Početna arrow Hrvatska Grančica arrow Novinarske ankete arrow NACELNIK PETAR BOGDAN O DJELATNOSTIMA KARAŠEVSKE OPINE arrow Hrvatska grancica arrow Novinarske ankete 
Arhiva članaka Hrvatska grancica Novinarske ankete

NACELNIK PETAR BOGDAN O DJELATNOSTIMA KARAŠEVSKE OPINE PDF Ispis E-mail
Friday, 16 March 2018

     U ekskluzivnom intervjuu za Hrvatsku grančicu karaševski knez Petar Bogdan je, između ostaloga, izrazio zadovoljstvo s onim što je karaševska općina postigla u godini koja je iza nas, naglasivši pritom da je ostvareno i više nego što je na početku 2017. planirano, zatim je naveo glavne prioritete komande za godinu u tijeku i rekao kako je veoma radostan kada gleda smjer kojim ide naša općina, a to znači uspješno akcesiranje novčanih sredstava u svrhu modernizacije naših sela i poboljšanja nivoa života naših mještana. Od karaševskoga kneza smo doznali, također, da je Nacionalni park Semenic-Cheile Carașului, koji zauzima 10.000 od 14.500 ha karaševskog područja, zapravo entitet koji funkcionira protiv interesa naroda, a asvaltiranje Kajća i priključivanje domaćinstava na seosku kanalizaciju u Karaševu prioriteti su karaševske ko-mande te će radovi na provedbi ova dva projekta sigurno krenuti već u ovoj godini.

     Kako biste ocijenili prošlu godinu iz perspektive onoga što ste na početku planirali, a zatim i realizirali? Kada biste izdvojili neki uspjeh u prošloj godini na kojega ste posebno ponosni, koji bi bio?

     Poput svake obitelji, zajednice ili države, i mi smo na početku prošle godine imali određene ciljeve i ambicije, htjeli smo mnogo toga napraviti. U međuvremenu nešto se promjenilo, promjenilo se zato što su se pojavile nove mogućnosti i prilike da se financiraju neki novi projekti, što nije bio slučaj na samom početku godine. Karakteristično je za prošlu godinu da se dobilo više nego što se očekivalo. Ušli smo u 2017. godinu s nadom da ćemo uspjeti ishoditi financiranje za projekt priključivanja na seosku kanalizacijsku mrežu i produženje kanalizacijske mreže te asvaltiranje Kajća, to su bili naši glavni ciljevi početkom prošle godine. Osim što nam je odobreno financiranje ovih projekata, odobrena su nam novčana sredstva za popravak Doma kulture u Karaševu, a dostavili smo i dokumentaciju za uređenje Doma kulture u Nermiđu, jedini nedovoljno rehabilitirani Dom kulture iz naše općine.

dsc_0004.jpg

      Međutim, prošle 2017. godine pojavio se program PNDL2 (Nacionalni program za razvoj ruralne infrastrukture), pa smo kroz taj program inicirali nekoliko velikih i atraktivnih projekata koji su nam odobreni i dobili financiranje. Riječ je o izgradnji velikog mosta preko Karaša, asvaltira-nju nekih naših ulica, asvaltiranju Viktorine (što bi riješilo stanje ulaznih puteva s nacionalne ceste), i uvođenju moderne javne rasvjete u Karaševu, za što ćemo uskoro raspisati javni natječaj. Također, imamo dva projekta za Nermiđ, kanalizaciju i vodovod. Ljudi iz Nermiđa s pravom se pitaju zašto nemaju asvalt. Odgovor je jednostavan, nitko ti neće odobriti asvaltiranje u situaciji kad nemaš prije toga uveden vodovod i kanalizaciju. Upravo zato inzistiramo na vodovodu i kanalizaciji u tom mje-stu, a zatim će lako biti s asvaltiranjem. Odobrena nam je kanalizacija i u Jabalču, potpisali smo ugo-vor o financiranju. Inače, i u Jabalču i u Nermiđu u fazi smo da kontraktiramo tehnički projekt na osnovu kojega će se raspisati licitacija za izvođača radova. To su veliki projekti za koji smo lani dobili financiranje, a nisu bili predviđeni početkom prošle godine. U zaključku, svjestan sam da se svaki put može i bolje i brže, ali, uvjeravam vas, općina radi kontinuirano i predano na poboljšanju životnih uvjeta svojih stanovnika, a s takvim tempom ćemo nastaviti i u budućnosti.

