Arhiva articole ![]() ![]() |
MEDUNARODNI MULTIETNICKI FOLKLORNI FESTIVAL „POKRAJ RIJEKE KARAŠA“ |
![]() |
![]() |
![]() |
luni, 02 iulie 2018 | |
U partnerstvu s Odjelom za međuetničke odnose Rumunjske vlade, Zajedništvo Hrvata u Rumunjskoj je u subotu 5. svibnja 2018. godine po drugi put organizirao Međunarodni multietnički Folklorni festival „Pokraj rijeke Karaša“. Ove godine, folklorne skupine došle su sa svih strana: Hrvati iz Bosne Hercegovine, Hrvati iz Salzburga, Hrvati iz Hrvatske, rumunjska kulturno – umjetnička društva i ansambli nacionalnih manji-na iz Rumunjske. Posjetitelji kulturnog događaja imali su priliku vidjeti svu ljepotu narodnih nošnji i dio identiteta gostujućih društava, koji su plesali plesove, svirali glazbu i pjevali pjesme kako su im radili bake, djedovi i svi pretci kroz mnoga stoljeća.
Vasile Raescu iz Odjela za Multietničke odnose Rumunjske Vlade uputio je pohvale ZHR za organiziranje drugog izdanja Festivala, ali i za stalne napore u promoviranju običaja i tradicija jer na taj način doprinosi očuvanju kulturalnog, lingvističkog i nacionalnog identiteta hrvatske manjine u Rumunjskoj u ovim vremenima. „Čast nam je sudjelovati uz vas na ovoj drugoj ediciji folklornog festivala Pokraj rijeke Karaša, događaj namijenjen nacionalnim manjinama koje pomoću igre, pjesme i narodne nošnje ponovno unose u naša srca stare folklorne tradicije. U kontekstu ob-ljetnice Velikog Ujedinjenja, ne griješim kad uključim Folklorni festival „Pokraj rijeke Karaša“ u red onih manifestacija koje podcrtavaju doprinos nacionalnih manjina usavršavanju kulture rumunjske države. Upućujem pohvale ZHR-u za organiziranje drugog izdanja Festivala, ali i za stalne napore u promoviranju običaja i tradicija jer na taj način doprinosi očuvanju kulturalnog, lingvističkog i nacionalnog identiteta hrvatske manjine u Rumunjskoj u ovim vremenima“.
Domaćini, ansambl Karaševska zora, otvorili su svojim nastupom drugu ediciju festivala iz Karaševa i iskoristili su priliku pokazati mnogobrojnoj publici tradicionalnu karaševsku nošnju, stare karaševske plesove i popijevke i svu raskoš folklora Hrvata u Rumunjskoj. Nakon Karaševske zore redom su na otvorenoj sceni nastupali KUD „Metković“ iz Metkovića, jedan od značajnijih u Dalmaciji i Hrvat-skoj te dugogodišnji organizator Smotre folklora „Na Neretvu misečina pala“, Ansambl “Junii Gugulani” iz Karansebeša, promicatelj rumunjske kulture, rumunj-skih i etničkih tradicionalnih plesova i rumunjskih narodnih pjesama, KUD „Vilim Cecelja” iz Salzburga, čiji članovi potječu iz raznih krajeva Hrvatske te Bosne i Hercegovine i trude se sačuvati obićaje iz krajeva svojih roditelja i djedova,KŠD „RAKITNO“ iz Bosne i Hercegovine, u čijem se repertoaru, između ostalog, nalaze pjesme, igre i plesovi zapadne Hercegovine, Ansambl “Teregovana” iz Teregove, s plesovima nadahnutim iz radova specifičnih planin-skom banatskom selu, Ansambl „Datina Cărășană” iz Karaš-severina, inače ansambl nastavnika iz Karaš-severina zaljubljenih u pjesmu i banatski narodni ples, Ansambl “KYMATA” Elenske Zajednice Prahova, koji ima u portfelju plesove iz središnje i otočne zone Grčke (posebice iz Krete i Cipra), Formacija njemačkih narodnih plesova „Enzian” Demokratskog Foruma Njemaca iz županije Karaš-severin, čuvatelj i promicatelj njemačkog narodnog plesa u prostoru planinskog Banata, Folklorni ansambl “BOKRÉTA”, u čijem se repertoaru nalaze suite plesova iz dijalekta južne ravnice Tise i plesovi iz dunavskog dijalekta SARKOZ, Ansambl “FIJALOCKA” iz slovačkog sela Butin, Vokalno-instrumentalna formacija „Trio Hrin Zajedništva Ukrajinaca u Rumunjskoj, Ansambl “CARAȘUL” iz županije Karaš-severin, trenutno jedini ansambl iz županije s 30. godina djelovanja, Folklorni ansambl “BÂRZAVA” općine i Mjesnog vijeća Ričice, u čijem se repertoaru nalaze plesne suite iz pokrajina Banat, Oaș, Oltenija, kao i srpski plesovi i Ansambl grčkih plesova “Hara”, u čijem se repertoaru nalaze plesovi s čitavog teritorija Grčke.
Za bogati program Festivala zahvalnost svakako pripada organizatorima, u prvom redu Zajedništvu Hrvata i odjelu za programe ZHR-a”, koji su omogućili da manifestacija nastavi svoj put i preraste u nezaobilazan kulturni i društveni događaj na bogatoj festival-skoj sceni multikulturalne Rumunjske”. Isto tako, stvar ne bi bila moguća bez čvrste kohezije između članova ove zajednice i ostalih manjina iz države, bez postoja-nja konzenzusa glede ostvarivanja ovakvih kulturalnih i odgojnih manifestacija. Ivan Dobra |
< Precedent | Urmator > |
---|