Home arrow Hrvatska grancica arrow Evenimente arrow RAZGOVOR S AMBASADOROM R. HRVATSKE U RUMUNJSKOJ, NJ. EKSC. DR. DAVOR VIDIŠ arrow Hrvatska grancica arrow Evenimente 
Arhiva articole Hrvatska grancica Evenimente

Search by tag : kafic, rimer, sojka, uniunea croatilor


RAZGOVOR S AMBASADOROM R. HRVATSKE U RUMUNJSKOJ, NJ. EKSC. DR. DAVOR VIDIŠ PDF Imprimare E-mail
joi, 12 ianuarie 2017

Veleposlanik R. Hrvatske u Bukureštu, Nj. Ekscelencija dr. Davor Vidiš,

boravio je 4. i 5. prosinca u radnom posjetu u karaševskoj zajednici.

 

            U pratnji uvaženog gosta bila je gđa. Kitica Slade Pavičić, prvi tajnik hrvatske ambasade.

            U sklopu radnog posjeta, dr. Davor Vidiš se sastao s predsjednikom ZHR-a, općinskim dužnosnicima, župnicima karaševskih župa te posjetio neke glavne institucije u mjestima gdje žive karaševski Hrvati.

dsc06322.gif

            „Migracija prema zapadnim državama problem je koji pogađa ne samo hrvatsku zajednicu s ovog prostora nego i cijelu Rumunjsku“, rekao je dr. Davor Vidiš u intervjuu za našu publikaciji. Kada je riječ o odnosima između Rumunjske i Hrvatske, Veleposlanik Vidiš smatra kako su oni „odlični na političkoj i bilateralnoj razini, na ekonomskom nivou postoji ogroman potencijal i uvijek ima mjesta za bolje, a moj je zadatak da ih poboljšam“. Kada je u pitanju karaševska zajednica i njezina budućnost na ovim prostorima, Nj. Ekscelencija nam je, između ostalog, rekao: „Vi ste jedan mali dragulj, vrijedni ste velike pažnje, vi ste zajednica vrijednih, čestitih i marljivih ljudi... Međutim, nalazimo se danas u krucijalnom trenutku, suočeni s problemima koji neminovno donosi ovo novo vrijeme i ovaj novi način života, nalazimo se u trenutku odluke, kad će se zajednica dugoročno opredijeliti“.

            Vaši posjeti karaševskoj zajednici dokaz su velikog interesa diplomatske misije Hrvatske u Bukureštu za hrvatsku manjinu s ovih prostora. U samo godini dana već ste nekoliko puta  posjetili hrvatsku zajednicu, a prije toga ste bili diplomat i u drugim državama iz Europe gdje žive hrvatske zajednice. Vaša Ekscelencijo, kakva je hrvatska zajednica iz Rumunjske, koji ste dojam stekli, kakva je ona u usporedbi s drugim hrvatskim zajednicama koje ste bolje upoznali?

            Prije svega hvala za vaš interes za razgovor sa mnom i hvala na ovoj konstataciji da sam ja već nekoliko puta ovdje. Ja sam naime obećao čelnicima vaše zajednice kad sam prvi put bio u posjetu Karaševu da ću ovdje dolaziti češće. Kad kažete briga za Hrvate to nije samo dio našega posla, to je nama ustavna kategorija jer mi, kao R. Hrvatska, imamo u Ustavu kategoriju da moramo brinuti za Hrvate izvan Hrvatske. Međutim, to nije samo to, nije nešto što je meni samo obaveza. Meni je užitak biti ovdje i posjetiti hrvatsku manjinu koja traje šest, sedam stoljeća i čovjek se osjeća ponosan doći u sredinu zajednice koja je opstala toliko dugo godina uz svoju vjeru, svoj identitet i sačuvala svoj jezik, što je meni fascinantno. Pitali ste me za razliku između zajednice rumunjskih Hrvata i zajednica Hrvata iz drugih država gdje sam ja služio. Ono što je interesantno je da ovdje država poštuje hrvatsku zajednicu i ja sam bio u državama gdje su hrvatske zajednice nažalost imale prije svega problema od vlastite države u ostvarivanju svojih prava. Ovdje, da tako kažem, država nije problem, država pomaže u okviru svojih mogućnosti. Ono što ja prepoznam kao problem je problem ne samo hrvatske zajednice nego i cijele Rumunjske, a to je ta migracija prema zapadnim državama zbog gospodarskih razloga i to se osjeti ovdje. Sad kad sam se vozio autom vidio sam nekoliko austrijskih tablica na autima, znači ljudi, zbog boljeg života i jednostavno zbog nedostatka posla, idu u zapadne države i prije svega Austriju i to je na neki način problem. Naravno, svaka zajednica ma-njinska je kao u obitelji. U obitelji ima i situacija gdje se ne slažu svi oko istih pitanja i to je ono gdje bi se moglo na neki način malo bolje. Mora se raditi na koheziji, da zajednica bude malo složnija ali doći će to s vremenom, ja se nadam.

