Home arrow Hrvatska grancica arrow Obiceiuri si traditii arrow BLAGOSLOV KUCA I OBITELJI U NOVOJ 2017. GODINI arrow Hrvatska grancica arrow Obiceiuri si traditia 
Arhiva articole Hrvatska grancica Obiceiuri si traditia

BLAGOSLOV KUCA I OBITELJI U NOVOJ 2017. GODINI PDF Imprimare E-mail
luni, 13 februarie 2017

Blagdan Bogojavljanja ili Sveta Tri kralja, svi vjernici rimokatoličke vjeroispovijesti slave 6. siječnja.

 

            Na taj dan, Crkva se spominje Božje objave narodu u ljudskom liku i u osobi Isusa Krista,  pohod trojice Mudraca, Isusovo krštenje na rijeci Jordan i Isusovo čudo na svadbi u Kani Galilejskoj.

dscf0172.gif

            Ovaj blagdan karaševski Hrvati još uvijek nazivaju “Krstov dan”, stari naziv koji se je tako duboko ukorijenio i saćuvao do dan danas i koji je, čak i mlađim naraštajima, poznatiji od naziva “Bogojavljanje”. Ono što se je dobro zapamtilo od naših predaka i što se i danas kod većine Karaševaka poštuje, to je specifičnost obiteljske molitve prije ručka, kada nakon molitve Oče naš, najstariji član obitelji zahvaljuje nebeskome Ocu za sva dobara, ali moli i Svetog Ivana Krstitelja da “prikrsti njegovu familiju, kakon što je prikrstil Isusa Krista u reki Jordanskoj, da se smiluje i da im udeli mir i slogu, da odtrgne svo zlo od njinog doma i njine familije, da im donese poštovanje i da mogu da se pripoznaju za dlgo i za mlogo”. Po ovoj bi molitvi i po nazivu blagdana “Krstov dan”mogli pretpostaviti da su Karaševci 6. siječnja slavili Krštenje Isusa Krista, blagdan koji se danas slavi prvu nedjelju nakon Bogojavljenja, kada se završava  božićno razdoblje. Tada Crkva slavi početak Isusovog javnog djelovanja. S krštenjem na Jordanu, On počinje izvršavati nalog kojeg mu je dao Bog.

            Kako za božićne blagdane imamo razne običaje u našim krajevima, tako i ovaj blagdan “Krstov dan” obilježen je s nekoliko običaja. I danas blagdanska proslava “Bogojavljenja”, započinje Svetom misom, a kasnije nastavlja se blagoslovom kuća i obitelji. Na početku Svete mise bude obred blagoslova vode, a na kraju Misnog slavlja, iz svaki bi obitelji bar jedan član došao i u boci ponio Svetu vodu svome domu i njome bi tijekom godine, posebno uz neke veće blagdane, škropili kuću, staje, dvorište i cjelokupno imanje. Blagoslov kuća započinje na Tri Kralja u župi Klokotič, Karaševo i Lupak, a u filijalama ovih župa blagoslov bude ili uoči toga blagdana, ali svakako poslije blagoslova vode. Svaka župa ima svoj program i vjernici karaševskih sela već dobro znaju koji bi dan svećenik stigao u njihovu kuću. Nema obitelji koja se za blagoslov kuće ne pripremi kako bi kuća bila uredna i doćek svećenikov bio što svećaniji. Na stolu bude uvijek vode i soli, a razni plodovi poput žita, kukuruza, krumpira, voća itd. obitelji bi stavljali radi blagoslova kako bi uroda bilo i godine u tijeku, ali i kao zahvalu za prošlogodišnji urod. Sve što je bilo na stolu, znali su ranije, kada nije bilo financijskih sredstava, darovati svećeniku kako bi pomogli župi i njemu zahvalili za pastoralni rad. Danas, one obitelji koje na stol stave od njihovog prošlogodišnjeg uroda,  sijaju, jer vjeruju da će urod biti bolji i plodovi ljepši i zdraviji.

            Blagoslov kuća bio je nekada prilika i da se svećenik bolje upozna sa životnom situacijom svojih vjernika, i na taj način znao je koje bi to obitelji bile kojima treba pokloniti i duhovnu i materijalnu pomoć. Nažalost, danas, zbog ubrzanog ritma svakodnevnog života, više nije moguće ostvariti takav temeljiti susret župnika sa svojim župljanima u sklopu blagoslova kuća i obitelji. Većina mještana vraća se u inozemstvo nakon božićnih blagdana, a kuće u kojima nema starijih članova ostaju zaključane te njihova vrata budu otvorena samo nekoliko puta godišnje. A taj dojam ostavlja gorčinu i osjećaj nezadovoljstva, kako kod većine stanovnika, tako i kod svećenika jer neki ljudi ne žive više u velikim obiteljskim zajednicama, nego u malim obiteljima, gdje broj članova nije veći od dvoje: muž i žena! Situacija koja već postaje zabrinjavajuća za našu zajednicu. Ali svatko zna što mu je prednost u životu i da li je važno samo materijalno stanje ili i duhovnom stanju vrijedi pokloniti pažnju.

Slavica Muselin

 
< Precedent   Urmator >