Uniunea Croatilor din Romania | Zajednistvo Hrvata u Rumunjskoj

Tradicionalni kirvaj u Karaševu proslavljen je u ponedjeljak 15. kolovoza,

na dan kada katolička crkva slavi svetkovinu Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo, u narodu poznatiji kao blagdan Velike Gospe.

            Po ustaljenom običaju, mještani su nekoliko dana prije kirvaja pristupili uređenju kuća i okoliša, kupili su nova odjela, a neposredno prije svetkovine su pekli kolače i kuhali tradicionalna jela kako bi potencijalni gosti bili što bolje dočekani. Kirvaj u kolektivnom mentalitetu mještana, pored drugih značaja, pretpostavlja pokazati sebe, svoju kuću i svoje selo u najboljem svjetlu, a stanovnici Karaševa su se i ove godine pridržavali svojih načela. Gosti mještana su uglavnom stari prijatelji i rodbina iz bliza i daleka koji su u nekim davnim dobrim vreme- nima dolazili već dan ranije, a odlazili bi dan poslije kirvaja, nakon što se dobro provedu i druže sa starim prijateljima i poznanicima.  Bilo je u tim starim vremenima nečega lijepog, posebnog, kirvaj je imao neobičnu draž i bio doista najvažniji dan u godini za sve stanovnike mjesta. Imao je puno veći značaj nego danas i prikupljao puno veću masu ljudi, iako je i ove godine stigao u naše mjesto veliki broj Karaševaca iz inozemstva koji se uvijek vraćaju u rodno mjesto da proslave kirvaj onako kako su zapamtili od djedova i pradjedova. Na opću sreću djece i nekih odraslih, neposredno prije kirvajskog slavlja stigao je u Karaševo i ringišpir, koji je u prošlim godinama uvijek bio prisutan u našemu mjestu i koji je bio i ovaj put jako dobro posjećen, unatoč paprenim cijenama.

            Središnji događaj karaševskog kirvaja bila je Sveta misa održana s početkom od 12 sati u crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije, zaštitnice sela i župe iz Karaševa. Blagdan Velike Gospe prema karaševskoj tradiciji okuplja najviše vjernika na Svetu misu, a tako je bilo i ovaj put jer ovaj je dan smatran posebnim, molitve koje se na ovaj dan upućuju imaju poseban značaj. Uz karaševskog župnika i velikog broja svećenika, misno slavlje je bilo dodatno uveličano prisustvom mnogobrojnih vjernika, kako domaćih tako i onih pristiglih iz drugih krajeva.

            Vrhunac veselja, dobre atmosfere i sveopćeg slavlja postignut je u ponedjeljak i utorak navečer kada je na otvorenoj sceni Zajedništva Hrvata nastupila formacija Milje Sufljice i kad je u centru sela pokrenut tradicionalni karaševski danac. Muzička formacija je nesmetano svirala do kasne jutarnje sate, plesali su i mladi i stari, svi su se dobro zabavljali, a dobro raspoloženje i veselje vladalo je i na prepunim obližnim terasama gdje se je tražilo mjesto više.

            Troškove za muzičku formaciju pokrilo je Zajedništvo Hrvata, a uopće je poznato da naša organizacija već godinama pokriva troškove za muziku na kirvajima u svim karaševskim mjestima.

Ivan Dobra