Home arrow Hrvatska grancica arrow Evenimente arrow Intervju s predsjednicom R. Hrvatske Kolindom Grabar-Kitarovic arrow Hrvatska grancica arrow Evenimente 
Arhiva articole Hrvatska grancica Evenimente

Search by tag : kafic, rimer, sojka, uniunea croatilor


Intervju s predsjednicom R. Hrvatske Kolindom Grabar-Kitarovic PDF Imprimare E-mail
miercuri, 22 noiembrie 2017

Povodom službenog posjeta Rumunjskoj i susreta s hrvatskom zajednicom iz karaševskih sela, predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović dala je ekskluzivni intervju za Hrvatsku grančicu, dvojezičnu publikaciju Hrvata u Rumunjskoj.

U okviru intervjua u sjedištu Zajedništva Hrvata iz Karaševa predsjednica je istaknula, između ostalog, kako se ekonomska suradnja između R. Hrvatske i Rumunjske ne nalazi na razini na kojoj su trenutačno politički odnosi dviju država. Iako je trgovinska razmjena počela rasti ove godine, nakon pada zabilježenog lani, ona je još uvijek skromna, ocijenila je predsjednica Kitarović i izrazila nadu da će gospodarski forum održan u Bukureštu osnažiti gospodarstva dviju zemalja i rezultirati konkretnim dogovorima i poslovima. S druge strane, posebno je važno ulagati u poučavanje hrvatskog jezika u Rumunjskoj, rumunjskog u Hrvatskoj te zaustaviti odlazak mladih u druge države, na zapadna tržišta rada, naglasila je Kolinda Grabar-Kitarović.

vlcsnap-2017-10-19-12h29m33s388.jpg

Kako biste ocijenili bilateralne odnose između R. Hrvatske i Rumunjske, a pogotovo odnose na gospodarskom planu, području gdje uvijek ima mjesta za bolje?

Naravno, odnosi između Hrvatske i Rumunjske su odlični, nemamo otvorenih pitanja između dviju država. Međutim, uvijek postoji prostor na kojem se može proširiti suradnja, a gospodarstvo je dakako jedno od tih područja. Naime, trgovinska razmjena je još uvijek relativno skromna, pogotovo ulaganja koje iznose oko dvadesetak miliuna Eura s hrvatske strane, nešto još manje s rumunjske strane. Prošle godine smo čak zabilježili i pad trgovinske razmjene, ove godine ona je ponovno počela rasti, došlo je, dakle, do oživljavanja životnog standarda i u jednoj i u drugoj državi. Ono što se doista nadam jest da će ovaj posjet, a posebno gospodarski forum održan u Bukureštu, pospješiti gospodarske odnose. Očekujem da će gospodarski forum rezultirati konkretnim dogo-vorima, konkretnim poslovima, otvaranjem i jednog i drugog tržišta za međusobne proizvode i usluge i, naravno, za gospodarsku suradnju između naših gospodarstava.

dsc_0543.jpg

Da li bi se moglo reći da su dvije malene zajednice, mislim na hrvatsku zajednicu u Rumunjskoj i rumunjsku zajednicu u Hrvatskoj, zapravo istinski mostovi povezivanja i prijateljstva koji pridonose odličnim relacijama Hrvatske i Rumunjske?

Naravno, u slučaju Hrvatske i Rumunjske doista jesu, i položaj i jedne i druge zajednice, i hrvatske u Rumunjskoj i rumunjske u Hrvatskoj je doista više nego zadovoljavajući u odnosu na to kako se država, odnosno javna administracija ponaša prema zajednici. Naravno, nikad dovoljno novaca za financiranje kulturnih i drugih udruga i uvijek moramo činiti što je moguće više kako bismo omogućili ljudima da u ovim uvjetima globalizacije, kad nam mladi prelaze sve više na engleski jezik radije nego na materinji, kad koriste toliko tuđica u svome govoru, da uložimo posebno u poučavanje hrvatskog jezika ovdje u Rumunjskoj, rumunjskoga u Hrvatskoj. Imamo i istrorumunjski jezik koji je posebno zaštićen, dakle, postoji puno toga što nas povezuje. Drago mi je da je katolička crkva u Hrvatskoj dodijelila kapelicu svetoga Ivana Krstitelja rumunjskoj zajednici, rumunj-skoj pravoslavnoj zajednici, kako bi mogli prakticirati svoju liturgiju u tom prostoru.

Što bi predsjednica Republike Hrvatske poručila Hrvatima u Rumunjskoj?

Ustrajte, ustrajte ovdje. Naravno, želimo da se Hrvati i hrvatska zajednica vrate u Hrvatsku ali isto tako želimo unaprjeđivati njihov život u mjestima gdje već stoljećima žive kao manjinske zajednice, kao što je ovdje u Rumunjskoj. Isto tako, želimo zaustaviti one trendove koje postoje i u Hrvatskoj i u Rumunjskoj da nam posebno mladi ljudi odlaze negdje na zapad, na zapadna tržišta rada, u neke druge države i da ono najvrednije što imamo, naše ljude, gubimo na korist drugih država. Zacijelo, to jest na dobrobit cjelokupne Europske unije, ali ipak je to gubitak za naša društva. Zbog toga trebamo uložiti puno više napora i prema vlastitom narodu u svojoj državi, ali, naravno, i prema našim manjinama u drugim državama.

Ivan Dobra

 
< Precedent   Urmator >