Home arrow Hrvatska grancica arrow Realitatiile noastre arrow Karaševska zajednica i perspektive za opstanak na ovom prostoru arrow Hrvatska grancica arrow Realitatile noastre 
Arhiva articole Hrvatska grancica Realitatile noastre

Search by tag : alegeri, parlamentare, alegeri parlamentare, carasova, Carasova


Karaševska zajednica i perspektive za opstanak na ovom prostoru PDF Imprimare E-mail
marti, 16 ianuarie 2018

Kada je riječ o karaševskoj zajednici iz Rumunjske smatram da je upravo geografska kompaktnost karaševskih sela još jedan od faktora koji je pridonio višestoljetnom očuvanju hrvatskog življa na rumunjskom prostoru. Karaševci smješteni u dolini rijeke Karaša su shvaćali ova mjesta kao permisivni i sekurizirajući prostor u odnosu na njihove lingvističke, vjerske i etničke osobine i nisu osjećali ovdje da im je u opasnosti narodnost, jezik i vjera. Polaganje sela jednih naspram drugih sačinjava kompaktnu ariju, između njih ne egzistiravši rumunjska naselja, a udaljenost do Domana, Ričice i drugih rumunjskih mjesta prilično je velika. Budući da su kompakt-ni u svim selima, utjecaj rumunj-skog jezika i susjednih banatskih govora vršio se tek slučajno, iz vana, jedino pri izlasku iz slavenske lingvističke sredine, a ne svakodnevno, iz unutrašnjosti seoske zajednice i nije mogao bitno oslabiti karaševski govor. Više od toga, umjesto da budu asimilirani, Karaševci su asimilirali i katolicizirali Rumunje koji su slučajno došli u njihovu sredinu, ali ne samo. Svojevremeno su se rumunjski mladići iz Domana i Cuptoarea bez predrasuda vjenčali kod katolika zbog nesporazumima s pravoslavnim svećenikom iz njihovog sela.

2.jpg

Govoriti o tradicijskoj kulturi u suvremenom svijetu moglo bi naoko značiti da se nalaziš na perife-riji društva, da promoviraš zastarjele stvari ili pak da previše gledaš u prošlost. Međutim, karaševski Hrvati su i dan danas željni gajiti i čuvati stoljetne veze s maticom, čuvati materinski jezik, običaje, tradicionalnu nošnju i, ono što je od jako velike važnosti, da štitimo i gajimo naše etničko biće. Čuvati i odgajati naše etničko biće sumus je naših običaja. Nije bilo oduvijek lako i jednostavno, sakrivali smo u kamenim grotama ovih predjela naša vjerska znamenja i nismo u bogatoj prošlosti ostavili zaboravu ono što je naše, ono s čime su nas vjekovima nadarili naši preci. I naša materijalna dobra trudimo se okovati u zlatne okove nezaborava, zato je u Karaševu dovršena u ovoj godini izgradnja Središnjeg muzeja Hrvata u Rumunjskoj.

dsc_0051.jpg

Ono što smatram veoma važnim istaknuti s ovom prilikom jest činjenica da i Rumunjska kao država jamči prava svih nacionalnih manji-na i poznata je kao multikulturalni i multietnički prostor. Multikulturalnost je stvarnost Rumunjske i pretpostavlja priznanje pluralizma i kulturne raznolikosti, odnosno priznanje kulturnog identiteta bilo koje manjine. Posebni naglasak se stavlja na međusobnom prizna-nju vrijednosti, na dijalog i suradnju raznih postojećih kultura, na međukulturalno društvo u kojemu etnije interakcioniraju. Rumunjska država izdvaja novac iz Proračuna za financiranje svih reprezentativnih udruga nacionalnih manjina, pa tako i za Zajedništvo Hrvata u Rumunj-skoj, kao krovnoj organizaciji hrvatske manjine. Zajedništvo Hrvata već 26. godina djeluje kao glavni promicatelj kulture karaševskih i tamiških Hrvata u svim svojim manifestirajućim oblicima. Tijekom vremena, krovna organizacija Hrvata u Rumunjskoj priredila je čitav niz manifestacija koje su reflektirale socio-kulturnu raznolikost s kojom manjinske etnije nadahnjuju i nadopunjuju rumunj-sku kulturu i tradicije.

h.jpg

Uz podržavanje kulturnih, jezičkih ili vjerskih komponenti karaševskog življa, Zajedništvo ulaže velike fondove i za konstrukciju raznih znamenja koji već sada jesu opća dobra mjesta na kojemu su smješteni. Primjerice, u samom centru Karaševa izgrađeno je Središnje Sjedište organizacije, zgrada u kojoj ima preko dvadeset zaposlenih. U neposrednoj blizini zgrade podignuta je scena na otvorenom, gdje se organiziraju razni folklorni festivali i nastupaju mnogobrojna kulturna društva iz Rumunjske i Hrvatske. Ove godine je u Karaševu dovršena zgrada Etnografskog muzeja Hrvata u Rumunj-skoj, gdje će biti sačuvano sve ono što je vrijedno i reprezentativno u višestoljetnoj povijesti hrvatske manjine na rumunjskom prostoru i isto je ove godine Dvojezična hrvatsko – rumunjska gimnazija u Karaševu proslavila 20. obljetnicu od svoga osni-vanja.

4.jpg

Međutim, iako su škole na hrvatskom jeziku, župe u karaševskim mjestima, izgrađene institucije i ljudi svjesni svog porijekla upravo čimbenici koji osiguravaju karaševskoj zajednici svjetlu perspektivu na rumunjskom prostoru, mi se danas nalazimo u krucijalnom trenutku i suočeni smo s pro-blemima koji neminovno donosi ovo novo vrijeme i ovaj novi način života. Ono što se danas može prepoznati kao zabrinjavajući problem koji brutalno napada našu ionako malenu zajednicu, a to je inače problem ne samo hrvatske zajednice nego i cijele Rumunj-ske, je migracija prema zapadnim državama, prije svega u Austriju, zbog gospodarskih razloga, zbog boljeg života i jednostavno zbog nedostatka posla u svojim mje-stima. Prirodni prirast populacije Karaševa i ostalih hrvatskih mje-sta u Rumunjskoj zadnjih je godina negativan i u najmanju ruku zabrinjavajući, a to je posljedica migracije mladih ljudi u druge zemlje Europske unije. Shodno popisima stanovništva, Karaševo je u zadnja dva desetljeća izgubilo prilično isti broj stanovništva kao u čitavom 20. stoljeću, a negativni trend sve većeg broja umrlih u odnosu na broj rođenih nastavlja se iz godine u godinu nezaustavljivim tempom.

ujedinjene-skole-iz-karaseva-(gornja-i-doljna-skola).jpg

Ivan Dobra

 
Urmator >