Uniunea Croatilor din Romania | Zajednistvo Hrvata u Rumunjskoj

18. listopada

Da bilo koga upitamo što je to kravata svatko će nam odgovoriti da zna, i reći da je to tkanina, u obliku vrpce, koja se veže oko vrata, preko košulje i upotpunjuje muško odijelo. Može biti od svile ili nekog drugog materijala, raznih boja. Kravata je vrhunac elegancije kod muškaraca. Zapravo odijelo i kravata. A čak i žene znaju ponekad nositi kravatu. Kravata je simbol profinjenosti, uglađenosti, kulture.

Kravata se nosi u svećanim prilikama, nose je i oni mlađi i oni stariji, nose je poslovni ljudi, nose je svi kada idu na važne događaje i time pokazuju poštovanje prema tom događaju i prema onima koji na njemu sudjeluju. S kravatom oko vrata svi izgledaju ozbiljnije, svečanije, otmjenije.

A sada dolazi ono drugo pitanje. Da li svi znamo odakle dolazi ime kravata? Dolazi od riječi croata. Da od rijeci CROATA. Na portalu Academie Cravatice, stranici posvećenoj fenomenu i kulturi kravate, stoji između ostalog, da u knjizi Velike povijesti o kravati (La Grande Historie de la Cravate), francuski pisac Francois Chaille, piše o kravati sljedeće:

“... Oko 1635. godine, nekih šest tisuća vojnika i vitezova, stiglo je u Pariz kao podrška francuskom kralju Luju XIII. među njima je bio veliki broj hrvatskih plaćenika koji su, predvođeni banom, ostali u službi francuskog kralja. Tradicionalna odora s vezanim, oslikanim, maramama oko vrata pobuđivala je pažnju francuskog dvora. Marame su bile napravljene od različitih materijala, od grubih, koje su nosili obični vojnici, do svilenih i onih od finog pamuka koje su nosili časnici. Taj “hrvat-ski elegantni stil”, potpuno nepoznat u tadašnjoj Europi, oko 1650. godine biva prihvaćen na francuskom dvoru i postaje modni odjevni predmet među buržoazijom tog vremena kao simbol kulture i elegancije. Osim ljepote, te marame su bile i u mnogome praktičnije nego do tada nošeni kruti čipkasti okovratnici francuskih vojnika i časnika. U Englesku je kravatu donio Karlo II. po svom povratku iz izgnanstva. Kravata je ubrzo osvojila, kao modni odjevni predmet, i cijelu Europu. ...” (www.academia-cravatica.hr).

Znači da su upravo Hrvati bili ti koji su popularizirali taj način vezivanja i nošenja rupca oko vrata. U početku je boja tih rubaca bila crvena. Zašto baš crvena? Crvena jer je crvena boja simbol ljubavi a ti su crveni rupci oko vrata (prema le-gendi) nosili vojnici koji su ih dobivali od svojih djevojaka pri polasku u boj, kao znak njihove ljubavi.

Na gornjoj slici vidimo kravatu oko Amfiteatra u Puli, najočuvanijeg rimskog amfiteatra na svijetu, projekt ustanove Academie Cravatice, izveden u Puli 18. listopada 2003. godine, a autor instalacije kravate je prof. Marijan Bušić. Prije točno četrnaest godina, 18. listopada, oko pulske Arene svezan je čvor najveće kravate na svijetu.

Hrvatski je sabor 2008. godine, 18. listopada proglasio Danom kravate. Od tada se Dan kravate službeno slavi u Hrvatskoj i u nekim dijelovima svijeta. U Zagrebu je od 14. do 18. listopada ove godine održan Festival Dani Kravate, s nizom javnih aktivnosti i programa koji slave kravatu kao pokretnu hrvatsku, ali i europsku i svjetsku baštinu, s ciljem širenja svijesti o tome da je Hrvatska - domovina kravate. Uz brojne uzvanike koji su se odazvali svečanosti, zanimljivo je istaknuti da su u njoj sudjelovali i izaslanici Hrvatskog svjetskog kongresa koji je sa svojim podružnicama također pomogao obilježavanju Svjets-kog dana kravate širom svijeta, a posebno su uočljivi bili gosti iz Zajedništva Hrvata u Rumunjskoj, odjeveni u svoje nošnje.

Znamo da većina nas zna ove podatke o kravati, no obzirom da je prošlih dana proslavljen Dan Kravate pre-ostaje nam samo podsjetiti vas da je kravata odraz stila i profinjenosti, stoga želite li imati stila nosite kravatu!

Maria Laţchici