            Odnosi dviju zemalja su tradicionalno dobri, prijateljski, nema otvorenih pitanja između Hrvatske i Rumunjske. Osim toga, rumunjska država preko svojih institucija dosta pomaže opstanku hrvatske manjine na ovim prostorima, isto kao što, naravno, pomaže i svim ostalim manjinama. Što nam možete reći o tim odnosima, posebice o odnosima na ekonomskom planu gdje uvijek ima mjesta za unapređenje.

            Ako pratite situaciju po Europi vidite da je jedan val populizma obuhvatio naš kontinent. To je u neku ruku posljedica ovog migrantskog vala, a nešto su se i nacije, i narodi, i Vlade nekako stisli u sebe i svi se drže nekako zatvoreniji nego što je bila prava izvorna europska ideja, koja je nastala prije četrdesetak, pedesetak godina. Međutim, što je interesantno ovdje je da zapravo i Hrvatska i Rumunjska imaju slične vlade, proeuropske, prozapadne, za transatlantsku suradnju. Dakle, Hrvatska i Rumunjska imaju podudarne vanjske politike i sličan pogled na Europu, a čak i u tom nekakvom integracijskom smislu smo otprilike negdje isti, mi smo u čekaonici i za Euro i za Schengen. Znači tu smo slični i jako puno tih iskustava možemo međusobno dijeliti. Mi jako cije-nimo činjenicu što je predsjednik Johannis za jedan od svojih prvih posjeta u inozemstvo odabrao Hrvatsku, ja se nadam da će mu predsjednica Kolinda Grabar- Kitarović to iduće godine uzvratiti. Što se tiče odnosa, odnosi su dobri, ono što bih ja htio je da su frekventniji i sadržajniji, da ti odnosi nisu samo u Bruxellesu nego da će više biti i bilateral-no aktivni. Naravno, mi smo u Hrvatskoj imali u godini dana dva izbora, sada slijede izbori u Rumunjskoj. Poslije toga, kad se obje vlade stabiliziraju,  mogu predvidjeti s velikom izvješnošću da će odnosi biti frekventniji, da će se više posjeta događati. Što se tiče gospodarstva, tu ste me na neki način dobro uboli jer to je dobro pitanje, tu stvarno ima puno potencijala. Rumunjska je jedna država s ogromnim gospodarskim potencijalima, najveća država u ovom dijelu Europe, a dobri poslovni odnosi se mogu stvarati na razne načine. Ja želim poticati te odnose i nadam se da ćemo tijekom posjeta predsjednice napraviti gospodarski forum u Bukureštu, kako bi direktno neke grane ekonomije, odnosno gospodarstva, doveli u kontakt. Recimo, vi ste zainteresirani ovdje za izgradnju autocesta što smo mi napravili, onda vi imate dosta jaku auto industriju, kod nas ima potencijala za dijelove auto industrije. Ja sam izvukao par primjera, dakle potencijala ima puno i moramo ga iskoristiti.

dsc06299.gif

            Jučer ste najavili posjet predsjednice Kolinde Grabar Kitarović Rumunjskoj i našoj zajednici. Iz tog aspekta, mi smo bez ikakve dvojbe favorizirani u odnosu na sve ostale manjine iz Rumunjske jer koja se zajednica može pohvaliti s takvim velikim interesom svojih najvećih dužnosnika kao što se možemo pohvaliti mi. Bio je najprije predsjednik Mesić, zatim premijer Sanader, onda predsjednik Josipović, kardinal Božanić, predsjednik Sabora Josip Leko, i ne na kraju Vaši posjeti, Ekscelencijo. Što nam možete reći o tome, o tako velikom interesu Hrvatske za jednu svoju manjinu?

