Home arrow Hrvatska grancica arrow 250. OBLJETNICA POSVEENJA BAZILIKE U MARIJI RADNI arrow Hrvatska grancica arrow Evenimente 
Arhiva articole Hrvatska grancica Evenimente

Search by tag : kafic, rimer, sojka, uniunea croatilor


250. OBLJETNICA POSVEENJA BAZILIKE U MARIJI RADNI PDF Imprimare E-mail
vineri, 08 septembrie 2017

O Marijo Radna, / Nebeska Majko naša, / Na zemaljskom si putu / Pomoć, utjeha i nada naša, / Svagdašnja.

U četvrtak 8. lipnja ove godine, u Mariji Radni obilježena je proslava 250. obljetnice posvećenja ovdašnje crkve, sada bazilike. Za Karaševce je to omiljeno hodočasničko mjesto. Često se o temi hodočašća piše, pa smo pogledali i u Hrvatski leksikon što se navodi pod pojmom hodočašće: “Hodočašće, pokloničko pu-tovanje iz religioznih pobuda. Često kod starih naroda (Grka, Perzijanaca, Rimljana). Spomi-nje se u Bibliji. Kršćani od naj-starijih vremena posjećuju »Svetu zemlju« – Palestinu. Od pojave islama svim muškarcima muslimanima propisano je hodočašće u Meku. Hodočaste i hindusi u Benares.

Danas su kod katolika općepoznata hodočašća u marijanska svetišta širom svijeta: Lourdes, Fatima, Marija Bistrica, Međugorje i dr.” (Hrvatski leksikon). Danas mnogi Karaševci odlaze na hodočašća u Međugorje, Lourdes, Fatimu, možda čak i u Guadalupe u Meksiko, no zasigurno nam je najbliže srcu Marija Radna. Mislim da nema Karaševca koji bar jednom u životu nije bio u Mariji Radni.

Običaj je da se u Mari-ju Radnu ide tri puta godišnje, prvi puta za Duhove (Rusalije), za Veliku Gospu (svetu Mariju Veliku) i za Malu Gospu (svetu Mariju Malu). No kada je lupački župnik, vlč. Marjan Tjinkul par puta navijestio o ovoj važnoj ob-ljetnici, točnije o četvrt tisućljeća od posvećenja crkve u Mariji Radni, ljudi su se polako mobilizirali i za taj se dan okupio lijepi broj Karaševaca u Marij Radni. Pretpostavljamo da je iz Lupaka bilo sedamdesetak osoba a isto toliko valjda i iz Karaševa koji su stigli autobusom ZHR-a. A bilo je i onih koji su i iz drugih našim mjesta došli privatnim autima.

Crkva Marija Radna sama je po sebi veličanstvena, odiše svetošću, mirom, vjerom i nadom, no na dan je proslave izgledala još veličanstvenije. Sa svoja velika dva tornja, uspravno okrenuta nebu, kao da je samom svojom impozantnom pojavom svjedočila o snazi vjere, života i ustrajnosti unatoč nevolja-ma kroz povijest. Preživjela je ratove, razne vladavine i režime.

Misno je slavlje, na poziv temišvarskog biskupa, dr. Martina Roosa, predvodio dr. László Németh, biskup zrenjaninski, SVD, (Nagybecskerek/ Becicherecul Mare/ Groß-Betschkerek), a koncelebrirao je i dr. Endre Gyulay, szegedsko-čanadski biskup emeritus. Bilo je više od pedeset svećenika i mnoštvo vjernika. Posebno me obradovao veliki broj franjevaca nazočnih na misi.

Kao što je poznato, franjevcima, i to bosanskim, dugujemo ovdašnju crkvu i samostan. Misa je služena na četiri jezika: mađarskom, njemačkom, hrvatskom i rumunj-skom. Kao što je u tisku izjavio župnik bazilike Marije Radne, Andreas Reinholz „Na dan 7. lipnja 1756., o blagdanu Duhova, posta-vlja se kamen temeljac za gradnju nove ckve u Mariji Radni jer stara bijaše već premala (...) 11 godina kasnije radovi su toliko uznapredovali da su fratri odlučili blagosloviti crkvu.” Ovaj događaj od 8. lipnja 1767. ostao je zapamćen u povijesti mjesta i slavi se svake godine.

Svima nam je poznata čudotvorna slika Majke Božje na oltaru, koja je nakon velikog požara ostala netaknuta. Toli-ko se ljudi moli za ozdravljenje i za razne duševne i tjelesne potrebe i svatko nalazi utjehu. O tome svjedoče brojne zavjetne slike i predmeti darovani u znak zahvalnosti, a koji se mogu vidjeti u novouređenom hodniku s lijeve strane crkve. S lijeve i desne strane oltara nalaze se dvije velike tamne ploče na koje su stavljeni brojni dragocjeni predmeti darovani za sve uslišane molitve. Njih je spomenuo i biskup Laszlo Nemet koji je u svojem obraćanju na hrvatskom jeziku rekao: “Ovi predmeti ovdje svjedoče da je Marija uslišala molbe onih koji su joj se s pouzdanjem obratili. I tako čini već 250 godine. Pa nema onda razloga da i mi tako ne činimo danas.”

Nakon obnove završene 2015. godine, Marija Radna kao da je zaživila novim životom. Svake je godine posjećuje više od 80.000 ljudi, a osim što je najveće hodočasničko mjesto na zapadu zemlje koje posjećuju i vjernici ostalih vjeroispovije-sti, usudim se reći da je prije svega mjesto hodočašća duša koje teže za nadom, vjerom, koje trebaju pomoć i oslonac u svim životnim potrebama. Obratimo joj se s povjere-njem i ufanjem kao što su to naši stari činili, koji su tri dana pješačili da bi stigli do nje.

Maria Laţchic

 
< Precedent   Urmator >