Uniunea Croatilor din Romania | Zajednistvo Hrvata u Rumunjskoj - MEDUNARODNI MULTIETNICKI FOLKLORNI FESTIVAL POKRAJ RIJEKE KARAA
Home arrow Hrvatska grancica arrow MEDUNARODNI MULTIETNICKI FOLKLORNI FESTIVAL POKRAJ RIJEKE KARAA arrow Hrvatska grancica arrow Folclor 
Arhiva articole Hrvatska grancica Folclor

MEDUNARODNI MULTIETNICKI FOLKLORNI FESTIVAL POKRAJ RIJEKE KARAA PDF Imprimare E-mail
luni, 02 iulie 2018

U partnerstvu s Odjelom za međuetničke odnose Rumunjske vlade, Zajedništvo Hrvata u Rumunjskoj je u subotu 5. svibnja 2018. godine po drugi put organizirao Međunarodni multietnički Folklorni festival „Pokraj rijeke Karaša“.

     Ove godine, folklorne skupine došle su sa svih strana: Hrvati iz Bosne Hercegovine, Hrvati iz Salzburga, Hrvati iz Hrvatske, rumunjska kulturno – umjetnička društva i ansambli nacionalnih manji-na iz Rumunjske. Posjetitelji kulturnog događaja imali su priliku vidjeti svu ljepotu narodnih nošnji i dio identiteta gostujućih društava, koji su plesali plesove, svirali glazbu i pjevali pjesme kako su im radili bake, djedovi i svi pretci kroz mnoga stoljeća. 

3.jpg     I brojni dunosnici iz političkog i javnog ivota su bili prisutni na međunarodnom multietničkom festivalu, tako da je drevno Karaševo bilo pretvoreno prošle subote u istinski centar multikulturalnosti Karaš-severinske upanije, gdje se uvaavaju i duboko poštuju različitosti te njeguje vlastita kultura i tradicija. Od brojnih uzvanika koji su prisustvovali kulturnoj manifestaciji spomenuo bih Slobodana Geru, predsjednika Zajedništva Hrvata, zatim Vinka Sablja, predsjednika Hrvatskog Svjetskog Kongresa, Mateia Lupua, upana Karaš-severinske upanije, Petra Bogdana, načelnika karaševske općine te Vasilea Raescua, stručnjaka u Odjelu za Multietničke odnose Rumunjske vlade. Ovogodišnje izdanje multietničkog međunarodnog festivala iz Karaševa bilo je namije-njeno obljetnici stogodišnjice Velikog ujedinjenja iz 1918. godine. Voditelji Folklornog festivala, Marija Filka na hrvatskom i Dan Liuț na rumunjskom jeziku, predstavili su ukratko svako društvo koje je nastupalo i dodatno su animirali cjelokupni program. 4.jpg

  5.jpg    Multietnički međunarodni festival iz Karaševa bio je namijenjen obljetnici stogodišnjice Velikog ujedinjenja iz 1918. godine, rekao je Predsjednik Zajedništva Hrvata Slobodan Gera na otvaranju festivala, nakon što je srdačno pozdravio prisutnu publiku, umjetničke formacije i visoke političke uzvanike. “Budući da je 1918. godine ostvareno u Alba-Iuliji ujedinjenje moderne rumunjske drave, ovogodišnju ediciju Festivala organizatori posvećuju upravo obljetnici stogodišnjice izgradnje Velike Rumunjske, gdje svi građani, neovisno o etniji i vjerskoj opredjeljenosti, imaju ista prava. elimo posredstvom ovog našeg festivala odati čast našim precima i sačuvati našu prošlost, elimo biti blii dravi i ljudima, nastojimo doprinijeti miru, stabilnosti i dobrobiti u godini obljetnice. elimo, također, dokazati da raznolikost spaja ljude, a budući da se ove godine nalazimo i u godini proslave Kulturne baštine, elimo proslaviti zajedno, putem pjesme, plesa i dobre volje obljetnicu Velikog ujedinjenja. Kad nas prošlost spaja, sadašnjost nas obavezuje da budućnost naše djece bude bolja i da dokaemo potpunu zrelost za mirni i skladni suivot u planinskom Banatu, u ovim lijepim i pitoresknim krajevima Rumunjske. Pozivam vas da se dobro i ugodno osjećate u jezgru hrvatske manjine iz Rumunjske, na Folklornom festivalu kojega organizira Zajedništvo Hrvata iz Rumunjske“. 

8.jpg     Predsjednik Hrvatskog Svjetskog Kongresa Vinko Sabljo nije krio zadovoljstvo što je imao priliku posjetiti Karaševo i karaševske Hrvate te biti sudionikom kulturne manifestacije „Pokraj rijeke Karaša“. „Ja vam se divim, u ovim teškim okolnostima, u izolaciji, mogu reći, od vas se moe učiti. Sjetio sam se ovih dana fra. Grge Martića, prosvjetitelja rođenog u Bosni i Hercegovini, koji je rekao: i kad odu naši drali stari, ostat će ptičji dralovići, hranit ćemo ptičje draloviće, naše pleme uginuti neće. I vi ste to dokazali, kao da ste fra. Grgu Martića inspirirali da to napiše. Uvjeren sam da pleme ovog naroda, koji ovdje ivi stoljećima, neće imati kraja jer uz vas je i Boja. Vi imate dvije domovine i vidim da štujete i volite i jednu i drugu. Domovina Rumunjska je puno napravila za hrvatsku nacionalnu manjinu, koliko nijedna od drava koje poznajem u Europi, i drago mi je da je ljubite i volite kao i ovu drugu vašu domovinu, Hrvatsku. Na kraju vam elim reći da se osjećamo ovdje, -ja, moja supruga i ljudi koji su došli iz Herceg Bosne, kao kod kuće, mi smo svi jedno. I ako sam prvi put među Hrvatima u Rumunjskoj, uvjeren sam da nisam zadnji put“.

