Home arrow Hrvatska grancica arrow Realitatiile noastre arrow Denis i karaševska dijaspora arrow Hrvatska grancica arrow Realitatile noastre 
Arhiva articole Hrvatska grancica Realitatile noastre

Search by tag : alegeri, parlamentare, alegeri parlamentare, carasova, Carasova


Denis i karaševska dijaspora PDF Imprimare E-mail
joi, 07 septembrie 2017

Denis Muselin živi s roditeljima u Austriji, u malom gradiću Mattighofen. Ni on, ni svoja obitelj nisu rodom Austrijanci, već Hrvati iz Rumunjske.

Negdje na početku 19. stoljeća, na prostorima današnje Rumunjske, u takozvanom karaševskom bazenu, karaševski su Hrvati brojali oko deset tisuća stanovnika. Tada počinju migracije u druga naselja istočnog i zapadnog Banata. U srpski dio Banata se naši Karaševci nastanju-ju u Uljmu, Karlsdorf, Veliko Središte, Vršac, Guduricu, Potporanj i drugdje, dok u rumunj-ski dio Banata značajan broj naseljava se u Tirol i Slatinu-Timiš.

dscf3446.jpg

Od tih seoba se broj Hrvata Karaševaka drastično smanjuje na sedam tisuća, a ta će se brojka održati, s manjim varijacijama, gotovo dva stoljeća. U to doba veze između domaćih Karaševaka (onih koji ostaju na tlu sedam sela karaševskog bazena) i odseljenih Karaševaka slabe u intenzitetu ili potpuno nestaju. Jedan od razloga jest utapljanje u većinski narod. Karaševci, gdjegod su se nastanili našli su se u manjini, bilo prema Rumunjima, Nijemcima ili Srbima. Radi njihovog skromnog broja te nedostatka predstavnika inteligencije i svećenstva iz vlastitih redova nisu uspjeli nametnuti svoj jezik u crkvama, školama ili javnome životu što je stvorilo u-vjete za brzu asimilaciju. Više od toga, nakon prvog svjetskog rata Rumunjskoj je dodijeljen istočni dio Banata, dok je zapadni Banat dodijeljen Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca (te je kasnije pripao Srbiji) što će s vremenom dovesti do prekida veza između Karaševaka s jedne i druge strane novih država.

Naš je Denis učenik petog razreda u osnovnoj školi u Mattighofenu, naselje gdje je prije šest godina stigao zajedno sa svojom mlađom sestrom i roditeljima. Tamo je njemački jezik naučio bez velikih poteškoća, sklopio je nova prijateljstva, a danas se sve odlučnijim koracima inte-grira u novo društvo. Prije devet mjeseci upisao je tečaj plivanja sa željom da se održi u dobroj fizičkoj kondiciji. Nego je Denisu i plivanje brzo krenulo tako da je odlučio intenzivnije baviti se ovim športom u plivačkom klubu u Braunau, nešto većem gradiću udaljenome samo 20 kilometara od Mattighofena. U lipnju je ove godine stigao Denis u Lupak, u svoj rodni kraj, gdje je boravio nekoliko dana. Vratio se s Gyora u Mađarskoj, gdje je trenirao tjedan dana sa svojim klubom u tamošnjem športskom kampu. Ponosan je usvojenom medaljom na natjecanju s tog kampusa, gdje je sudjelovalo više plivačkih klubova iz Mađarske i Austrije, ali i s medaljima usvoje-nim na nekim prijašnjim natjeca-njima u Braunau.

Nakon rumunjske protukomunističke revolucije iz 1989. i otvorenje državnih granica pokrenut je proces iseljavanja Karaševaka u zapadne države. Ovaj proces raste u intenzitetu ulaskom Rumunjske u Europsku Uniju, 2007. godine. Brojne mlade obitelji napuštaju sada rodni zavičaj u zamjenu za Austriju i Njemačku. Da stvari tako stoje, pokazuju statistike. Na rumunjskom popisu stanovništva iz 1992., u sedam sela karaševskog bazena, Karaševci broje 6771. duša. Ta se brojka smanjuje na sljedećem popisu iz 2002. godine, kada se kao Karaševci izjavljuju 6207 oso-ba, da bi se na zadnjem popisu njih izjavili tek 5094.

Denis je pripadnik najnovijeg vala karaševskih iseljenika. U tome valu postoje još puno dob-rih i talentiranih mladića koji će se adaptirati novim životnim uvjetima, ali će s vremenom, želimo li priznati ili ne, postati sastavni dio tamošnjeg većinskog naroda. Dok će nas, onih koji smo ostali na tradicionalnom tlu Karaševaka, želimo li priznati ili ne, biti sve manje, i manje, i manje...

Daniel Lucacela

 
Urmator >