Uniunea Croatilor din Romania | Zajednistvo Hrvata u Rumunjskoj

BRITANSKI teorijski fizičar Stephen Hawking i jedan od najvećih znanstvenika svoje generacije umro je 14. ožujka u dobi od 76 godina u svojoj kući u Cambridgeu, objavila je njegova obitelj u srijedu u ranim jutarnjim satima.

     Hawking, rođen u Oxfordu 1942. godine, završio je studij fizike na Sveučilištu Oxford, a doktorsku disertaciju iz kozmologije obranio na Sveučilištu Cambridge.

     Godine 1974. postao je članom Kraljevskog društva iz Londona, jednog od najstarijih znanstvenih udruženja na svijetu, a potom profesor matematike i fizike na Lucasovoj katedri Sveučilišta Cambridge. Stephen Hawking je ponajprije poznat po doprinosima na poljima kozmologije i kvantne gravitacije, osobito u kontekstu crnih rupa, te popularnim pisa-nim djelima u kojima iznosi svoje teorije o svemiru. Svijet ga je smatrao jednim od najinteligentnijih ljudi na zemlji.

     Najpopularnije djelo mu je znanstveni bestseler “Kratka povijest vremena” koji je zauzeo prvo mjesto na listi bestselera i tamo se zadržao rekordnih 237 tjedana. Doživotni je član Papinske akademije znanosti i dobitnik brojnih nagrada, uključujući najprestižniju civilnu nagradu u SAD-u, Predsjedničku medalju slobode.

      U mladosti je obolio od amiotrofične lateralne skleroze (ALS), paralizirajuće bolesti koja uzrokuje slabljenje tjelesnih mišića. Potpuno nepokretan, u kolicima, vremenom je izgubio i sposobnost govora, pa je s okolinom komunicirao jedino uz pomoć računalnog sintetizatora glasa. Godine 1963. postavljena mu je dijagnoza nakon koje su doktori predvidjeli da će živjeti još samo dvije godine jer ova bolest ubija većinu pacijenata u prvih pet godina.

      U dokumentarnom filmu iz 2013. Hawking je rekao: “Imam želju iskoristiti baš svaku sekundu svog života jer bi svaki dan mogao biti moj poslje-dnji.” Postao je veliki uzor osobama s bolestima i poteškoćama diljem svijeta zbog svoje ustrajnosti, a stručnjaci su izjavili da je njegov slučaj zaista izniman.

      Iza fizičara Stephena Hawkinga će, između ostalog, ostati pametni, zanimljivi, provokativni i duhoviti citati: “Ne bih ih usporedio sa seksom, ali traju duže”, rekao je 2011. godine o znanstvenim otkrićima.

      U intervjuu za New York Times 2011. godine dotaknuo se odlaska u svemir koji je bio njegov veliki san. “Uvijek sam pokušavao nadvladati ograničenja svoga stanja i voditi što puniji život. Putovao sam svijetom, od Antarktika do nulte gravitacije. Možda ću jednog dana otići i u svemir”, rekao je.

     “Već sam iskusio nultu gravitaciju koja mi je omogućila lebdenje u bestežinskom stanju, ali moja je krajnja ambicija letjeti u svemir”, poručio je prošle godine. “Moj je cilj jednostavan. To je cjelovito razumijevanje svemira, zašto je takav kakav jest i zašto uopće postoji”, još je jedan od citata po kojima će ostati upamćen.

      Engleski fizičar će ostati upamćen i po izjavama o Bogu: “Prije no što razumijemo znanost, prirodno je vjerovati da je Bog stvorio svemir. No, sad znanost daje puno uvjerljivije objašnjenje.” “Religija vjeruje u čuda, no ona nisu kompatibilna sa znanosti.” “Što je Bog radio prije samog postanka? Pripremao pakao za ljude koji postavljaju takva pitanja?” “Bog možda postoji, ali znanost može objasniti svemir bez potrebe za stvoriteljem”, rekao je, između ostalog, 2010. godine za CNN.

      Jedna stvar za Hawkinga je oduvijek bila zagonetka - žene. Kada su ga jednom prilikom pitali o čemu najviše razmišlja tijekom dana rekao je: “Žene. One su potpuni misterij.”

      Unatoč svjetskoj slavi, nije mu se pretjerano sviđalo kada bi ga uspoređivali s Albertom Einsteinom, nazivajući takve komparacije medijskom halabukom: “Javnost želi heroje. Einsteina su učinili herojem, a sada to isto pokušavaju sa mnom, ali s mnogo manje opravdanja, rekao je svojedobno.”

Ivan Dobra