“Raduje me duhovni napredak naše zajednice”

     Kada namjeravate raspisati javni natječaj za odabiranje izvođača radova na putu Kajć? Što je s priključenjem domaćinstava na seosku kanalizaciju u Karaševu?

2.jpg     Kada je riječ o putu Kajć, sad ću dotaknuti i to, zašto ti radovi nisu započeti. Kad smo potpisali ugovor o financiranju smo trebali izraditi dokumentaciju za javni natječaj. Tu dokumenta-ciju pravi naš konzultant, ali on istodobno izrađuje dokumentaciju za nekoliko naših projekata, tako da je on prezauzet. Istina je, mi ovdje malo kasnimo, isključivi razlog je objektivne prirode ali u najkraćem periodu ćemo lansirati javni natječaj za odabir izvođača radova. Što se tiče kanalizacije, nakon potpisivanja ugovora o financiranju, trebali smo dobiti građevinsku dozvolu i izraditi projekt, a ti pothvati su se poklopili s izradom dokumentacije potrebne za izradu onih drugih velikih projekata financiranih od strane Rumunjske vlade, projekti o kojima sam vam već govorio. Vrativši se priključivanju na seosku kanalizaciju, izrada dokumentacije pretpostavlja i dobivanje čitavog broja dozvola, a to sve zahtjeva vrijeme. Vjerojatno i ovdje kasnimo malo, iz objektivnih razloga, to je sigurno, ali, uvjeravam vas, radovi će uskoro započeti.

     Općina na čijem ste čelu dijeli sličnosti s većinom općina iz naše Karaš-severinske županije, koje karakterizira slaba gospodarska razvijenost, ili se mi na nekakvoj ljestvici uspješnosti u apsorpciji novčanih sredstava i ostvarivanju značajnih projekata nalazimo u gornjem dijelu tablice? Ide li naša općina u smjeru koji vas raduje?

     Mi se nalazimo na samom vrhu kad je riječ o investicijama i apsorpciji novčanih sredstava, a projekti o kojima sam vam malo prije govorio upra-vo to i potvrđuju. S druge strane, imamo bogatu općinu, bar kad je usporedimo s ostalim općinama iz naše Karaš-severinske županije, općina ima vlastite prihode te radišne i marljive ljude koji su razumijeli da redovno moraju podmiriti obaveze prema općini, da taj čin nije fakultativan, a to je ono što me raduje. Međutim, više od svih postignuća i realiziranih projekata, veoma me raduje duhovni progres kojega sam osjetio kod naših ljudi. Ja sam na to ponosan. Napravit ću sada jednu malu digresiju i naglasiti kako je duhovni napredak jedne zajednice, zapravo temelj ekonomskog napretka te iste zajednice. Ne može zdravo progresirati zajednica u kojoj ne vladaju duhovne vrijednosti, a kad to kažem ne odnosim se isključivo na vjeru, odnosim se na visok nivo kulture, međusobno poštovanje, na međugrađanske odnose i na vladavinu jednog čitavog sustava vrijednosti. Ukoliko sustav vrijednosti nije valjan, ukoliko su vjera, čast i poštenje u određenoj krizi, onda zajednica se raspada i ništa od nje ne ostaje. Bili smo neko vrijeme u dosta teškoj situaciji, u svojevrsnoj duhovnoj krizi, ali zajednica naša se opo-ravila i trenutno je duhovno stabilizirana, što svjedoče i dobri odnosi među institucijama iz naših mjesta, valjana komunikacija, uspješna suradnja, međusobno poštovanje, - osnove razvitka bilo koje zajednice. Ovdje se ponajprije odnosim na suradnju između Općine, Crkve, Škole, Zajedništva i drugih relevantnih institucija.

 dsc00487.jpg    U Mjesnom vijeću vjerojatno postoje različita mišljenja o pojedinim temama, s obzirom na različite političke opcije mjesnih oda-branika, no postoji li konsenzus ili zajedništvo svaki put kad se radi o važnim projektima, o projektima od općeg interesa?