     Vasile Raescu iz Odjela za Multietničke odnose Rumunjske Vlade uputio je pohvale ZHR za organiziranje drugog izdanja Festivala, ali i za stalne napore u promoviranju običaja i tradicija jer na taj način doprinosi očuvanju kulturalnog, lingvističkog i nacionalnog identiteta hrvatske manjine u Rumunjskoj u ovim vremenima.

     „Čast nam je sudjelovati uz vas na ovoj drugoj ediciji folklornog festivala Pokraj rijeke Karaša, događaj namijenjen nacionalnim manjinama koje pomoću igre, pjesme i narodne nošnje ponovno unose u naša srca stare folklorne tradicije. U kontekstu ob-ljetnice Velikog Ujedinjenja, ne griješim kad uključim Folklorni festival „Pokraj rijeke Karaša“ u red onih manifestacija koje podcrtavaju doprinos nacionalnih manjina usavršavanju kulture rumunjske drave. Upućujem pohvale ZHR-u za organiziranje drugog izdanja Festivala, ali i za stalne napore u promoviranju običaja i tradicija jer na taj način doprinosi očuvanju kulturalnog, lingvističkog i nacionalnog identiteta hrvatske manjine u Rumunjskoj u ovim vremenima“.

     Domaćini, ansambl Karaševska zora, otvorili su svojim nastupom drugu ediciju festivala iz Karaševa i iskoristili su priliku pokazati mnogobrojnoj publici tradicionalnu karaševsku nošnju, stare karaševske plesove i popijevke i svu raskoš folklora Hrvata u Rumunjskoj. Nakon Karaševske zore redom su na otvorenoj sceni nastupali KUD „Metković“ iz Metkovića, jedan od značajnijih u Dalmaciji i Hrvat-skoj te dugogodišnji organizator Smotre folklora „Na Neretvu misečina pala“, Ansambl “Junii Gugulani” iz Karansebeša, promicatelj rumunjske kulture, rumunj-skih i etničkih tradicionalnih plesova i rumunjskih narodnih pjesama, KUD „Vilim Cecelja” iz Salzburga, čiji članovi potječu iz raznih krajeva Hrvatske te Bosne i Hercegovine i trude se sačuvati obićaje iz krajeva svojih roditelja i djedova,KŠD „RAKITNO“ iz Bosne i Hercegovine, u čijem se repertoaru, između ostalog, nalaze pjesme, igre i plesovi zapadne Hercegovine, Ansambl “Teregovana” iz Teregove, s plesovima nadahnutim iz radova specifičnih planin-skom banatskom selu, Ansambl „Datina Cărășană” iz Karaš-severina, inače ansambl nastavnika iz Karaš-severina zaljubljenih u pjesmu i banatski narodni ples, Ansambl “KYMATA” Elenske Zajednice Prahova, koji ima u portfelju plesove iz središnje i otočne zone Grčke (posebice iz Krete i Cipra), Formacija njemačkih narodnih plesova „Enzian” Demokratskog Foruma Njemaca iz upanije Karaš-severin, čuvatelj i promicatelj njemačkog narodnog plesa u prostoru planinskog Banata, Folklorni ansambl “BOKRÉTA”, u čijem se repertoaru nalaze suite plesova iz dijalekta june ravnice Tise i plesovi iz dunavskog dijalekta SARKOZ, Ansambl “FIJALOCKA” iz slovačkog sela Butin, Vokalno-instrumentalna formacija „Trio Hrin Zajedništva Ukrajinaca u Rumunjskoj, Ansambl “CARAȘUL” iz upanije Karaš-severin, trenutno jedini ansambl iz upanije s 30. godina djelovanja, Folklorni ansambl “BÂRZAVA” općine i Mjesnog vijeća Ričice, u čijem se repertoaru nalaze plesne suite iz pokrajina Banat, Oaș, Oltenija, kao i srpski plesovi i Ansambl grčkih plesova “Hara”, u čijem se repertoaru nalaze plesovi s čitavog teritorija Grčke. 7.jpg

  6.jpg   Članovi folklornih skupina pjesmom i plesom poveli su okupljene po raznim krajevima u kojima se njeguje bogatstvo tradicijske kulture, tako da su gledatelji ove manifestacije međunarodnog karaktera uivali u programu gdje su folkloraši svojim nastupom vjerno kroz pjesmu i folklor izvodili plesove iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Rumunj-ske. Kroz nastup na Folklornom festivalu „Pokraj rijeke Karaša“ sudionici su uputili svima jednu bitnu poruku, a ta je da razlike i naša raznolikost nas prave jačima, a poštovanje kulturalne raznolikosti bitna je za promoviranje međukulturalnog dijaloga.

     Za bogati program Festivala zahvalnost svakako pripada organizatorima, u prvom redu Zajedništvu Hrvata i odjelu za programe ZHR-a”, koji su omogućili da manifestacija nastavi svoj put i preraste u nezaobilazan kulturni i društveni događaj na bogatoj festival-skoj sceni multikulturalne Rumunjske”. Isto tako, stvar ne bi bila moguća bez čvrste kohezije između članova ove zajednice i ostalih manjina iz drave, bez postoja-nja konzenzusa glede ostvarivanja ovakvih kulturalnih i odgojnih manifestacija.

Ivan Dobra

 
< Precedent   Urmator >

FrontPage