Uniunea Croatilor din Romania | Zajednistvo Hrvata u Rumunjskoj

Ove godine, 12. lipnja, održan je obred Svete potvrde u klokotičkoj župi sv. Ap. Filipa i Jakova te u filijali ove župe, u Vodniku, filijali posvećenoj Sv. Mihovilu.

            Sedamdeset i petoro mladih iščekivalo je da im bude podijeljen sakrament Potvrde (Krizmanja). Bilo ih je četrdeset i pet u Klokotiču i trideset u Vodniku.

            Svečane Svete mise u gorenavedenim selima predvodio je biskupski kancelar i kanonik Nikola Lauš uz koncelebraciju četvorice svećenika: vlč. Pál József Csaba, arhiđakon Planinskog Banata i župnik crkve Snježne Marije u Ričici, vlč. Marijan Tjinkul, župnik u Lupaku, vlč. Petar Rebedžila, župnik u Karaševu, i domaćin, vlč. Petar Dobra, župnik u Klokotiču. Slavlju je prisustvovao i Njegova ekselencija doktor Davor Vidiš, veleposlanik Republike Hrvatske u Bukureštu, zajedno sa svojom suprugom, gospođom Mericom Vidiš, uz veliki broj vjernika.

            Neposredno prije početka Sv. mise, vlč. Petar Dobra i četiri buduća krizmanika, Milica Butarica, Vesna Mirčoane, Dragan Mirčoane i Valentin Vatav, pozdravili su biskupskog poslanika i sve prisutne. U tijeku Svete mise, poslije poučne propovijedi koju je posebno krizmanicima uputio biskupski kancelar i kanonik Nikola Lauš, uslijedila je podijela sakramenta Sv. Potvrde, uz pjesmu „Dođi Duše!” koju je pjevao župni zbor pod vodstvom kantora Petra Moldovana. Zajedno sa zborom, pjevali su s krizmanicima i svi ostali vjernici.

            Nakon što su mladi primili Sveti sakrament Potvrde, u Klokotičkoj crkvi uslijedio je neobični glazbeni trenutak grupe tamburaša iz Klokotiča, sastavljene uglavnom od krizmanika i drugih mladih entuzijasta iz Klokotiča. Oni su na tamburicama izveli četiri crkvene pjesme: “Ima jedna duga cesta”, “Krist na žalu”, “Aleluja“ i „Isuse“. Mlade tamburaše dobrovoljno je podučavao i pripremio svećenik Branko Kornfeind iz Austrije, tijekom nepunih dvaju tjedana provedenih u klokotičkoj hrvatskoj zajednici iz Rumunjske. Ovaj mali glazbeni program bio je li-jepo iznenađenje, kako za goste tako i za mještane sela Klokotič. Svi su bili zadivljeni prvim nastupom grupice mladih tamburaša, koja još nema ime, ali koja je uporno vježbala jer je znala da će imati strogi žiri i oštru publiku na svom prvom javnom nastupu.

            Na kraju svete mise vlč. Petar Dobra je u svoje ime te u ime krizmanika zahvalio svim vjernicima što su u velikom broju prisustvovali Svetoj misi, roditeljima krizmanika što su se pobrinuli da svoja djeca redovito pohađaju pripreme za ovaj jedinstveni događaj u životu svakog katolika te je posebno zahvalio našemu dragom gostu, veleposlaniku Davoru Vidišu što je prihvatio poziv da ponovo dođe u naše krajeve. Zahvale je vlč. Dobra uputio i  biskupskom kancelaru i kanoniku, Nikoli Laušu, koji je simboličnim polaganjem ruku i mazanjem svetom Krizmom podijelio sakrament Svete potvrde ovim predivnim mladim pripadnicima župe Klokotič.

                        Slika krizmanika u karaševskoj narodnoj nošnji zapečatila je sve prisutne ljubavlju i ponosom što se tradicija u našim krajevima nastavlja suprotno vremenu u kojemu živimo, kada većina misli da ono što je dio naše prošlosti ne predstavlja više interes za mlade. Eto... sedamdeset i petero mladih pokazalo je da, dok imamo svoju vjeru, imat ćemo i poštovanje prema onome što je dio naše prošlosti. Svojom odlukom da odjenu narodnu nošnju svojih predaka, djeca su, ovom prilikom, uvjerili sve nas da ima nade i u budućim naraštajima, da će tradicija, običaji, vjera i kultura još onoliko godina opstati  u našim krajevima dokle će god ovi mladi promotori svega što je dio naše prošlosti biti u fizičkim mogućnostima to prenositi dalje kroz život.

            Neka im mudrost Duha Svetoga pomogne u tome, da sve dobivene milosti donesu plodove u njihovom životu, da sada kao zreli kršćani budu živi primjer svoje vjere u zajednici u kojoj žive, a ime sveca kojega su izabrali za krizmu, ne bude samo slučajnost, već da im vjernički život bude ojačan upravo onom vjerom koju je imao i njihov svetac, kako bi mogli sačuvati to duševno blago i ne bi zaostali ili pak bili zavedeni samo materijalnošću, koju u našim danima većina ljudi stavlja na prvo mjesto.

Slavica-Maria Muselin