Arhiva članaka Hrvatska grancica Skolstvo |
DRŽAVNA OLIMPIJADA IZ HRVATSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI ODRŽANA U BRAILI |
Friday, 17 June 2016 | |
Ove je godine državna olimpijada iz hrvatskoga jezika i
književnosti održana u gradu Brăili.
Podsjetimo
naše čitatelje o važnosti ovoga grada o kojem je većina nas čula i naučila na
satovima iz zemljopisa. Središte je županije Brăila i jedan od deset najvećih gradova u
Rumunjskoj.
Iako
je početkom devedesetih godina Brăila brojala nešto više od dvjesto tisuća
stanovnika, sada ih znatno manje, jasno zbog masovnog odlaska na rad u
inozemstvo. Tu je najveća dunavska luka u ovom dijelu Rumunjske, Munteniji.
Nakon teških razaranja u Rusko–turskome ratu 1828. godine, grad je obnovljen s ulicama koje su se
koncentrično kreću od središta prema van. Prvo naselje na području današnjega
grada spominje se 1350. godine pod imenom Drinago. Krajem 15. stoljeća i
početkom sljedećeg stoljeća, Brăila je bio važan trgovački i obrtnički centar.
Tu je nekada bila jedina burza žitarica u Europi.
Brăila
je doživjela najveći procvat u 19. i početkom 20. stoljeća kada je bila jedna
od najvažnijih luka na Dunavu. Brăila je
bila “granica” između Istoka i Zapada. To je bilo mjesto gdje su stizali
proizvodi s brodova iz crnomorskih luka i sa Sredozemmnog mora, zahvaljujući
njemačkim i poljskim trgovcima.
Kaže
se da se u Brăili ne možeš izgubiti, jer svi glavni putevi dolaze i odlaze
prema Dunavu. Grad je prepun starih impresivnih zgrada kao dokaz nekadašnjeg
bogatstva i gospodarske važnosti. Posebno se ističe Palača poljoprivrede
(Palatul Agriculturii) i veći broj velebnih crkava. Među njima upečatljivo
djeluje pravoslavna crkva Bogojavljenja, poznata i kao Grčka crkva. Postoji i
prekrasna katolička crkva, posvećena Uznesenju blažene Djevice Marije. Naime, u
19. stoljeću ovdje se nastanjuju talijanksi trgovci i industrijalci, a kasnije
i austrijski i mađarski industrijalci i tako nastaje važna katolička zajednica
u ovom gradu.
Iz
gore navedenog vidimo da su nači učenici imali prilike upoznati ovaj vrlo važan
grad i luku na Dunavu. Također su imali prilike vidjeti i upoznati zajednicu
Lipovljanskih Rusa i njihove učenike i mlade, koji su njima u čast priredili
kratak program s pjesmama i plesom u sjedištu njihove zajednice u Brăili,
obzirom da se državna olimpijada iz hrvatskoga materinskog jezika održava
zajedno s državnom olimpijadom iz ruskoga materinskog jezika.
Sama
olimpijada hrvatskog jezika sastojala se od pismenog rada, kao i do sada.
Posebno se ocjenjivala originalnost i kreativnost učenika, njihov osobni
doprinos u pisanju eseja i sastava. I dalje nas zabrinjava, kao manjinu, jako
mali broj mjesta za sudjelovanje naših učenika na ovom državnom natjecanju,
iako je ove godine umjesto deset učenika sudjelovalo trinaest. I dalje ostaju
samo kao lijepa uspomena godine kada je na državnu olimpijadu odlazilo više od
tridesetak učenika. To su ujedno bile i godine kada je razina poznavanja
hrvatskoga jezika i književnosti bila na odličnoj razini. Nadamo se da to neće
ostati samo kao povijesni podatak, već da će doći do poboljšanja.
Niže
su prikazane tabele s dobivenim nagradama, tako da nama preostaje čestitati svim sudionicima, a pogotovo onima
koji su polučili najbolje rezultate Zahvale i čestitke idu i profesorima koji
su pripremali učenike: prof. Marijanu B. Lukačeli, prof. Marijanu Ghe.
Lukačeli, prof. Mariji Dogaru, prof. Alini Mistoiu i gospođi nastavnici koja je pratila učenike,
učiteljica Ana Filca. Zahvaljujemo ZHR-u na osiguranom prijevozu i rumunjskom
ministarstvu školstva na poklonima.
Veliko
hvala Nj.E.g.Davoru Vidišu, veleposlaniku Republike Hrvatske u Bukureštu, jer
je ove godine sudjelovao na svečanosti završetka olimpijade i uručivanja
nagrada te ovaj važan trenutak učinio još svečanijim. Zahvaljujemo na poklonima
za učenike i nastavnike.
Vidimo
se sljedeće godine!
Maria Laţchici |
« Prethodna | Slijedeća » |
---|