Arhiva articole Hrvatska grancica Evenimente Search by tag : kafic, rimer, sojka, uniunea croatilor |
KIRVAJ U VELIKOM KARAŠEVU |
luni, 10 octombrie 2016 | |
Tradicionalni kirvaj u Karaševu proslavljen je u
ponedjeljak 15. kolovoza, na dan kada katolička crkva slavi svetkovinu Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo, u narodu poznatiji kao blagdan Velike Gospe.
Po
ustaljenom običaju, mještani su nekoliko dana prije kirvaja pristupili uređenju
kuća i okoliša, kupili su nova odjela, a neposredno prije svetkovine su pekli
kolače i kuhali tradicionalna jela kako bi potencijalni gosti bili što bolje
dočekani. Kirvaj u kolektivnom mentalitetu mještana, pored drugih značaja,
pretpostavlja pokazati sebe, svoju kuću i svoje selo u najboljem svjetlu, a
stanovnici Karaševa su se i ove godine pridržavali svojih načela. Gosti
mještana su uglavnom stari prijatelji i rodbina iz bliza i daleka koji su u
nekim davnim dobrim vreme- nima dolazili već dan ranije, a odlazili bi dan
poslije kirvaja, nakon što se dobro provedu i druže sa starim prijateljima i
poznanicima. Bilo je u tim starim
vremenima nečega lijepog, posebnog, kirvaj je imao neobičnu draž i bio doista
najvažniji dan u godini za sve stanovnike mjesta. Imao je puno veći značaj nego
danas i prikupljao puno veću masu ljudi, iako je i ove godine stigao u naše
mjesto veliki broj Karaševaca iz inozemstva koji se uvijek vraćaju u rodno
mjesto da proslave kirvaj onako kako su zapamtili od djedova i pradjedova. Na
opću sreću djece i nekih odraslih, neposredno prije kirvajskog slavlja stigao
je u Karaševo i ringišpir, koji je u prošlim godinama uvijek bio prisutan u
našemu mjestu i koji je bio i ovaj put jako dobro posjećen, unatoč paprenim
cijenama.
Središnji
događaj karaševskog kirvaja bila je Sveta misa održana s početkom od 12 sati u
crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije, zaštitnice sela i župe iz Karaševa.
Blagdan Velike Gospe prema karaševskoj tradiciji okuplja najviše vjernika na
Svetu misu, a tako je bilo i ovaj put jer ovaj je dan smatran posebnim, molitve
koje se na ovaj dan upućuju imaju poseban značaj. Uz karaševskog župnika i
velikog broja svećenika, misno slavlje je bilo dodatno uveličano prisustvom
mnogobrojnih vjernika, kako domaćih tako i onih pristiglih iz drugih krajeva.
Vrhunac
veselja, dobre atmosfere i sveopćeg slavlja postignut je u ponedjeljak i utorak
navečer kada je na otvorenoj sceni Zajedništva Hrvata nastupila formacija Milje
Sufljice i kad je u centru sela pokrenut tradicionalni karaševski danac.
Muzička formacija je nesmetano svirala do kasne jutarnje sate, plesali su i
mladi i stari, svi su se dobro zabavljali, a dobro raspoloženje i veselje
vladalo je i na prepunim obližnim terasama gdje se je tražilo mjesto više.
Troškove
za muzičku formaciju pokrilo je Zajedništvo Hrvata, a uopće je poznato da naša
organizacija već godinama pokriva troškove za muziku na kirvajima u svim
karaševskim mjestima.
Ivan Dobra |
< Precedent | Urmator > |
---|