Home arrow Hrvatska grancica arrow Sveta misa povodom velikih obljetnica arrow Hrvatska grancica arrow Teme religioase 
Arhiva articole Hrvatska grancica Teme religioase

Sveta misa povodom velikih obljetnica PDF Imprimare E-mail
joi, 07 septembrie 2017

Svečanom Svetom misom koju je, u koncelebraciji župnika iz karaševskih sela te župnika iz Slatine Timiš, predvodio bivši zmijavački župnik, a trenutno ispovjednik u samostanu u Zaostrogu iz R. Hrvatske fra Mario Jurišić, obilježena je sedamdeseta godina od osnivanja te deseta godina od temeljitog preuređenja Lurdskog svetišta u Karaševu.

Misnom slavlju održanom u nedjelju 9. srpnja s početkom od 12,00 u marijanskom svetištu iz karaševske Kurjačice nazočio je veliki broj vjernika iz karaševskih sela, zastupnik Slobodan Gera i još neki ljudi iz rukovodstva ZHR-a, načelnici karaševskih općina Petar Bogdan i Marijan Vlasić, načelnik općine Zmijavci iz R. Hrvatske Miroslav Karoglan, crkveni zbor župe Zmijavci koji je predvodio pjevane dijelove i animirao Svetu misu. Isto kao i 16. srpnja 2007. godine, na danu otvaranja Lurdskog svetišta u Karaševu, i ove jubilijarne godine sudjelovalo je na Svetoj misi otprilike 30 vjernika iz općine Zmijavci, koji su prebrodili dugačak i naporan put kako bi dodatno uveličali slavlje u Lurdskom svetištu. Zajedništvo Hrvata u Rumunjskoj, legitimni predstavnik Hrvata s rumunjskog prostora, podržalo je vjerski događaj s time što je osigurao smještaj i prehranu gostiju za vrijeme boravka u našem mjestu.

Na samom početku misnog slavlja fra. Mario Jurišić je uputio iskreni pozdrav svim prisutnima ali i svim Hrvatima iz Rumunjske, bilo da se nalaze u karaševskim selima ili diljem Rumunjske, bilo se nalazili u Europi ili preko oceana. Karaševskoj župi su uz male darove gosti iz Hrvatske poklonili kalež, kojega je predvoditelj misnog slavlja blagoslovio i u njemu prikazao Svetu misu. „Ne samo danas, nego i unaprijed, poručio je fra Mario Juričić, iz ovog kaleža će ići molitva Gospodinova prema nebesima za sve vjernike koji prisustvuju Svetoj misi, za njihove prijatelje i rodbinu, za sve žive i mrtve“.

dsc02087.jpg

Ukoliko je 2007 godine, u godini velikih obljetnica marijinih ukazanja, predvodeći misu u godini inauguracije obnovljenog Lurdskog svetišta u Karaševu, a ispred mnoštva vjernika mještana i onih koji su iz Lupaka, Klokotiča i Ravnika došli u Karaševo u procesiji sa svojim barjacima, fra. Mario Jurišić govorio u nadahnutoj propovijedi o četiri majke, tj. o rođenoj majci, majci Crkvi, majci Domovini i Nebeskoj Maj-ci, u ovoj jubilijarnoj godini je fra. Mario propovijedao, između ostalom, o glavnim čimbenicima koji pridonose duljini ljudskog života. S jedne strane, veoma je važno da onoliko koliko živimo nastojimo živjeti radosno, sretno, veselo i zdravo, ljudski i kršćanski, ugodno nama, ugodno ljudima i ugodno Bogu, poručio je fra. Mario. S druge strane, recept za dug i lijep život propovijednik je pronašao u životnom primjeru i izjavama brojnih starih ljudi iz Hrvatske, onih ljudi koji su preživjeli 100 ili više godina. Sve ispitane osobe su navele da treba živjeti pošteno, mirno, bez stresa, raditi, a ne lijenčariti. Važno je živjeti u ljubavi, u skladnom braku, u razumijevanju, ali što je najvažnije, i to je svaka ispitana osoba naglasila, treba se Bogu moliti i od Boga tražiti pomoć. Načelnik Zmijavaca Miroslav Karoglan obratio se na kraju mise vjernicima istaknuvši, između ostalom, da će i u narednim godinama nastaviti dolaziti u Lurdsko svetište u Karaševu i da će to činiti toliko dugo koliko će mu Bog dopustiti.

Poslije Svete mise, na izlazu iz Svetišta, svim vjernicima je podijeljena krunica i nekoliko sličica kao uspomena na 10. obljetnicu. Na sličicama je prikazana Gospa Lurdska, koja se ukazala maloj Bernar-dici 18. puta, Gospa Fatimska, koja se 1917. ukazala djeci Franji, Hijacinti i Luciji i Gospa Međugorska, koja je za sebe kazala „Ja sam kraljica mira“.

Nakon lijepih riječi Miroslava Karoglana i fra Maria Juričića te sličicama u rukama, vjernici su napustili ovo prekrasno mjesto molitve i pobožnosti, mjesto okupljanja Marijinih štovatelja i otišli svojim domovima.

Ivan Dobra

 
Urmator >