---|