Home arrow Hrvatska grancica arrow Literatura arrow „SCENA KAO ULICA” arrow Hrvatska grancica arrow Literatura 
Arhiva articole Hrvatska grancica Literatura

„SCENA KAO ULICA” PDF Imprimare E-mail
vineri, 20 aprilie 2018

Međunarodni kazališni festival „Scena kao ulica” otvorio je zavjesu u Ričici, po četvrti put od svog osnutka.

     Ovaj, zasigurno, najveći godišnji kulturni događaj, koji je trajao od 25. veljače do 4. ožujka 2018. godine, okupio je poznate kazališne glumce domaće i međunarodne scene te je prikazao publici izvanredna kazališna ostvarenja.

     Ovogodišnje izdanje festivala organizirala je Multikulturalna udruga Visions of Dreams Romania i Kazalište zapad iz Ričice, uz podršku Gradske vijećnice, Županijskog odbora Karaš-severin i mnogobrojnih drugih sponzora.

     Ljubitelji kazališta imali su priliku gledati razne predstave, vidjeti što danas kazalište predlaže modernom gledatelju, koja sredstva koristi u prenošenju poruka i emocija te, žašto ne, usporedi-ti ih s predstavama što se izvode na domaćoj sceni i utvrditi nivo ričičkog kazališta u odnosu na druga kazališta u Rumunjskoj ili u regiji. 1951.jpg

     Tijekom ovog bogatog kulturnog tjedna Ričica je ugostila prestižna kazališta i vrhunske glumce. Odigrano je svega deset predstavi, od kojih spominjemo: „Iaacovi i Ledental”, kazališta Zapad iz Ričice; ; „Absolut!”, kazališta Act iz Bukurešta; „Fiddler na krovu“, kazališta Regina Maria iz Oradeae i „Bez glave“, kazališta Sart.

     Međutim, što nas najviše raduje jest prisutnost hrvatskog kazališta i ponovni susret s majstorom Potočnjakom na ričičkoj sceni, s još jednom magistralnom izvedbom monodrame „Nebo nad Zagrebom“ u režiji Miroslava Međimorca, jednog od najznačajnijih hrvatskih kazališnih redatelja druge polovine dvadesetog stoljeća. 

    „Nebo nad Zagrebom“ je priča nadahnuta iz stvarnosti za vrijeme Drugog svjetskog rata, o vjenčanju zagrebačkog arhitekta i njemačke glumice židovske nacionalnosti koja je u Zagreb stigla sa svojim bogatim suprugom, također njemačkim Židovom. Međimorec je arhitekta Janka Žnidarića prikazao kao tipičnog predstavnika zagrebačkog građanstva koji se nije opredijelio ni za fašiste ni za komuniste, nego je želio uživati u životu u kojem nije bilo mjesta za političke angažmane dok je uživao u alkoholu, kockanju i ljubavi prema brojnim lijepim ženama sve dok se nije fatalno zaljubio u židovsku glumicu.

     Čekamo vas opet, majstore Potočnjaku!

Daniel Lucacela

 
< Precedent   Urmator >