            Vraćamo se na početak našeg razgovora, vi ste jedan mali dragulj, jedna mala zajednica koja je ovdje opstala dugo, dugo godina. Vi ste vrijedni velike pažnje, to je zaista uspjeh, ostanak i opstanak tako dugo ovdje uz sve silne migracije i ratove koji su se zadnjih stoljeća zbivali. Mi imamo nekoliko takvih malih zajednica, imamo jednu vrlu malu zajednicu na Kosovu, u Janjevu, imamo jednu malu zajednicu u Boki Kotarskoj, tako da hrvatski dužnosnici imaju veliki respekt prema vama. Najmanje što možemo učiniti je da vas redovno posjećujemo, da u okviru naših mogućnosti financijski pomažemo, da pokrenemo projekte prije svega, one projekte koji rade na očuvanju vašeg nacionalnog identiteta, odnosno našeg nacionalnog identiteta. Tako da normalno da smo zainteresirani za ovu zajednicu da opstane, a i našim dužnosnicima je drago doći ovdje i vidjeti vas koji ste opstali tako dugo.

            Mi smo štitili stoljećima naše etničko biće i u tim davnim teškim vremenima nismo ostavili zaboravu ono što je naše. Sada su nastupila nova vremena, a nova vremena impliciraju nov način života, što pretpostavlja nove probleme za opstanak naše manjine. Mi imamo danas izgrađene institucije, imamo škole na hrvatskom jeziku, no unatoč tome se u zadnjim decenijama suočavamo s problemima drugačijeg karaktera, a to su migracije ljudi, odlazak naših ljudi u zapadne države zbog posla, što ste Vi malo prije i spomenuli, sve manji broj djece, stanovništvo hrvatskog porijekla je skoro prepolovljeno. Koje su naše perspektive za opstanak, smješi li nam se svjetla budućnost?

            Jako mi je drago da ste me to pitali i zato što mislim da je sada vrlo, vrlo specifičan trenutak. To vam govorim iz vlastitog iskustva, malo prije sam spomenuo zajednicu Hrvata u Janjevu na Kosovu, koja je 1991., po prvim privremenim rezultatima, imala 6.600 da bi ih sad bilo negdje oko 200. Zašto vam to govorim? Zato što je vrlo važan trenutak sada. Ja mislim da je zajednica u jednom trenutku odluke kako će to biti dalje. Ta odluka nije samo na zajednici jer ako ova država, koja ima dobru perspektivu, brzo dođe s nekim dobrim plaćama vama se više neće isplatiti otići u druge države. Ako se ovdje gospodarstvo razvije, ako se otkriju potencijale ove županije, mislim da bi bilo prostora da ljudi nađu ovdje svoj smisao ostanka i opstanka. Nije lako otići vani. Tim ljudima koji su otišli vani nije lako. Kad isčupate biljku iz korijena i posadite je negdje drugdje, niste sigurni kako će ona rasti. Ne znam da li je to sreća ali govorim iz vlastitog iskustva. Evo, ja sam u zadnjih 25 godina živio u 6-7 država, što sam dalje od države to mi je Hrvatska draža. Prema tome, znam da tim ljudima nije lako, a s druge strane ti ljudi moraju živjeti i jesti, tako da ih ja razumjem. Ono što mi možemo i vi možete  kao zajednica činiti jest da budete složni i jasni u idejama koje imate da opstanete ovdje; sad je trenutak kad će se zajednica dugoročno opredijeliti. Naravno, ljudi trebaju živjeti svaki dan, ponavljam, djeca trebaju hranu, odjeću, novi su izazovi. Vi ste sami rekli. Da ne govorimo i o komunikacijskim tehnologijama, sve je danas dostupno. Možda će se isplatiti danas-sutra, za nekoliko godina, više ostati ovdje nego otići van. Mali poticaj nam treba. Ono što mi moramo učiniti jest da nađemo gospodarsku bazu, da vidimo nekoliko projekata jer ako se ovdje otvori jedan pogon i bude recimo 50 do 100 plaća, to će mjesto osjetiti. Ja se toplo nadam da ova zajednica, sad kad je krucijalni trenutak, neće doći na onu razinu kad je teško obnovljiva. Posebno ako je toliko dugo opstajala, mislim da ne bi bilo razloga da izgubimo samo tako. Kad sam prvi put došao ovdje, u zajednicu čestitih, vrijednih i marljivih ljudi, - to se odmah osjetilo, rekao sam da ću često dolaziti i probati učiniti sve da se zajednici pomogne. Tako da je meni to drago, i kažem: ono što je u našoj moći, mi ćemo učiniti. Vi nam pomognite, prije svega sebi, pa time i nama, i ja se nadam da bi zajednica u jednom trenutku, kad se sve okolnosti promjene, mogla imati lijepu budućnost.

Ivan Dobra
 
< Precedent   Urmator >