     Kada je pak riječ o odnosima unutar karaševskog Mjesnog vijeća, o odnosima načelnika i naših mjesnih izabranika, odmah na početku bih naglasio da nisam nikad, a ovo mi je četvrti mandat kneza, imao problema s vijećnicima, čak mi se neki put predbacivalo da sam previše to-lerantan u odnosu s vijećnicima, da se ne sukobljavam dovoljno s njima, čak mi je nekada davno i Zajedništvo to predbacivalo. Ja ovako gledam stvari, i to je osnovno pravilo moga postupanja: ne trebaš se nikome agresivno suprotstaviti, dužan si svakome pokazati, bez licemjerja, koje su realne opcije i mogućnosti, i onda je iskljućeno da se u čovjeku ne probudi ono najvrednije i najljudskije što posjeduje, ono što će ga natjerati na pozitivnu i konstruktivnu suradnju. Bilo je na početku nekih sitnih nesuglasica, nebitnih, rekao bih, danas ih, dakako, više nema, sasvim su izbrisane, tako da vam s radošću javljam kako postoji veliki konsenzus u Mjesnom vijeću, gdje, ponavljam, nikad niti nije bilo drugačije. A da ne govorim o suradnji kad je riječ o vitalnim projektima, - veoma je dobra. Uostalom, kad bi se pamtili svi grijesi od Adama i Eve, svijet ne bi mogao funkcionirati, zato ja brzo zaboravljam negativne stvari i nastojim pamtiti ono što je bilo i jest dobro, zato mi je draže svrstati se na strani ljudi koji promatraju činjenice u pozitivnom svjetlu i uvijek naziru svjetlu perspektivu. Nikad nisam drugog krivio za eventualno zlo koje mi se dogodilo u dalekoj prošlosti. Uvijek sebe, samog sebe. Odgovorno tvrdim kako niti ne pamtim da mi se u zadnje vrijeme nešto loše dogodilo, zahvaljujem Bogu, svakome želim samo dobro i nigdje ne vidim nikakvo zlo. Nikad nisam posumnjao u dobru namjeru ljudi koji su bili kod mene kao načelnika, uvijek sam postupao po zakonu u obavljanju svojih dužnosti i svaki put priznao svoje eventualne pogreške.

“Nacionalni je park zbroj strogih zabrana”

     Koja je situacija Nacionalnog parka Semenic – Cheile Carașului?

     Danas sam bio na sjednici s predstavnicima Nacionalnog parka Semenik – Cheile Carașului i izrazio sam moju ogorčenost i totalnu nesuglasnost s onim što se događa. I pismeno ćemo im uputiti naše primjedbe jer je u zadnjih deset godina Nacionalni park bio ništa drugo nego zbroj zabrana i nije došao s ničim što bi moglo pomoći zajednici. Nijedan zakon, niti europski, niti rumunjski ne može odobriti da jedan entitet funkcionira protiv interesa naroda, zajedničkog interesa, a ovaj park je dokazao da funkcionira protiv interesa naroda. Bilo je dosta ozbiljnih investitora koji su odbili Karaševo zbog toga što je u Parku, od 14.500 ha čak 10.000 ha je u Parku. Bilo je investitora koji su namjeravali otvoriti tvornicu namještaja, kamenolom i tvornicu vapna, postaviti vjetrenjače za valorificiranje snage vjetra, otvoriti velike farme, a svima je zajedničko da su odustali kad su čuli da je ovdje park. S druge strane, nama trebaju dozvole Parka kad pokrećemo neke radove za poboljšanje infrastrukture i moramo platiti te dozvole, što smatram diskriminacijom jer druge općine koje nemaju parkove ne moraju plaćati ovakve dozvole. Ukoliko im zakon dozvoljava ja se tu ne mogu suprotstaviti, podložni smo zakonu, ali s mojom voljom taj park se neće napraviti jer je meni narod rekao da se ne slaže s tim parkom. Međutim, ukoliko se ne dokaže da park funkcionira u korist naroda postoji mogućnost da se obratimo sudu.

1.jpg     Što biste, na kraju, poručili vašim sumještanima?

     Mojemu narodu poručujem da ima vjeru u Boga i slijedi put Krista, da misli dobro i čini dobro te da se nikad ne boji od ništa. Bog nikoga nije kaznio, Bog nas sve čeka, samo trebamo iskazati našu vjeru, slijediti put Krista i onda će nam se samo dobro događati.

     Hvala na intervjuu!

     Bogu hvala!

Ivan Dobra

 
Slijedeća »